Javna baza poratnih stratišta nije politički hir, nego civilizacijska potreba. Ako država već istražuje lokacije, provodi ekshumacije, evidentira posmrtne ostatke i organizira pokope žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, tada javnost ima pravo na preglednu, ažuriranu i metodološki jasnu evidenciju.
Zašto Hrvatska treba jedinstvenu evidenciju ekshumiranih žrtava, djelomično istraženih grobnica i lokacija koje još čekaju istinu
Urednička napomena
Ovaj tekst nije pokušaj utvrđivanja konačnog broja svih žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. Nije ni pokušaj političkog nadmetanja brojkama.
Cilj je drukčiji: pokazati da već danas postoji dovoljno javno dostupnih službenih, forenzičkih, znanstvenih i medijskih podataka da Republika Hrvatska može i mora imati jedinstvenu, javnu i ažuriranu bazu poratnih stratišta.
Takva baza trebala bi jasno razlikovati:
- ekshumirane posmrtne ostatke,
- identificirane osobe,
- procjene ukupnog broja žrtava,
- djelomično istražene lokacije,
- neistražena ili tek indicirana grobišta.
Bez takvog razdvajanja svaka rasprava lako sklizne u manipulaciju. Jedni tada sve svode na “mitove”, drugi u isti stupac stavljaju ekshumirane kosti, procjene i neotvorene jame. Ni jedno ni drugo nije put do istine.
Zašto je javna baza poratnih stratišta nužna?
U javnosti se često stvara dojam da su poratna stratišta područje nesigurnih procjena, ideoloških prijepora i usmene predaje. No to nije potpuna slika.
Postoje službene ekshumacije, sudsko-medicinska obrada, kriminalističko dokumentiranje, probna iskapanja, javne objave Ministarstva hrvatskih branitelja i znanstveni radovi. Ministarstvo hrvatskih branitelja navodi da je u proteklih deset godina istražilo više od 630 lokacija u Hrvatskoj, provelo ekshumacije na više od 90 lokacija u 16 županija, ekshumiralo posmrtne ostatke 2205 žrtava, a za 2046 osoba organiziralo dostojanstven posljednji ispraćaj. Službeni izvor Ministarstvo hrvatskih branitelja RH U Zagrebu pronađeni posmrtni ostaci još tri žrtve iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja Ministarstvo navodi da je u proteklih deset godina istraženo više od 630 lokacija, provedene su ekshumacije na više od 90 lokacija u 16 županija, ekshumirani su posmrtni ostaci 2205 žrtava, a za 2046 osoba organiziran je dostojanstven posljednji ispraćaj. Otvori izvor
Ako ti podaci postoje, logično je pitanje: zašto hrvatska javnost nema jednu preglednu, javnu i ažuriranu bazu u kojoj bi se moglo vidjeti gdje su grobnice, što je istraženo, koliko je osoba ekshumirano, koliko ih je identificirano i koje lokacije još čekaju obradu?
Zašto je metodologija presudna?
Ozbiljna baza ne smije miješati različite kategorije.
Ekshumirano znači da su posmrtni ostaci pronađeni i izvađeni ili službeno evidentirani.
Identificirano znači da je žrtvi utvrđen osobni identitet.
Procijenjeno znači da broj proizlazi iz opsega jame, duljine rova, svjedočanstava, arhivskih tragova ili djelomičnog istraživanja.
Djelomično istraženo znači da je otvoren samo dio jame, rova, šume, rudnika ili grobišnog kompleksa.
Neistraženo znači da postoje indicije, svjedočanstva ili prethodni nalazi, ali lokacija nije potpuno obrađena.
