Konfliktno zlato iz Sudana: bogatstvo koje rađa patnju

Konfliktno zlato iz Sudana i savjest svijeta

Rubrika: Savjest svijeta
Naslov: Zlato koje vapi: konfliktno zlato iz Sudana i savjest svijeta
Vrsta: Kolumna
Autor: Ivan Vohrić

Povod ovom tekstu su činjenice koje više nije moguće čitati bez emocije.
Povod su istraživački članci međunarodnih medija, izvješća humanitarnih organizacija i Ujedinjenih naroda, koji godinama upozoravaju da zlato iz Sudana – zemlje razorene ratom – postaje gorivo nasilja, oružja i ljudske patnje. Povod su i podaci prema kojima su Ujedinjeni Arapski Emirati, tijekom trajanja rata, značajno povećali uvoz sudanskog zlata, dok se istodobno paravojne formacije u Sudanu financiraju upravo prihodima iz ilegalne eksploatacije rudnika.

Ovo nije teorija zavjere.
Ovo su dokumentirane činjenice.

U tim istim izvješćima opisuje se sudbina ljudi koji to zlato vade: neregistrirani rudnici, bez ikakve zaštite, bez prava, bez izbora. Djeca koja rade od jutra do mraka u vodi i blatu. Mladići koji umiru od urušavanja jama. Obitelji koje nemaju školu, liječnika ni budućnost – ali imaju “bogatstvo” pod nogama. Bogatstvo koje im je, paradoksalno, donijelo rat, nasilje i ropstvo.

I tu se rađa pitanje koje nadilazi politiku i ekonomiju.

Konfliktno zlato iz Sudana postalo je gorivo nasilja, oružja i ljudske patnje.

Ako je zlato dar, zašto je postalo prokletstvo?
Ako je zemlja blagoslovljena bogatstvom, zašto su njezini ljudi osuđeni na bijedu?
I gdje je Bog u svemu tome?

Negdje daleko od europskih trgova, banaka i klimatiziranih zgrada, postoji dijete koje nikada nije imalo djetinjstvo. Njegove ruke nisu držale olovku, nego lopatu. Njegove noge nisu trčale po školskom dvorištu, nego su stajale u blatu pomiješanom s vodom i otrovima. Njegov svijet je rupa u zemlji, a nebo vidi samo kad podigne glavu između dva zamaha.

To dijete ne zna za Dubai.
Ne zna za burze.
Ne zna za investicijske fondove.

Ali njegovo tijelo, njegovo zdravlje, njegov život – ugrađeni su u zlato koje netko nosi oko vrata, stavlja u sef ili pretvara u brojke na ekranu.

I tu prestaje pitanje videa.
Tu počinje pitanje savjesti.

Gdje su danas svi oni koji govore o Bogu?

Riječ rob u Europi zvuči kao povijesna fusnota.
U Africi ona još hoda, diše i krvari.

Djeca koja cijeli život provedu u blatu, ljudi koji rade bez izbora, bez glasa, bez budućnosti – to nisu nesretni slučajevi sustava. To su njegovi temelji. Sustav nije zakazao – on funkcionira upravo onako kako je zamišljen: da bogatstvo teče prema vrhu, a patnja ostaje dolje, nevidljiva, daleko od kamera.

Često se pitamo: zašto Bog to dopušta?
Zašto ne liši života one koji tlače, koji gomilaju, koji grade svoje carstvo na kostima slabih?

Ali možda je teže pitanje ovo:
zašto Bog još uvijek dopušta nama da biramo?

Jer Bog ne stoji uz zlato.
Bog stoji uz dijete u rupi.

Problem nije Božja šutnja.
Problem je ljudska naviknutost.

Naviknuli smo se da netko drugi pati umjesto nas.
Naviknuli smo se da luksuz ima cijenu, ali da je ne plaćamo mi.
Naviknuli smo se da ne pitamo odakle dolazi ono što želimo, nego samo koliko košta.

A sve to – zbog čega?

Zbog bogatstva koje nitko neće ponijeti u grob.
Zbog zlata koje ne može kupiti još jedan dah kad dođe posljednji trenutak.
Zbog moći koja nestaje onog časa kad se ugase svjetla.

Možda Bog ne uklanja tlačitelje jer čeka da se svijet zapita:
koliko nam je dovoljno,
koliko je previše,
i koliko tuđe patnje smo spremni prihvatiti da bismo živjeli udobnije.

Ako vjera išta znači, onda znači ovo:
da ne okrenemo glavu,
da ne relativiziramo zlo,
da ne šutimo dok zlato sjaji, a djeca tonu u blato.

Jer zlato ne pamti.
Ali savjest – ako je još ima – pamti zauvijek.

Autor piše kolumne o savjesti, nepravdi i odgovornosti čovjeka u suvremenom svijetu.

Izvori i dodatno čitanje

Ovaj tekst temelji se na javno dostupnim istraživanjima i izvješćima međunarodnih organizacija i uglednih medijskih kuća:

SWISSAID – analize o trgovini tzv. “konfliktnim zlatom” i ulozi Ujedinjenih Arapskih Emirata kao globalnog čvorišta za zlato rizičnog podrijetla, uključujući podatke o naglom porastu uvoza zlata iz Sudana tijekom rata.
Reuters – višestruka istraživačka izvješća (2024.–2025.) o sudanskom ratu, financiranju paravojnih formacija kroz zlato, navodnim opskrbnim lancima i međunarodnim optužbama, uključujući reakcije i poricanja uključenih država.
Amnesty International – dokumentirane istrage o teškim kršenjima ljudskih prava u Sudanu, kao i o identifikaciji oružja korištenog u ratu koje je prošlo kroz međunarodne lance opskrbe.
Ujedinjeni narodi (OHCHR, UN Panel of Experts) – službena izvješća o ratnim zločinima, seksualnom nasilju, masakrima nad civilima i ulozi prirodnih resursa, uključujući zlato, u produljenju sukoba.
UNICEF i U.S. Department of Labor – podaci o dječjem i prisilnom radu u rudnicima zlata, zdravstvenim posljedicama i dugoročnom uskraćivanju obrazovanja djeci u rudarskim područjima Afrike, uključujući Sudan.