Poštovani čitatelji, u vremenima kada hrvatski mainstream mediji često prikazuju jednostranu sliku globalnih događaja. Ključno je istražiti dublje slojeve geopolitičkih odnosa. Ovaj članak nastoji rasvijetliti veze između američke politike, Izraela i utjecajnih židovskih obitelji. S posebnim fokusom na administraciju Donalda Trumpa i njezine motive za eskalaciju tenzija s Iranom.
Zašto je Donald Trump toliko ovisan o Izraelu i Židovima?
Pitanje zašto Sjedinjene Američke Države, a posebno bivši predsjednik Donald Trump, pokazuju tako snažnu podršku Izraelu.. Ključno je za razumijevanje modernih geopolitičkih dinamika. Neki bi se zapitali, što to Izrael posjeduje da jedan američki predsjednik riskira treći svjetski rat? Jesu li Židovi zadužili Amerikance na način koji nadilazi diplomatske odnose?
Jedan od aspekata koji se često spominje jest utjecaj moćnih financijskih institucija i pojedinaca. Tvrdnja da su “bankarski sustavi koji mogu srušiti ekonomiju velesile koja ima nevjerojatna zaduženja” u rukama određenih židovskih obitelji. Nameće pitanje o ovisnosti Amerike o njihovim financijskim mogućnostima za održavanje ekonomije. Iako je ovo kompleksna tema, važno je sagledati širu sliku.
Priznavanje Jeruzalema kao glavnog grada Izraela: usluga Židovima?
Odluka Donalda Trumpa da prizna Jeruzalem kao glavni grad Izraela bila je potez koji je naišao na snažne reakcije diljem svijeta. Za mnoge je ovaj potez percipiran kao izravna usluga židovskoj zajednici i Izraelu. Ova odluka, u kombinaciji s drugim pro-izraelskim politikama njegove administracije, potaknula je rasprave o stvarnim motivima iza Trumpove bliskoistočne politike.
Dimenzije američkog javnog duga i stvarni šefovi iz sjene
Američki javni dug dosegnuo je zapanjujućih 36,1 bilijun dolara krajem 2024. godine. Pri čemu je većina tog duga stvorena u posljednjih 15-ak godina. Ovo postavlja pitanje o tome tko su glavni vlasnici tog duga i kakav utjecaj mogu imati na američku politiku. Potres na obvezničkom tržištu, prema nekim analitičarima. Predstavlja puno ozbiljniju prijetnju za Trumpovu administraciju od potopa dioničkog tržišta. S obzirom na to da je Amerika jedna od najzaduženijih država svijeta.
Unutar Trumpovog kruga, spominju se imena poput Elona Muska kao “financijera” i Millerovih (Stephen i Katie Miller) kao njegovih “čuvara” i “pravih šefova iz sjene”.
Stephen Miller, zamjenik šefa osoblja Bijele kuće za politiku i savjetnik za nacionalnu sigurnost. Opisan je kao “premijer” u Trumpovoj administraciji. Njegova supruga, Katie Miller (rođena Waldman), posebna je vladina zaposlenica i najviša komunikacijska dužnosnica u DOGE-u (Ministarstvo vladine učinkovitosti). Njezine veze s tvrtkom P2 Public Affairs, koja ima veze s Muskom i bivšim članovima kampanje Rona DeSantisa. Ukazuju na složenu mrežu utjecaja. Kombinacija Stephenovog poznavanja federalnog aparata, Katienih kontakata na Capitol Hillu i Muskovih “praktički neograničenih resursa” opisana je kao temelj za “preuzimanje vlade” od strane DOGE-a.
Židovske poveznice i utjecajni pojedinci, gospodari iz sjene
Detaljniji uvid u pozadinu ključnih aktera otkriva zanimljive židovske poveznice:
- Katie Rose Miller (rođena Waldman) je konzervativna Židovka, udana za Stephena Millera u Trump hotelu, a ceremoniju je vodio rabin Aryeh Lightstone. Njezina karijera uključuje visoke pozicije u Ministarstvu domovinske sigurnosti i kao direktorica komunikacija za potpredsjednika Mikea Pencea, prije nego što je prešla raditi za Elona Muska u privatnom sektoru.
- Stephen Miller, iako često opisan kao krajnje desničarski i anti-imigracijski, rođen je u židovskoj obitelji. Njegove kontroverzne tvrdnje o izbornim prijevarama i promicanje članaka iz bijelih nacionalističkih publikacija dovele su do toga da ga Centar za pravo siromaštva na jugu navodi kao ekstremista. U Trumpovom drugom mandatu, Miller je postao jedan od najmoćnijih dužnosnika, ključni autor brojnih politika.
- Mark Elliot Zuckerberg, osnivač Facebooka, odrastao je u reformiranom židovskom kućanstvu. Njegovi nedavni potezi, poput imenovanja Trumpovog saveznika Dane Whitea u upravni odbor Mete, povisivanje republikanskog stratega Joela Kaplana i smanjenje napora za raznolikost, ukazuju na pomak prema Trumpu. Meta je oslabila politike govora mržnje i platila Trumpu 25 milijuna dolara za rješavanje tužbe.
