Kad činjenice šute, a narativi viču – tko zapravo profitira od sukoba Hrvata i Srba u studenom?
Piše: Ivan Vohrić
Prekid manifestacije Dani srpske kulture 3. studenoga 2025. u Splitu izazvao je eksploziju medijskih i političkih reakcija. Dok mainstream mediji incident prikazuju kao “napad na srpsku manjinu”, sve više izvora i svjedočenja sugerira – možda nije bilo nikakvog nasilja, već samo politički tempirana provokacija.
Snimke koje su dosad dostupne ne potvrđuju nikakve fizičke napade ni uvrede.
No, cijela priča otvara ozbiljno pitanje:
Je li riječ o izoliranom ekscesu – ili o planiranom informacijskom projektu koji ima za cilj izazvati polarizaciju i stvoriti dojam “ustašizacije” Hrvatske?
Što je potvrđeno, a što nije
Skupina maskiranih osoba ušla je u prostor održavanja Dana srpske kulture i zatražila prekid manifestacije.
Na snimci (YouTube link: pogledaj video) nema vrijeđanja ni fizičkog nasilja, već mirno izražavanje neslaganja i povik “Za dom spremni”.
Nema prijavljenih ozlijeđenih, niti dokaza o uništavanju imovine.
Policija još uvijek provodi izvide
U odnosu na jučerašnji događaj u kojemu je u večernjim satima grupa muških osoba okupljena ispred objekta kotara Blatine Škrape u Splitu narušavala javni red i mir i spriječila održavanje manifestacije, policija od sinoć provodi kriminalističko istraživanje događaja. Do sada poduzete mjere i radnje rezultirale su time da je jedna osoba uhićena te se nad njom provodi kriminalističko istraživanje zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti. Izvor: Policijska uprava splitsko-dalmatinska
Također, u službenim prostorijama policije nalaze se još dvije osobe koje se povezuju s događajem.
➡️ Sve do objave službenog policijskog izvješća, tvrdnje o “napadu” ostaju nepotvrđene.
Medijski odjek: od “nekoliko mladića” do “150 napadača”
Zanimljivo je da su brojke “napadača” u medijima eskalirale iz sata u sat:
U prvim izvještajima spominjalo se “nekoliko osoba”,
kasnije “desetak”,
zatim “50”, pa “70 do 80”,
i konačno – “više od 150 ekstremista”, prema izjavama SNV-a i Borisа Miloševića.
Ovaj obrazac “eskalacije brojeva” tipičan je za propagandnu amplifikaciju – kada se emocija pojačava manipulacijom kvantitativnih podataka.
Politička pozadina i uloga Bojana Ivoševića
Prema objavama portala i društvenih mreža, vijest o incidentu prvi je lansirao Bojan Ivošević, bivši zamjenik splitskog gradonačelnika poznat po lijevim i jugonostalgičnim stavovima.
Navodi se i da je gostovanje folklorne skupine iz Novog Sada organizirao njegov otac Nikola Ivošević, što dodatno podiže pitanje – je li termin odabran slučajno?
Podsjetimo, manifestacija je održana samo nekoliko dana prije 18. studenoga, Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje.
Mnogi građani taj su termin doživjeli kao provokaciju, a ne kao kulturni događaj.
Reakcije javnih osoba: od oštrih optužbi do poziva na razum
Političar Marin Miletić (Most) u objavi na Facebooku komentirao je incident:
“Navijači su ušli mirno, rekli da nikome neće nauditi i zatražili prekid. Nije bilo nasilja. Smetao im je termin – dva dana prije sprovoda vukovarskim braniteljima.”
“Narodu ne smeta Srbin, Bošnjak ili Slovenac, nego osjećaj da se gazi po onome za što su naši sinovi ginuli.”
Miletićev ton rezonira s osjećajem dijela javnosti – da se ovakvi događaji planiraju s porukom koja dotiče emocionalne rane hrvatskog naroda, osobito u studenom.
Tko profitira od sukoba?
Analizom informacija jasno se uočavaju tri razine interesa:
🔹 Politički interes
Incident omogućuje ekstremima – i lijevim i desnim – da se predstave kao “branitelji nacije” ili “žrtve fašizma”. Time se stvara emocionalna fronta koja odvraća pažnju od stvarnih problema (korupcija, ekonomske krize, stanje pravosuđa).
🔹 Medijski interes
Mainstream portali profitiraju od klikova i skandala. U uvjetima klik ekonomije, naslovi poput “Napadnuti srpski folkloraši” višestruko se bolje prodaju od naslova “Nesporazum u dvorani”.
🔹 Mogući vanjski interes
Nije isključeno da se koriste hibridne taktike – stvaranje slike Hrvatske kao ekstremističke zemlje, kako bi se oslabila njezina međunarodna pozicija.
U tom smislu, tempiranje događaja s obljetnicom Vukovara nije slučajno, već strateški element za emocionalnu destabilizaciju društva.
Dezinformacije i konstrukcija “ustaške prijetnje”
Videozapisi i svjedočanstva ne potvrđuju fizičko nasilje, ali mediji i politički akteri već danima koriste pojmove poput “militanti”, “napad”, “progon Srba”.
U stvarnosti, riječ je o performativnom događaju koji je vjerojatno tempiran kako bi proizveo upravo taj efekt – naslovnice i osude.
Ovo se uklapa u poznate obrasce informacijskog rata:
stvaranje provokacije,
selektivno snimanje,
ciljano “puhanje” narativa o ugroženosti,
plasiranje preko lojalnih medija,
amplifikacija na društvenim mrežama.
Zaključak: između kulture i provokacije
Hrvatska ne smije upasti u zamku simulirane mržnje – kada netko režira događaje, a drugi nesvjesno odigraju ulogu.
Incident u Splitu stoga nije samo pitanje manjinskih prava, već sigurnosno i informacijsko pitanje.
Ako je termin bio planski odabran kako bi izazvao reakciju, onda se ne radi o kulturi – nego o instrumentalizaciji kulture za politički cilj.
Ostaje otvoreno pitanje:
Tko doista ima koristi od slike Hrvatske kao zemlje koja progoni manjine – i zašto se to događa baš u tjednu kada oplakujemo svoje mrtve?
🧭 Faktografska bilješka redakcije
- Video dokazi (navedeni YouTube link) ne potvrđuju nasilje ni govor mržnje.
- Policijska istraga je u tijeku – čekamo službene rezultate.
- Potrebno provjeriti vlasničku strukturu medija koji su prvi objavili vijest (Adria Media, Večernji list, 24sata).
- Izjave javnih osoba (Miletić, Ivošević) objavljene su na javnim profilima.
- Sve interpretacije ostaju u okviru zakonskog prava na slobodu izražavanja.
Autor © Ivan Vohrić
About the Author
Hvala na objavljenom članku i realnoj analizi događaja, gospodine Ivane poštovani