To je važno jer se, primjerice, Tezno ne može prikazati samo kao procjena: iz 70 metara rova 1999. godine ekshumirano je 1179 posmrtnih ostataka. Ali se ni procjena o većem broju žrtava ne smije prikazivati kao da je riječ o istoj kategoriji, jer se temelji na sondiranju rova u dužini od 940 metara. Znanstveni rad Hrčak / Časopis za suvremenu povijest Mitja Ferenc: Tezno – najveće prikriveno grobište u Sloveniji U radu se navodi da je 1999. iz 70 metara protutenkovskog rova u Teznom iskopano 1179 posmrtnih ostataka, dok je sondiranje 2007. pokazalo da je rov ispunjen posmrtnim ostacima u dužini od 940 metara. Otvori izvor
Prva dokazna tablica: Hrvatska i javna baza poratnih stratišta
Ova tablica nije konačan popis. Ona je početna dokazna jezgra. Brojke se ne smiju automatski zbrajati, jer neki redci predstavljaju pojedinačne lokacije, a neki zbirne podatke.
Napomena: na mobitelu tablicu pomaknite lijevo-desno za puni prikaz podataka.
| Lokacija | Područje | Ekshumirano / pronađeno | Status | Pouzdanost | Napomena |
|---|---|---|---|---|---|
| Jama Jazovka / Sošice | Žumberak | 814 | ekshumirano i pokopano | visoka | Ministarstvo je 2025. objavilo ukop 814 žrtava ekshumiranih iz jame Jazovke. (branitelji.gov.hr) |
| Gračani – Zagreb | Zagreb | 294 | ekshumirano | visoka | Navedeno u službenoj zbirnoj objavi Ministarstva. (branitelji.gov.hr) |
| Prudnice / Brdovec | Zagrebačka županija | 133 u zbirnoj objavi; ranije najmanje 130 | ekshumirano | visoka, uz napomenu | Razliku 130/133 treba zadržati kao metodološku napomenu, ne prikrivati. (branitelji.gov.hr) |
| Tuškanac – Zagreb | Zagreb | 102 | ekshumirano | visoka | Navedeno u službenoj zbirnoj objavi Ministarstva. (branitelji.gov.hr) |
| Gospić – predio ispred groblja sv. Marije Magdalene | Ličko-senjska županija | 253 | ekshumirano | visoka | Navedeno u službenoj zbirnoj objavi Ministarstva. (branitelji.gov.hr) |
| Tomašica – Garešnica | Bjelovarsko-bilogorska županija | 53 | ekshumirano | visoka | Navedeno u službenoj zbirnoj objavi Ministarstva. (branitelji.gov.hr) |
| Savska 77 – Zagreb | Zagreb | 25 | ekshumirano | visoka | Navedeno u službenoj zbirnoj objavi Ministarstva. (branitelji.gov.hr) |
| Macelj | Krapinsko-zagorska županija | 84 u novijoj službenoj evidenciji; zasebno se navodi 1163 iz 1992. | djelomično istraženo | visoka za službeni broj; posebno označiti starije ekshumacije | Broj 84 i broj 1163 ne smiju se neobjašnjeno spojiti; riječ je o različitim evidencijama i fazama. (branitelji.gov.hr) |
| Zagvozd / Biokovo | Splitsko-dalmatinska županija | 30 u zbirnoj objavi; novije najmanje 13 + 2 pojedinačna grobišta | djelomično / više faza | visoka, uz oprez | Podatke treba razdvojiti po fazama da se ne bi zbrajali isti slučajevi. (branitelji.gov.hr) |
| Francikovac – Senj | Ličko-senjska županija | 57 | ekshumirano | visoka | Navedeno u službenoj zbirnoj objavi Ministarstva. (branitelji.gov.hr) |
| Sveta Nedelja – Lipje i Trebež-Pakovica | Zagrebačka županija | 49 | ekshumirano | visoka | Ministarstvo je objavilo da su otkrivene dvije masovne grobnice i ekshumirani posmrtni ostaci 49 žrtava. (branitelji.gov.hr) |
| Lešće / Gornja Dubrava | Zagreb | najmanje 23 | istraživanja u tijeku | visoka | Dvije grobnice: najmanje 13 i najmanje 10 osoba. (branitelji.gov.hr) |
| Čučerje / Gornja Dubrava | Zagreb | 3 | pronađeno, istraživanja u tijeku | visoka | Dio novijih istraživanja na području Gornje Dubrave i Sesveta. (branitelji.gov.hr) |
| Šire područje Zagreba | Zagreb | ukupno 437 | zbirni podatak | visoka | Ovo je agregat i ne smije se zbrajati s pojedinačnim zagrebačkim lokacijama bez provjere preklapanja. (branitelji.gov.hr) |
| Grijalica kod Delnica | Primorsko-goranska županija | najmanje 20 | ekshumirano | visoka | Ministarstvo navodi najmanje 20 žrtava, preliminarno 16 muškaraca i 4 žene. (branitelji.gov.hr) |
Ova hrvatska tablica pokazuje da se ne govori samo o “procjenama”. Postoje službene brojke, lokacije, ekshumacije i javno objavljeni podaci. Istodobno, pokazuje i zašto se mora biti oprezan: zbirni podaci ne smiju se nepromišljeno zbrajati s podlokacijama.
