Njemačka uvodi velike promjene. Žele kvalificirane radnike umjesto tražitelje azila
Prema službenim podacima, u prvoj polovici 2023. iz Njemačke je deportirana 7861 osoba kojoj je odbijen zahtjev za dodjelom azila. Njemačka vlada taj broj želi povećati takozvanim Zakonom o poticanju vraćanja.
U HRVATSKU DOLAZI SVE VIŠE MIGRANATA
Prema podacima 21 policijske uprave u zemlji koje smo prikupili, u Hrvatskoj je ukupno od početka godine do kraja studenoga izdano rekordnih 160.464 dozvola za rad i boravak stranaca iz trećih država, tj. onih koji dolaze izvan područja Europske unije.
- Bosne i Hercegovine – 36.012
- Srbije – 22.976
- Nepala – 20.899
- Indije – 14.317
- Sjeverna Makedonija – 12.927
- Filipini – 10.166
- Kosovo – 9.431
- Bangladeš – 7.822.
- Turska – 4.644
- Albanija – 3.978.
Ove se godine /2024/ očekuje 200.000 stranih radnika
U Hrvatskoj gospodarskoj komori očekuju da će u 2024. godini biti izdano oko 200 tisuća radnih dozvola, a ako hrvatsko gospodarstvo bude raslo po stopi od 3 posto, do 2030. godine trebat će između 400 tisuća i pola milijuna stranih radnika.
Bez jasne politike, rast broja imigranata može stvoriti socijalne probleme i konflikte
Emigracija iz Hrvatske ostavlja puno prostora za zapošljavanje stranih radnika, međutim, i bez iseljavanja iz Hrvatske poduzeća u navedenim sektorima bi imala problema pronaći radnu snagu jer se uglavnom radi o slabo plaćenim i teškim poslovima koje domaća populacija ne odabire rado čak ni u vremenima ekonomske krize, kako u Hrvatskoj tako i u drugim zemljama Europske unije, tako to prenose naši mainstrem mediji.
Naša je država do sada strane radnike percipirala uglavnom kao jeftinu radnu snagu, međutim, s očekivanim povećanjem trajno useljenih radnika, postalo je nužno razviti sustavnu integracijsku politiku koja će poticati učenje hrvatskog jezika i upoznavanje s kulturom.
Neophodno je da strani radnici nauče hrvatski jezik te se educiraju o hrvatskoj kulturi i povijesti kako bi mogli normalno funkcionirati u svakodnevici i jednom lakše postati hrvatskim građanima, međutim, to je samo jedan aspekt integracije. Uspješan proces integracije uključuje i usvajanje vještina, vrijednosnih orijentacija, nastanak novih kognitivnih karakteristika, te je učenje jezika i kulture preduvjet za sve ostale aspekte socijalne integracije.
KOJI SE PROBLEMI POJAVLJUJU
Očekuje se, dakle, da će nagli porast broja stranih radnika izazvati promjene u društvenoj slici, uključujući konflikte, ali i potencijalne prilike za bolji ekonomski razvoj, no važno je da političari pravilno komuniciraju s građanima o ovoj temi te da donose jasne strategije i mjere za integraciju stranih radnika.
Nažalost političari uglavnom ne komuniciraju s građanima o toj temi, a do sada većim dijelom nisu pripremali niti jasnu imigracijsku i integracijsku politiku. Prvi i osnovni problem je objasniti zašto demografske mjere ne mogu u potpunosti zamijeniti imigraciju kako bi se spriječio demografski pad.
Usto, ukoliko bude rastao broj migranata iz područja u kojima postoje vjerski i etnički konflikti, KAKVE PRIMJERE IMAMO PO ZEMLJAMA EU, možemo računati i s nastankom radikalnih dijaspora.
Krajnje je vrijeme za ozbiljnu migracijsku politiku koja se neće pripremati samo kao dokument jer to traži EU nego kao aktivan proces u kojem sudjeluju svi dionici – migranti, poslodavci, domaća populacija, državne institucije, nevladine udruge, i tako dalje.
Čudno mi je u migracijskoj politici da ne težimo stanovništvu koje je kulturološki puno lakše integrirati u Hrvatsku državu . Zašto ne pokušamo inegrirati najprije potomke hrvata iz Južne Amerike , zašto ne odvajamo više novca za povrat više od 1 milijun Hrvata iz dijaspore , zašto ne dajemo prednost kršćanskom stanovništvu, ne što nekog mrzimo već što sa istim nećemo na vjerskoj osnovi u budućnosti imati problema , zašto ne izdvajamo više novca na pronatalitetnoj politici . Postoji mnogo toga zašto ?
Poštovani Stipe, hvala vam što ste ostavili komentar i mogu se složiti sa svakom vašom napisanom rečenicom.
Možda nam ove godine tokom parlamentarnih izbora netko odgovor na ovih puno zašto, mada ne vjerujem jer
nismo još dostigli takav nivo domoljubne politike. Svako dobro vam želim i da nam je više ovakvih zrelih
razmišljanja u Saboru RH, vjerojatno naši mladi ne bi odlazili iz RH.