Srbija i Mađarska: Bratski savez i povijesne pretenzije prema Hrvatskoj
Dok Vučić i Orbán razmjenjuju odlikovanja i potpisuju vojne sporazume, u pozadini oživljavaju stare karte i ideje o podjeli hrvatskih teritorija. Je li vrijeme da se Hrvatska zabrine ?
Sredinom 2020-ih svjedočimo iznimno bliskom savezničkom odnosu Mađarske i Srbije – toliko intenzivnom da ga neki nazivaju “bratskim”. Mađarski premijer Viktor Orbán otvoreno je postavio Srbiju kao prioritet svoje vanjske politike. Lobirajući za ubrzani ulazak Srbije u Europsku uniju i ističući važnost srpsko-mađarskog partnerstva za regiju. Istodobno, odnosi Budimpešte i Zagreba vidno su se pogoršali; mađarski su dužnosnici tijekom 2025. uputili više kritika na račun Hrvatske, izazivajući oštre reakcije Zagreba. Ovakav razvoj događaja u širem političko-medijskom kontekstu budi nelagodu u Hrvatskoj. Budući da podsjeća na povijesne pretenzije koje su i Mađarska i Srbija kroz razne faze iskazivale prema hrvatskim teritorijima. U nastavku analiziramo fenomen mađarsko-srpskog saveza. Recentne mađarske kritike prema Hrvatskoj te povijesne i geopolitičke okolnosti koje ovakvo “bratstvo” čine zabrinjavajućim presedanom.
Mađarsko-srpski savez – “bratstvo” iz interesa
Od dolaska Orbánova Fidesza na vlast 2010. godine, Mađarska se prometnula u najglasnijeg europskog zagovornika Srbije. Još 2008. Beograd je potpisao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, a Budimpešta je tada i kasnije snažno podržavala približavanje zemalja Zapadnog Balkana Uniji – kosovo-online.com.
Osobito nakon 2010., mađarska politika prema Srbiji dobiva stratešku dimenziju. Orbánova vlada formulirala je zajedničke strateške ciljeve sa svojim južnim susjedom i obvezala se na punu podršku eurointegracijama Srbije. Što je dovelo do sve češćih diplomatskih gesta i posjeta na najvišoj razini.
Između 2013. i 2019. otvorena su čak četiri nova granična prijelaza između dvije zemlje. Simbolički “brisajući” granice i otvarajući vrata bližoj suradnji. – hrvatska-danas.com. Orbán je osobno uoči srpskih izbora 2016. posjetio Suboticu i pozvao tamošnje Mađare da masovno izađu na izbore i podrže tadašnjeg premijera Aleksandra Vučića. Poručivši da je “važno da u Beogradu imamo vladu s kojom i mađarska vlada može zajedno vladati”. – hrvatska-danas.com. Takva otvorena potpora mađarske vlade Vučićevoj vlasti rezultirala je time da Savez vojvođanskih Mađara (SVM) postane koalicijski partner Vučićeve stranke SNS. Učvrstivši time političko savezništvo.
Bliskost dvojice lidera s vremenom je poprimila gotovo demonstrativan karakter.
Razmjenjuju se visoka odličja i priznanja – primjerice, 2022. Vučić odlikuje Orbána najvišim srbijanskim ordenom. Dok je u kolovozu 2024. mađarski predsjednik (na Orbánov prijedlog) odlikovao Vučića Velikim križem reda za zasluge, jednim od najviših mađarskih državnih priznanja. hungarianconservative.com, hungarianconservative.com.
Orbán ne skriva divljenje prema Vučiću. Nazivajući ga “prvakom stabilnosti Balkana”, a službeni narativ u Budimpešti glasi da su odnosi Srbije i Mađarske “na najvišoj razini u povijesti”euronews.rskosovo-online.com. U studenom 2024. Orbán je u kontekstu eurointegracija izjavio: “Europa mora shvatiti da Srbiji nije potrebna EU, nego da je Uniji potrebna Srbija”, upozorivši Bruxelles da bez Srbije nijedno proširenje neće biti uspješno kosovo-online.com. Po njegovim riječima, Europskoj uniji očajnički treba “nova dinamika” koju mogu donijeti nove članice. A Srbija je najbolji kandidat da udahne novi život posrnuloj Europikosovo-online.com. Takva retorika – obrnuta od uobičajenog – jasno pokazuje koliko Budimpešta ulaže političkog kapitala da Srbiju prikaže ne kao molitelja. Već kao ključnog partnera Europskoj uniji.
