Pravna analiza jedne političke izjave
U javnom prostoru posljednjih se dana sve češće govori “rušenje Ustava“, no rijetko se objašnjava što taj pojam uopće znači u pravnom smislu.
Na današnjoj konferenciji za novinare saborski zastupnik SDP-a Mišel Jakšić izjavio je kako se pregovori „u ovom trenutku sigurno neće nastaviti“, jer – prema njegovim riječima – Vlada Republike Hrvatske „svakodnevno ruši Ustav“. Kao argumente naveo je niz postupaka izvršne vlasti, a neposredni povod bila je odluka Vlade da hrvatske rukometaše dočeka na Trgu bana Josipa Jelačića, nakon što je zagrebačka gradska vlast, predvođena političkom platformom Možemo!, takav doček pokušala onemogućiti.
Autor: Ivan Vohrić
Ova izjava zahtijeva razjašnjenje – ne političko, nego ustavnopravno. Jer, govoriti o „rušenju Ustava“ nije pitanje dojma ili retorike, nego pravne činjenice.
Što Ustav Republike Hrvatske doista štiti
Ustav Republike Hrvatske u članku 1. jasno propisuje:
„Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.“
Ova odredba je temeljna. Ona isključuje mogućnost da lokalna ili regionalna vlast ima suverenitet nad državom ili da može samostalno suspendirati državne odluke od općeg interesa.
Nadalje, članak 4. Ustava propisuje:
„U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti… uz međusobnu provjeru i ravnotežu nositelja vlasti.“
Drugim riječima: sukob ili neslaganje između institucija nije kršenje Ustava, nego njegov sastavni dio.
Lokalna samouprava: opseg i granice
Jakšić se poziva na „ustavna prava lokalne samouprave“. No, ta prava imaju jasno definirane granice.
Prema članku 128. Ustava RH:
„Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana…“
To uključuje:
- komunalne djelatnosti
- prostorno i urbanističko planiranje
- lokalne javne usluge
Ali ne uključuje pravo blokiranja državnih ceremonija, nacionalnih događaja ili odluka Vlade Republike Hrvatske.
Ovakvo političko proširivanje pojma “rušenje Ustava” ne samo da je pravno neutemeljeno, nego dugoročno šteti ozbiljnoj raspravi o stvarnim ustavnim problemima.
Doček nacionalne reprezentacije nije lokalno-komunalna potreba, nego događaj od državnog i društvenog interesa.
Trg bana Jelačića – javni, ali ne politički privatiziran prostor
Trg bana Josipa Jelačića nije običan gradski trg. On je:
- središnji simbol hrvatske državnosti
- mjesto državnih proslava, komemoracija i okupljanja
- prostor koji po svojoj naravi nadilazi lokalni politički mandat
Tvrdnja da Vlada njegovim korištenjem „ruši Ustav“ nema uporište ni u jednom ustavnom članku. Naprotiv – država ima pravo i obvezu djelovati u javnom interesu na cijelom svom teritoriju.
Vanjska politika i predsjednik Republike – što kaže Ustav
Ustav u članku 94. određuje da predsjednik Republike:
„predstavlja Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu“
Istodobno, prema članku 108., Vlada:
„vodi unutarnju i vanjsku politiku Republike Hrvatske“
Dakle:
- vanjska politika je podijeljena nadležnost
- političko neslaganje između predsjednika i Vlade nije ustavna povreda
- tvrdnja o „derogiranju predsjednika“ bez odluke Ustavnog suda ostaje politička interpretacija, ne pravna činjenica
Tko utvrđuje kršenje Ustava
Ovdje dolazimo do ključnog pitanja. Prema članku 125. Ustava RH, Ustavni sud Republike Hrvatske:
- odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom
- nadzire ustavnost postupanja državnih tijela
Do danas:
- ne postoji odluka Ustavnog suda
- ne postoji utvrđena povreda Ustava
- ne postoji suspendirana odluka Vlade u ovom slučaju
Bez toga, govor o „rušenju Ustava“ ostaje – politička metafora.
Floskula umjesto argumenta
Izjava „Hrvatska nije HDZ“ ne mijenja ništa u ustavnopravnom smislu. Vlada Republike Hrvatske, sviđalo se to nekome ili ne, ima:
- parlamentarni legitimitet
- ustavne ovlasti
- odgovornost prema svim građanima
Lokalna vlast ima legitimitet – ali ograničen teritorijalno i sadržajno.
Zaključak
Ustav Republike Hrvatske nije politički pamflet, nego precizan pravni dokument. Njegovo kršenje ne utvrđuje se na konferencijama za novinare, nego u ustavnosudskom postupku.
Kad se svako političko neslaganje proglašava „rušenjem Ustava“, tada se:
- banalizira stvarna ustavna zaštita
- zbunjuje javnost
- i potkopava povjerenje u pravni poredak
U ovom slučaju ne postoji rušenje Ustava, nego samo političko neslaganje koje se pokušava prikazati ustavnom krizom.
Prekršena je samo mjera političke odgovornosti u javnom govoru.
Sva prava pridržana © Ivan Vohrić za Res Publica Post
About the Author
Ivane hvala na pojašnjenju činjenica i buntovnici nisu niti svjesni koliku štetu čine sebi samima.
Marijan Damjanović