- Lawrence Joseph Ellison, suosnivač Oracle Corporation, treća je najbogatija osoba na svijetu. Iako kaže da njegova naklonost prema Izraelu nije povezana s vjerskim osjećajima, već s inovativnim duhom Izraelaca u tehnološkom sektoru, on je značajan donator republikanskim političarima i dopustio je Trumpu da održi prikupljanje sredstava na njegovom imanju. Protiv Ellisona je podnesena tužba zbog navodne zavjere za etničko čišćenje Palestinaca i financiranje genocida, te je lobirao za izraelskog mogula Arnona Milchana u korist Benjamina Netanyahua.
Ovi primjeri sugeriraju da je utjecaj određenih židovskih pojedinaca i obitelji na američku politiku, uključujući onu Donalda Trumpa, značajan, ne samo kroz financijske doprinose, već i kroz savjetodavne uloge i strateška partnerstva.
Gospodari iz sjene, pravi razlog napada na Iran: ekonomska suradnja Kine i Irana
Pitanje iranskog nuklearnog programa često je istican kao glavni razlog za zapadne sankcije i prijetnje napadom. Međutim, postoji sve više dokaza da stvarni motiv leži u geopolitičkoj i ekonomskoj borbi za dominaciju, konkretno u nastojanjima da se razbije ekonomska suradnja između Kine i Irana.
“Gospodarski pojas Puta svile” i kinesko-iranska osovina
Kina i Iran jačaju svoju ekonomsku suradnju kroz inicijativu “Pojas i put”, odnosno “Gospodarski pojas Puta svile”. Nedavno otvoreni željeznički koridor koji povezuje Kinu s Iranom, s prvom isporukom koja je stigla 1. lipnja 2025., označava značajan napredak u ovoj inicijativi. Ova ruta omogućava Kini da zaobiđe uski i ranjivi Malajski tjesnac, ključnu točku za kineski uvoz energije i trgovinu. Otprilike 80% kineske uvezene nafte prolazi kroz Malajski tjesnac, što Kinu čini izuzetno ranjivom na bilo kakvu blokadu.
Trgovina između Kine i Irana dramatično je porasla. Kina je 2024. godine kupila 77% iranskog izvoza sirove nafte, vrijednog otprilike 29 milijardi dolara, uglavnom u juanima. Nelojalna trgovina također raste, s ukupnom vrijednošću od preko 34 milijarde dolara u godini koja je završila u ožujku 2025.
Središnji dio ovog partnerstva je 25-godišnji Program suradnje vrijedan 400 milijardi dolara, potpisan 2021. godine. Ovaj sporazum postavlja temelje za dugoročnu suradnju u energetici, infrastrukturi i trgovini, signalizirajući veliku promjenu u odnosima dviju zemalja.
Posljedice za dominaciju američkog dolara, gospodari iz sjene
Novi željeznički koridor ima dalekosežne implikacije za globalnu financijsku dominaciju američkog dolara. Omogućava Iranu da postane tranzitno čvorište koje povezuje Istočnu Aziju s Bliskim istokom i Europom, stvarajući most između Istoka i Zapada. Sposobnost prijevoza robe preko granica bez oslanjanja na američke patrole morskih putova daje Teheranu novu prednost u oblikovanju njegove vanjske politike. Iran može izgraditi gospodarstvo usmjereno na tranzit koje se manje oslanja na nepredvidive prihode od nafte.
Štoviše, ovaj koridor narušava dominaciju SWIFT-a i klirinških sustava u američkim dolarima, koji su bili alati za provedbu zapadnih sankcija. Kineski sustav prekograničnih međubankarskih plaćanja (CIPS) obradio je 175,49 bilijuna RMB prekograničnih plaćanja u juanima u 2024. godini, što je ogroman skok od 42,6%. CIPS se integrira u trgovinske tokove inicijative “Jedan pojas, jedan put”, pružajući zemljama pouzdanu alternativu SWIFT-u. Kako sve više zemalja obavlja transakcije u juanima ili lokalnim valutama, dominacija američkog dolara počinje slabiti.
Konačno, željeznička mreža Kina-Iran izravan je konkurent Ekonomskom koridoru Indija-Bliski istok-Europa (IMEC), koji podržavaju Sjedinjene Države. To sugerira da je prava bit sukoba geopolitička borba za kontrolu nad globalnim trgovačkim rutama i financijskim sustavima, a ne samo briga za iranski nuklearni program.
U zaključku, veze između Trumpove administracije, Izraela i utjecajnih židovskih obitelji, zajedno s ekonomskom borbom protiv kinesko-iranske suradnje, nude alternativnu perspektivu onoj koja se obično prikazuje u mainstream medijima. Riječ je o složenoj mreži interesa, moći i geostrateških ciljeva koji oblikuju globalnu politiku.
Što mislite, hoće li se ovi “gospodari iz sjene” uspjeti zadržati na vlasti i oblikovati svjetski poredak prema svojim ciljevima?
Iza svakog slova: Ivan Vohrić
About the Author
Nadam se da “gospodari iz sjene” neće uspjeti ostvariti svoj strateški cilj tj.sprovesti u praksu agendu 2030 o NWO jer bi TO bila katatrofa za čovječanstvo.