Osim na riječima, mađarsko-srpsko savezništvo učvršćeno je i konkretnih projektima. Građeni su zajednički infrastrukturni projekti poput modernizacije željezničke pruge Budimpešta–Beograd (uz pomoć Kine). Intenzivirana trgovinska razmjena te koordinacija u kontroli migracija. hungarianconservative.com, hungarianconservative.com.
Orbánova vlada rado ističe kako se u mandatu Aleksandra Vučića položaj mađarske manjine u Vojvodini popravio. Zajednički nastupi Budimpešte i Beograda učestali su i u širem regionalnom kontekstu (npr. zajednički otpor strožim sankcijama Rusiji i zagovaranje “policy” pristupa miru u Ukrajini).
Kulminacija tog zbližavanja dogodila se početkom 2025. godine: 1. travnja 2025. u Beogradu je potpisan Sporazum o strateškoj suradnji u obrani između Srbije i Mađarske. Srpski predsjednik Vučić tom je prilikom naglasio da Srbija “nikada nije imala intenzivniju obrambenu suradnju s ijednom zemljom u regiji”. Kao s Mađarskom te da je potpisani dokument operativna realizacija strateškog sporazuma dogovorenog još 2023. godine serbiantimes.infoserbiantimes.info.
Vučić je čak izrazio nadu da bi ova suradnja mogla prerasti u pravi vojni savez dviju država. Premda je svjestan da Mađarska kao članica NATO-a mora balansirati te ambicije. – serbiantimes.infodnevnik.hr.
U svakom slučaju, broj zajedničkih vojnih aktivnosti dramatično je povećan (za 2025. planirano ih je 79. Gotovo dvostruko više nego dvije godine ranije) hrvatska-danas.com, serbiantimes.info, uključujući i velike združene vojne vježbe. Vučić otvoreno zahvaljuje Orbánu što je “još 1999. sačuvao mir sa sjevernim susjedom”. Aludirajući na to da Mađarska tijekom NATO intervencije na Srbiju nije dopustila kopnenu invaziju sa svog teritorija hrvatska-danas.com, serbiantimes.info.
Takvo idealiziranje zajedničke povijesti dio je narativa kojim se učvršćuje slika iskrenog prijateljstva i savezništva: “Srbija i Mađarska istinski su bratske zemlje”, ponavlja Vučić kosovo-online.com. Orbán uzvraća komplimente tvrdeći da je Vučić “pokretačka snaga” povijesnog pomirenja Srba i Mađara kosovo-online.com.
Mađarske kritike prema Hrvatskoj 2025.
Dok se Budimpešta i Beograd grle, odnosi Mađarske s Hrvatskom paralelno su dosegnuli najnizu točku u posljednjem desetljeću. Tijekom 2025. zaredalo je više izjava mađarskih dužnosnika uperenih protiv Hrvatske. Što je kulminiralo pravim malim diplomatskim ratom u rujnu te godine jutarnji.hr.
Sve je eskaliralo oko pitanja energetike – točnije, opskrbe Mađarske naftom uslijed sankcija protiv Rusije. Naime, Europska unija želi postupno zaustaviti mađarski uvoz jeftine ruske nafte preko naftovoda Družba te Budimpeštu preusmjeriti na alternativne pravce opskrbe. Uključujući hrvatski Jadranski naftovod (JANAF). dailynewshungary.com.
Orbánova vlada tome se oštro opire. Mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó iskoristio je govornicu Ujedinjenih naroda u New Yorku krajem rujna 2025. Da prozove Hrvatsku pred cijelim svijetom. U govoru na Općoj skupštini UN-a. Szijjártó je optužio Zagreb da “iskorištava kriznu situaciju” te da naplaćuje Mađarskoj “ratnu naknadu” za transport nafte jutarnji.hrjutarnji.hr.
Prema njegovim riječima, “Hrvati profitiraju na ratnoj situaciji”. Jer su od početka rata u Ukrajini navodno višestruko podigli tranzitne naknade za naftu kroz JANAF jutarnji.hr. “Nažalost, moramo reći da nas Hrvati iskorištavaju. Naplaćuju nam ratni porez”, dramatično je ustvrdio Szijjártó. Dodavši da je tranzitna tarifa navodno povećana pet puta iznad europskog prosjeka jutarnji.hr, dailynewshungary.com.
