Sankcije, carine i trošarine kao sredstvo pritiska dok se ne isplate ratne štete i ne vrate ukradene umjetnine
Autor: Ivan Vohrić
Kategorija: Geopolitika
Rubrika Geopolitika istražuje odnose među državama kroz prizmu hrvatskih nacionalnih interesa. Donosim Vam analize, dokumente i komentare koji razotkrivaju skrivene mehanizme moći, manipulacije i nepravde prema Hrvatskoj – s naglaskom na istinu, suverenitet i odgovornost.
Dosta je više diplomatskog „popuštanja“. Vrijeme je za ciljane i učinkovite mjere prema Srbiji, sve dok ne ispuni otvorene obveze prema Republici Hrvatskoj.
U svjetlu najnovijih događaja u energetici (SAD su 9.–13. listopada 2025. uvele sankcije nad najvećom srpskom naftnom kompanijom NIS. Što dovodi u pitanje dostupnost derivata u Srbiji). Postavlja se pitanje: zašto Hrvatska ne iskoristi vlastite instrumente kako bi zaštitila svoje interese i pritom prisilila Srbiju da riješi otvorena povijesna i pravna pitanja? Reuters+1
Sankcije Srbiji – Konkretnije mjere koje predlažem i zašto su opravdane:
- Ciljane carinske tarife / posebne naknade na dizel i benzin za vozila registrirana u Srbiji
- Razlog: tržišni instrument koji izravno pogoduje ekonomiji i ponašanju onih koji iskorištavaju hrvatsko tržište. Takve tarife slale bi jasnu ekonomsku poruku bez potpunog prekida trgovine.
- Napomena: primjena mora biti pravno utemeljena i transparentna; ovisno o EU-pravu, trebala bi proći usuglašavanje na razini EU ili se formulirati kao privremena mjera na graničnim kontrolama u skladu s carinskim i poreznim pravilima.
- Zabrana kupovine goriva u RH za kamione/vozila bez posebne dozvole
- Razlog: sprječavanje subvencioniranja i slabog poštivanja graničnih pravila; omogućuje kontrolu protoka roba i pritisak na prijevoznike.
- Provedba: izdavanje jednokratnih ili privremenih dopusnica (npr. digitalni formulari + QR kod) za kamione koji prevoze humanitarne ili bilateralno dogovorene pošiljke; bez dozvole — bez punjenja u RH.
- Posebne trošarine ili naknade na benzinskim postajama za vozila srpskih tablica
- Razlog: jednostavna i direktna mjera koja štiti domaće tržište i generira prihode koji se mogu usmjeriti za reparacije ili vraćanje kulturnih dobara.
- Upozorenje: moraju postojati iznimke za nužne i humanitarne slučajeve; potrebno predvidjeti tehničku provedbu (npr. obveza prikaza registracije i fiskalni nadzor).
- Zahtjevi i uvjeti (politički i pravni):
- Sankcije i restrikcije trebaju biti uvjetovane napretkom u rješavanju ključnih pitanja: isplata ratne štete, vraćanje arhivske građe (NDH-era) i restitucija umjetnina opljačkanih tijekom agresije 1991.–1995. (o ovim zahtjevima postoje već raniji bilateralni zahtjevi i prosvjedne note). HINA+1
Sankcije Srbiji – Zašto ovo ima smisla sada:
- Sankcije nad NIS i poremećaji u opskrbi čine Srbiju osjetljivijom na ekonomske pritiske. To je politički trenutak da Hrvatska koristi asimetriju u trgovinskim vezama i zaštiti svoje interese. Reuters
Sankcije Srbiji – praktične zapreke i rizici (iskazati ih javnosti je važno):
- EU-pravni okvir i međunarodne obveze — Hrvatska je članica EU; unilateralne mjere koje ciljaju trgovačke tokove moraju biti usklađene s EU-om i WTO pravilima. Bez koordinacije postoji rizik od pravnih pritužbi ili recipročnih mjera. IntelliNews
- Humanitarni i logistički rizici — potpuno zatvaranje goriva ili transporta moglo bi pogoditi obične građane i kritičnu infrastrukturu; treba predvidjeti iznimke za hitne slučajeve i opskrbu.
- Recipročne mjere — Srbija može uvesti kontramjere koje pogoditi hrvatske izvoznike ili državljane; stoga je nužna jasna strategija i spremnost na diplomatsko nadmetanje.
Kako bi to trebalo izgledati u praksi (koraci):
- Diplomatsko upozorenje i zahtjev za rok: Belgrade treba dati rok za konkretne korake (npr. 30–60 dana) za vraćanje arhiva/artikala i početak pregovora o reparacijama.
- Koordinacija s EU: obavijestiti Bruxelles i tražiti potporu ili barem informirati o privremenim mjerama.
- Uvođenje privremenih, ciljanih ekonomskih mjera (dozvole za kamione, tarife, trošarine) s jasno definiranim iznimkama.
- Praćenje učinaka i transparentno izvještavanje javnosti: objaviti metrike učinka (smanjenje uvoza goriva iz SPA, broj izdanih dozvola, prihod od trošarina) kako bi se smanjile manipulacije i panika.
Politički i povijesni razlozi za ove mjere
Sve dok Srbija ne isplati ratnu štetu, ne vrati arhivsku građu iz razdoblja NDH, i ne vrati opljačkane umjetnine i kulturna dobra iz vremena agresije 1991. – 1995., nema razloga da ima povlašten tretman u trgovini s Hrvatskom.
Riječ je o osnovnim civilizacijskim obvezama — ne o osveti, nego o poštivanju prava, povijesne istine i međunarodnih normi. Srbija, koja redovito koristi svaku priliku da u međunarodnim institucijama optužuje Hrvatsku i revidira povijest, mora napokon shvatiti da svaka država ima granicu strpljenja.
Zaključak:
Ovo nije poziv na „zatvaranje granica“ iz emotivnog naleta, već realna političko-ekonomska strategija: ciljane, proračunate mjere koje hrvatskoj strani povećavaju pregovaračku moć dok se istovremeno brane nacionalni interesi. Povrat arhivske građe, umjetnina i obeštećenja za ratnu štetu. Ako Srbija ozbiljno misli na pristupanje EU ili želi normalne susjedske odnose. Mora početi vraćati ono što pripada drugima i ispunjavati obaveze. S druge strane, Hrvatska mora djelovati pametno: pravno utemeljeno, koordinirano i s jasnim humanitarnim izuzecima.
Ovo je prijedlog koji ima i političku i ekonomsku logiku. I da, ako treba – prijavljujem se za privremenog ministra policije u vladi Republike Hrvatske. Jer izgleda da bi nekome napokon trebalo pasti na pamet da zaštiti državu – ne samo granicom, nego i zdravim razumom.
Hrvatska #Srbija #Sankcije #RatnaŠteta #NacionalniInteresi
About the Author
