Prekid manifestacije „Dan srpske kulture“ u Splitu 3. studenoga izazvao je snažne političke, medijske i društvene reakcije. U javnosti kruže dvije suprotstavljene interpretacije: jedna tvrdi da se radilo o organiziranom napadu na srpsku manjinu, druga da je riječ o spontanom činu nezadovoljstva vezanom uz termin održavanja manifestacije i nejasnoće oko dozvola.
No prije donošenja zaključaka, potrebno je postaviti temelje: što se stvarno dogodilo, što je zabilježeno, a što se interpretira?
Piše: Ivan Vohrić
Činjenični prikaz
Manifestacija srpske kulturne udruge održavala se u prostorijama kotara Blatine–Škrape. Skup je prekinula skupina mlađih muškaraca, koji su tražili prekid događaja.
Prema dostupnim snimkama:
- nije došlo do fizičkog nasilja
- nije bilo razbijanja, oštećenja prostora ili imovine
- nije zabilježeno vrijeđanje na nacionalnoj osnovi
- komunikacija je bila oštra, ali nenasilna
Sudionici manifestacije su napustili prostor, a policija je potom uzela izjave više osoba. Nekoliko osoba je privedeno radi razgovora; nema potvrda o optužnicama.
Pravno pitanje: prekršaj ili kazneno djelo?
a) Sprječavanje javnog okupljanja
Prema Zakonu o javnom okupljanju, sprječavanje ili ometanje skupa bez odobrenja policije predstavlja prekršaj, ne kazneno djelo.
U praksi, to se kažnjava novčanom kaznom.
b) Kazneno djelo iz čl. 325 KZ-a
Kazneni progon može nastati samo ako postoji:
namjera raspirivanja mržnje prema nacionalnoj ili etničkoj skupini.
Da bi se to dokazalo, potrebno je:
- izgovorena uvredljiva izjava
- prijetnja
- poziv na nasilje
- javni akt ponižavanja manjine
Ni jedno od ovoga nije vidljivo u snimkama.
Dakle, pravna osnova za kazneni progon je slaba.
c) Ako manifestacija nije imala valjanu dozvolu
Ako se potvrdi da manifestacija nije imala službeno odobrenje kotara:
skup je bio nepravno organiziran.
Julija Budimir Bekan, dopredsjednica Gradskog kotara Blatine Škrape iz redova HDZ-a, tvrdi da kulturna manifestacija održana sinoć u sklopu Dana srpske kulture u Splitu nije imala službeno odobrenje za održavanje u prostoru kotara.
U tom slučaju, građani su pogriješili u načinu reakcije — trebali su pozvati policiju.
Ali pogreška građana u proceduri ne čini čin kaznenim djelom.
Ključno pitanje: Zašto je termin održavanja izazvao reakciju?
Dani srpske kulture održani su u tjednu obilježavanja stradanja Vukovara i Škabrnje, u vrijeme kada Hrvatska komemorira žrtve ratnih zločina počinjenih od strane vojske iz koje je nastala današnja Vojska Srbije.
To ne opravdava prekid, ali kontekst nije nevažan.
Svako društvo ima povijesne traume.
U Hrvatskoj, studeni nije neutralan mjesec.
Održavanje događaja upravo tada imalo je snažan simbolički naboj.
Politički kontekst: Tko definira narativ?
U roku od nekoliko sati:
- dio medija je govorio o „napadu na manjine“
- broj osoba uključenih u incident je višestruko medijski napuhan (od 10 → 50 → “150”)
- odmah se pojavila retorika o „ustašizaciji Hrvatske“
Istodobno:
- snimke događaja ne potvrđuju nasilje
- izjave dijela političara pozivaju na kazneni progon prije dovršetka policijske obrade
- ključna činjenica (legalnost prostora) ostaje nejasna i u sjeni
Ovakav brz prijelaz s činjenica na političke interpretacije ukazuje na moguću instrumentalizaciju događaja.
Pitanje: Jesu li sudionici koji su prekinuli događaj djelovali spontano?
To je moguće.
Dalmacija ima snažan emotivni odnos prema Domovinskom ratu, posebno Split kao grad s visokim postotkom braniteljske populacije.
Simbolička rana Vukovara i studenog nije retorička, nego egzistencijalna i obiteljska.
Međutim:
Spontanost ne opravdava samovolju.
Ako postoji sumnja da se organizacija manifestacije koristila za namjerno izazivanje reakcije kako bi se proizveo narativ o „ugroženim Srbima“ — to je pitanje političke manipulacije, a ne sukoba građana.
Zaključak
- Snimke pokazuju prekid događaja bez nasilja i bez izraza mržnje.
- Pravna kvalifikacija događaja pripada prekršajnoj, a ne kaznenoj sferi.
- Ako je skup bio bez odobrenja, odgovornost je na organizatorima i gradskim strukturama, ne na građanima.
- Medijska interpretacija događaja nakon prekida bila je brža i agresivnija od provjere činjenica.
- Vrijeme održavanja manifesacije u tjednu komemoracije Vukovara i Škabrnje nosi snažan simbolički naboj.
- Političko korištenje manjinskih prava kao sredstva političkog pritiska ozbiljan je rizik za društvenu stabilnost.
Stoga je nužno da se činjenice utvrde prije presuda.
Jer:
Kada emocija postane instrument politike, društvo prestaje biti zajednica i postaje poligon.
About the Author