Pored toga, Szijjártó je omalovažio hrvatsku energetsku infrastrukturu tvrdeći da je “daleko ispod razine razvijenosti mađarske”. I da JANAF tehnički nije u stanju dugoročno isporučivati dovoljne količine nafte Mađarima jutarnji.hrjutarnji.hr. Suština poruke bila je jasna: Budimpešta optužuje Hrvatsku da zbog vlastite pohlepe i nesposobnosti ugrožava mađarsku energetsku sigurnost.
Ovakav skandalozan istup mađarskog ministra izazvao je žestoku reakciju u Zagrebu. Hrvatski premijer Andrej Plenković odmah je uzvratio da su Szijjártóve teze “krajnje bezobrazne, lažne i zlonamjerne”.
Plenković je Szijjártóu poručio da “Mađarska, a ne Hrvatska, profitira na ratu”. Podsjetivši da Budimpešta i dalje uvozi jeftinu rusku naftu dok ostatak Europe snosi teret sankcija jutarnji.hr.
Predsjednik Zoran Milanović pridružio se osudama, ironično savjetujući Mađarima da pripaze što govore. Jer “Hrvatska nikome ne može ustupiti svoju obalu”jutarnji.hr. Ta znakovita izjava – “ne možemo nikome ustupiti svoju obalu”. Odražava sumnju da se iza mađarskih prigovora o nafti kriju i šire pretenzije (aluzija na povijesne mađarske težnje za izlazom na Jadran).
Szijjártó se, međutim, nije povukao. Štoviše, već sljedećeg jutra dodatno je raspirio vatru objavom na Facebooku u kojoj je osobno prozvao Plenkovića “lažljivcem”jutarnji.hr. U toj objavi ponovio je optužbe da Zagreb želi spriječiti Mađarsku u kupnji ruske nafte. Kako bi stekao monopol nad opskrbom i “zaradio više novca na naš račun”jutarnji.hr. Mađarski provladini mediji zdušno su podržali svog ministra. Portal Index.hu osvanuo je s naslovom koji potencira Szijjártóove riječi da je “Plenković lažljivac”jutarnji.hr. Time je službena Budimpešta jasno dala do znanja da sukob shvaća ozbiljno. I da se neće libiti ići ad hominem na čelnike susjedne zemlje.
Hrvatska strana odgovorila je kombinacijom negiranja optužbi i upozorenja Budimpešti.
Iz kompanije JANAF stiglo je priopćenje u kojem se Szijjártóove tvrdnje nazivaju “zlonamjernim, neistinitim i licemjernim”. Uz pojašnjenje da su naknade za transport nafte u skladu s najboljom europskom praksom i tržišnim standardima jutarnji.hrtportal.hr.
Neovisni energetski stručnjaci u Zagrebu istaknuli su da Mađarska zapravo traži alibi. Kako bi nastavila kupovati rusku naftu te skrenula pozornost s vlastite ranjivosti. Budimpešta, naime, nema alternativni pravac opskrbe bez Hrvatske. Što je problem u koji se sama dovela blokirajući europske energetske planove dailynewshungary.com, dailynewshungary.com. Mate Granić, posebni savjetnik hrvatskog premijera, ocijenio je mađarske napade znakom nervoze i unutarnje nestabilnosti Orbánova režima. “Mađarska ima velikih problema sa srozavanjem demokratskih standarda i pogoršanjem gospodarske situacije, a izbori su im uskoro.
Ovo je reakcija na sve to, ali našli su krivu metu. Hrvatska je u posve drugačijoj poziciji”, komentirao je Granić tportal.hrtportal.hr. Drugim riječima, insinuira se da Orbán i Szijjártó kroz zaoštravanje s Hrvatskom žele pridobiti populističke poene kod kuće. Skrećući pažnju s vlastitih problema.
Nije prvi put da Orbánova Mađarska iskazuje nestrpljenje ili prezir prema Hrvatskoj u kontekstu energetike.
Još ranije su stizale izjave o tome da je hrvatski JANAF “nedovoljno kapacitiran”. (Što je Zagreb demantirao dokazima o mogućnosti transporta 12+ milijuna tona godišnje dailynewshungary.com). A sredinom 2025. mađarski dužnosnici najavili su gradnju novog naftovoda prema Srbiji kao alternativu JANAF-u serbiantimes.info.
Takav potez – izravno povezivanje s Beogradom zaobilazeći hrvatsko tlo. Dodatno je pojačao dojam da se Budimpešta i Beograd udružuju i protiv trećih strana, prvenstveno Hrvatske. U srpnju 2025. hrvatski su mediji izvještavali o sve otvorenijem verbalnom ratu Zagreba i Budimpešte. Nnavodeći kako Orbánov ministar “nastavlja sa skandaloznim izjavama” i optužbama da “Hrvatska želi profitirati od rata”vecernji.hrtportal.hr. Diplomatska napetost bila je tolika da se govorilo o najgorim odnosima od ulaska Hrvatske u EU. Unatoč formalnom savezništvu dviju država u NATO-u i EU.
Povijesne pretenzije i opasan narativ
Ono što ovaj mađarsko-srpski “medeni mjesec” čini osobito zabrinjavajućim za Hrvatsku. Jest povijesni teret teritorijalnih pretenzija koje obje zemlje imaju prema hrvatskim prostorima.
Povijesna činjenica jest da su i Mađarska i Srbija u različitim razdobljima pretendirale na dijelove hrvatskog teritorija. I da te aspiracije nisu u potpunosti nestale iz nacionalističkog diskursa. Mađarska krajnja desnica i neki krugovi oko samog Orbána njeguju nostalgiju za granicama nekadašnje “Velike Mađarske”. (Nagy-Magyarország) prije Trianonskog sporazuma 1920.
Tadašnje Ugarsko kraljevstvo obuhvaćalo je, osim današnje Mađarske. I velik dio teritorija današnje Hrvatske (uključujući Slavoniju, Međimurje, pa i grad Rijeku/Fiume kao povijesnu mađarsku luku). Nije stoga prošlo nezapaženo kad se Orbán u studenome 2022. pojavio u javnosti s navijačkim šalom. Na kojem je otisnuta mapa “Velike Mađarske”. Koja uključuje velike dijelove susjednih država – uključujući i dijelove Hrvatske euronews.com.
Taj je potez izazvao diplomatske proteste više susjeda (Rumunjska i Ukrajina najoštrije su reagirale, A pridružila se i Hrvatska). Optuživši Orbána za revizionizam i raspirivanje teritorijalnih pretenzija euronews.comeuronews.com.
Orbán se pravdao da “nogomet i povijest ne treba miješati”. No dojam je ostao da mađarski premijer svjesno koketira s idejom precrtavanja granica. Službeno, Budimpešta teritorijalno integritet Hrvatske priznaje i nema otvorenih teritorijalnih sporova. Ali povremene simboličke provokacije (karte “velike Mađarske”, izjave o “povratku na more” i sl.). Kod hrvatske javnosti bude sjećanja na traumatične epizode. Podsjetimo, posljednji put kad je Mađarska širila svoj teritorij na račun Hrvatske bilo je u Drugom svjetskom ratu. Kada je Horthyjeva Mađarska anektirala Međimurje i Baranju uz podršku nacističke Njemačke. Danas, u 21. stoljeću, takav scenarij djeluje nezamislivo. No retorika kojom se implicira da bi Mađarska trebala imati “svoj izlaz na Jadran” i slične floskule iz arsenala povijesnog revizionizma. Svakako opterećuju percepciju mađarske politike u hrvatskoj javnosti.
Sa srpske strane, povijesne aspiracije prema Hrvatskoj još su svježije i krvavije. Ideja “Velike Srbije” – odnosno ujedinjenja svih etnički ili povijesno “srpskih” krajeva u jednu državu – kroz 19. i 20. stoljeće je više puta dovodila do sukoba.
U Domovinskom ratu 1990-ih upravo je velikosrpska politika Slobodana Miloševića pokušala otkinuti trećinu teritorija Hrvatske (tzv. Republika Srpska Krajina) i pripojiti ga Srbiji, što je spriječeno tek vojno-redarstvenim operacijama Bljesak i Oluja 1995. godine.
Aktualni predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio je 1990-ih gorljivi pristaša te politike – kao mladi član Srpske radikalne stranke hvalio se da “Karlobag, Ogulin, Karlovac, Virovitica” (linija Virovitica-Karlovac-Karlobag) moraju biti granice “srpskih zemalja”. Iako se Vučić u međuvremenu nominalno distancirao od četničke ideologije svog nekadašnjeg mentora Vojislava Šešelja, elemente te ideologije i dalje vidimo u beogradskom političkom i medijskom prostoru, sada pod eufemizmom “srpski svet”. Koncept “srpskog sveta” predstavlja moderniziranu verziju velikosrpskog projekta – ideju da Beograd bude središte okupljanja svih prostora gdje žive Srbi ili koji se smatraju “povijesno srpskima”, bilo političkim utjecajem ili drugim sredstvima.
Spojimo li ove dvije agende – mađarsku i srpsku – dolazimo do vrlo neugodne perspektive za Hrvatsku. U ožujku 2025., samo nekoliko dana prije potpisivanja mađarsko-srpske obrambene suradnje, na provladinoj srpskoj televiziji TV Informer emitiran je skandalozan govor Vojislava Šešelja, osuđenog ratnog zločinca i Vučićeva nekadašnjeg stranačkog šefa hrvatska-danas.com.
Šešelj je u tiradi punoj šovinističkih uvreda optužio Hrvate da su “sklopili savez s Albancima i Šiptarima” protiv Srba, te najavio:
“Sklopit ćemo i mi obrambeni savez s bratskom Mađarskom. Krajnje je vrijeme da Mađarska vrati izlaz na Jadransko more. Rijeka je mađarska luka, nikad nije pripadala hrvatskoj banovini – nju su Mađari izgradili. Iznad šireg koridora koji će vezati Mađarsku za more je kajkavski kraj – to treba vratiti Sloveniji, to zaslužuje Melanija Trump. Sve ostalo bit će Velika Srbija.”hrvatska-danas.com, hrvatska-danas.com
Šokantna “podjela plijena” koju je izložio Šešelj pred kamerama implicira sljedeće: Mađarskoj bi pripala Rijeka i koridor do Jadrana; sjeverozapadna Hrvatska (kajkavski krajevi, npr. Hrvatsko zagorje) pripala bi Sloveniji (u bizarnoj opasci, Šešelj kaže “Melanija Trump to zaslužuje” aludirajući na porijeklo bivše prve dame SAD); a sve ostalo – tj. veći dio Hrvatske – utopilo bi se u Veliku Srbiju. Ove skandalozne tvrdnje dolaze od osobe koja formalno nema vlast, ali kao Vučićev mentor i simbol ekstremnog nacionalizma, Šešelj ovdje zapravo glasno izgovara ono što se inače može čuti šaptom u najradikalnijim krugovima. Važno je i gdje je to izrečeno – na prorežimskoj televiziji, bliskoj samom Vučiću hrvatska-danas.com.
Time je ta poruka dobila široku publiku u Srbiji, bez ikakvog demantija ili osude od strane vlasti.
Štoviše, samo par dana nakon Šešeljeve tirade, srbijanski i mađarski ministri obrane doista su potpisali sporazum o suradnji, što cijelom narativu daje zastrašujuću dimenziju. Nema nikakvih naznaka da Orbán ili itko iz mađarske vlade odobrava Šešeljeve fantazije – vjerojatno ih doživljavaju kao eksces – ali nikad ih javno nisu ni opovrgnuli. Štoviše, Orbánova vlast u Mađarskoj također povremeno njeguje spomen na revizionističke ciljeve (npr. škole u Mađarskoj dijele zemljovide povijesne Ugarske, financiraju se kulturne inicijative koje slave zajedničku mađarsko-hrvatsku povijest ali iz mađarske perspektive, itd.). Sve to doprinosi ozračju u kojem susjedi – danas deklarativno partneri u EU i NATO-u – gaje duboko nepovjerenje.
Političko-medijski kontekst dodatno pojačava zabrinutost. Mađarski mediji vjerno slijede vladinu liniju: u Budimpešti je Hrvatska 2025. prikazivana kao krivac što Mađarska uopće mora razmatrati alternativne opskrbne puteve za energente, praktički kao netko tko iz pohlepe želi iskoristiti ratnu krizu dailynewshungary.com, dailynewshungary.com.
Istovremeno, srpski provladini tabloidi i TV emisije veličaju Orbána kao najvećeg zagovornika Srbije u Europi i prešutno odobravaju njegovu svađu s Hrvatskom. U takvoj atmosferi, ideje o navodnoj zajedničkoj “ugroženosti” Mađara i Srba od strane trećih (bilo EU birokrata, bilo “zlonamjerne” Hrvatske) postaju sredstvo homogenizacije – i u Budimpešti i u Beogradu. Rusija, s kojom i Orbán i Vučić njeguju bliske veze, tu također igra ulogu: i koncept mađarske i koncept srpske ekspanzionističke politike tradicionalno računaju na potporu Moskve u slučaju sukoba s prozapadnim susjedima hrvatska-danas.com. Kremlju odgovara svako cijepanje jedinstva unutar NATO-a i EU-a, pa je partnerstvo Orbán–Vučić došlo kao naručeno da unosi razdor na jugoistoku Europe.
Zaključak
“Opasnost sa sjevera i istoka” – tim je riječima jedan hrvatski portal sažeo potpisivanje mađarsko-srpske vojne suradnje u travnju 2025. hrvatska-danas.comhrvatska-danas.com.
I doista, iz perspektive Zagreba savezništvo Budimpešte i Beograda nameće pitanja sigurnosti. Naravno, nijedna od te dvije države danas ne prijeti Hrvatskoj otvorenom agresijom.
Mađarska i Hrvatska formalno su saveznice unutar EU i NATO, a Srbija unatoč zveckanju oružjem zna da bi svaki avanturizam prema hrvatskim granicama bio suicidalan.
Međutim, retorika koja dolazi iz Budimpešte i Beograda neminovno vraća duhove prošlosti. Kada mađarski ministar Hrvatskoj lijepi etiketu “ratnog profitera” i otvoreno dovodi u pitanje kapacitete hrvatske energetske infrastrukture, ili kad se u srpskim medijima fantazira o podjeli hrvatske obale – hrvatska javnost i politika to ne mogu ignorirati.
Osobno sam kao i mnogi drugi analitičari upozoravali da se u cijeloj regiji ponavlja opasan obrazac: umjesto suradnje i dijaloga, lideri pribjegavaju nacionalističkoj retorici i potencijalno stvaraju nove blokovske podjele. “Umjesto diplomatskih inicijativa, imamo zveckanje oružjem u regiji”, upozorio je jedan ugledni analitičar, ocijenivši neodgovornim sklapanje ovakvih paktova koje uključuju i NATO članicu (Mađarsku) i vojno neutralnu zemlju (Srbiju) dnevnik.hr, dnevnik.hr. Takvo svrstavanje po “prijateljskim osovinama” podsjeća na hladnoratovske igre moći, ali i na mračne uspomene prvih polovica 20. stoljeća.
Hrvatska se stoga našla u delikatnoj poziciji. S jedne strane, kao članica EU i NATO-a, dužna je njegovati dobrosusjedske odnose te ne može i neće iracionalno reagirati na svaku provokaciju.
S druge strane, dužnosnici u Zagrebu jasno daju do znanja da neće dopustiti ugrožavanje hrvatskih nacionalnih interesa – bilo da je riječ o energetskoj neovisnosti, teritorijalnoj cjelovitosti ili povijesnom dostojanstvu. “Hrvatska će se za svoje interese boriti jasno i čvrsto, i bilateralno i unutar EU, jer Mađarska već dugo maltretira EU svojom pozicijom prema Rusiji”, poručio je premijerov savjetnik Mate Granić tportal.hrtportal.hr.
Drugim riječima, Zagreb namjerava iskoristiti institucionalne mehanizme (EU forume, regionalne inicijative) kako bi obuzdao potencijalno štetno djelovanje mađarsko-srpske osovine. Istodobno, Hrvatska jača i vlastite saveze – početkom 2025. pridružila se deklaraciji o obrambenoj suradnji s Albanijom i Kosovom, što je u Beogradu ocijenjeno “provokacijom” i poslužilo Vučiću kao opravdanje da se još čvršće veže uz Orbána – dnevnik.hrdnevnik.hr.
Ta nova geopolitička preslagivanja na Balkanu pozorno prate i u Bruxellesu i u Washingtonu, jer balansiranje Orbán–Vučić ne utječe samo na Hrvatsku nego i na stabilnost cijele jugoistočne Europe.
Na kraju, može se zaključiti da “bratski” odnos Mađarske i Srbije ima i svoju tamnu stranu. Ispod površine deklarativnog prijateljstva kriju se interesi i ambicije koje mogu doći u koliziju s interesima trećih zemalja – ponajviše Hrvatske.
Povijesne pretenzije, iako zasad samo retoričke, kao zloslutna su sjena nad današnjicom. Hrvatska, kao i druge susjedne zemlje, s pravom je oprezna: poznato je da u našem dijelu Europe nacionalistički snovi ponekad nađu put do političke stvarnosti ako im se okolnosti poklope. Zato je važno budno pratiti daljnji razvoj ove mađarsko-srpske “osovine”.
Hoće li ona ostati ograničena na ekonomske projekte, lobiranje za EU proširenje i povremene vojne vježbe – ili će prerasti u nešto više, potencijalno prijeteće za susjede? U godinama koje dolaze, mnogo će ovisiti i o širem kontekstu: odnosima unutar EU, utjecaju velikih sila poput Rusije i Kine, te unutarnjim politikama samih aktera.
Za Hrvatsku je od ključne važnosti da svoje nacionalne interese brani staloženo ali odlučno, oslanjajući se na međunarodno pravo i savezništva, ali i da ne zaboravi lekcije iz povijesti. A jedna od tih lekcija glasi da se ekspanzionističke ambicije nikad ne smiju podcijeniti – čak ni kada se pojavljuju umotane u navodne “bratske” obiteljske veze.
Bibliografija izvora
- Kosovo Online – “Orban: EU da shvati da nije ona potrebna Srbiji – koliko Srbija treba Uniji”, 14.11.2024.kosovo-online.comkosovo-online.com
- Hrvatska danas – “Opasnost sa sjevera i istoka: Srbijanci i Mađari potpisali sporazum o vojnoj suradnji…”, 02.04.2025.hrvatska-danas.comhrvatska-danas.com (izjave Vučića o jačanju suradnje i Orbanovoj ulozi 1999.)
- Serbian Times – “Serbia and Hungary Sign Military Cooperation Agreement: Vučić thanks Orban…”, 01.04.2025.serbiantimes.infoserbiantimes.info (Vučićevi naglasci o vojnoj suradnji i povijesnom prijateljstvu)
- Jutarnji list – “Skandalozni istup mađarskog ministra… ‘Hrvati su ratni profiteri!’”, 26.09.2025.jutarnji.hrjutarnji.hr (citati govora Pétera Szijjártóa u UN-u)
- Jutarnji list – “Paljba se nastavlja, Szijjártó optužio Plenkovića da laže”, 27.09.2025.jutarnji.hr, jutarnji.hr (reakcije Plenkovića i Milanovića na mađarske optužbe).
- Tportal – “Premijerov savjetnik o mađarskim optužbama za ‘ratno profiterstvo’: ‘Sve je laž’”, 28.09.2025.tportal.hrtportal.hr (komentar Mate Granića o pozadini mađarskih izjava)
- Daily News Hungary – “Hungary’s Szijjártó slams neighbouring Croatia”, 25.09.2025.dailynewshungary.com, dailynewshungary.com (Szijjártó: “Croats are exploiting the war… five times the fees…”)
- Dnevnik.hr/DW – “Vučić i Orban potpisali vojni sporazum: ‘Ovo je zabrinjavajuće’”, 02.04.2025.dnevnik.hr, dnevnik.hr (analiza Popova i Beširija o posljedicama sporazuma)
- Hrvatska danas – “VIDEO: Vučićev mentor i ratni zločinac: Rijeka Mađarskoj… Ostalo će biti Velika Srbija”, 31.03.2025.hrvatska-danas.com, hrvatska-danas.com (Šešeljeve izjave o podjeli Hrvatske u emisiji na TV Informer)
- Euronews – “Viktor Orbán criticised for wearing scarf with ‘Greater Hungary’ map”, 22.11.2022.euronews.com, euronews.com (reakcije na Orbánov šal s mapom velike Mađarske)

Ne znam što je veće zlo – mađarsko-srpska ambicija da okupiraju Hrvatsku ili naše antihrvatsko vodstvo koje treba organizirati obranu od agresora?!?