Druga dokazna tablica: Slovenija i poratna stratišta hrvatskih žrtava
Slovenski dio osobito je važan jer pokazuje da se hrvatske žrtve ne mogu svesti samo na simbol Bleiburga. Postoje konkretna grobišta, ekshumacije, znanstveni radovi i forenzički podaci.
Mitja Ferenc u radu iz 2022. godine navodi da se analiza temelji na arhivskom gradivu kriminalističke policije, okružnih tužiteljstava Republike Slovenije, slovenske vladine komisije, izvješćima izvođača ekshumacija i terenskih istraživanja te znanstvenim djelima. Znanstveni rad Hrčak / Časopis za suvremenu povijest Mitja Ferenc: Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji – 30 godina nakon demokratskih promjena Ferenc u radu iz 2022. analizira istraživanja prikrivenih grobišta u Sloveniji na temelju arhivskog gradiva kriminalističke policije, okružnih tužiteljstava, slovenske vladine komisije, izvješća izvođača ekshumacija i terenskih istraživanja te znanstvene literature. Otvori izvor
Napomena: na mobitelu tablicu pomaknite lijevo-desno za puni prikaz podataka.
| Lokacija | Područje | Ekshumirano / pronađeno | Procjena / neistraženo | Status | Pouzdanost | Napomena |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Tezno / Tezenski jarek | Maribor | 1179 iz 70 m rova | procjene proizlaze iz 940 m rova s posmrtnim ostacima | djelomično istraženo | visoka za 1179; procjene odvojiti | Tezno je primjer zašto treba razdvojiti ekshumirano od procijenjenog. (Hrčak) |
| Huda Jama / Barbarin rov | Laško | 1425 prema Ferencovoj tablici | bez šire konačne procjene u ovoj tablici | ekshumirano / pokopano | visoka, uz napomenu | U javnosti se pojavljuju i bliske brojke, zato treba navesti izvor i status. (Hrčak) |
| Jama pod Macesnovom goricom | Kočevski Rog | približno 3450 | širi kompleks Kočevskog Roga zahtijeva zasebnu obradu | ekshumirano 2022. | visoka — znanstveni rad | Rad u European Journal of Archaeology navodi ostatke približno 3450 osoba i opisuje istraživanje kao najopsežniju ekshumaciju ratnih žrtava u Sloveniji. (Cambridge University Press & Assessment) |
| Mostec / protutenkovski rov | Brežice | 534 prema Ferencovoj tablici | moguće dodatne žrtve u neistraženim dijelovima | djelomično istraženo | visoka za navedeno | Potrebno jasno odvojiti faze istraživanja. (Hrčak) |
| Košnica 3 | Celje | 307 | nije navedena šira procjena | ekshumirano | visoka | Navodi se među grobištima s hrvatskim žrtvama. (Hrčak) |
| Podstenice – Jama u Rugarskim klancima | Kočevski Rog | 22 | nije navedena šira procjena | ekshumirano | visoka | Treba je voditi kao zasebnu lokaciju, ne kao opći Kočevski Rog. (Hrčak) |
| Podstenice – Špilja 3 pokraj grobišta | Kočevski Rog | 258 | širi kompleks zahtijeva dodatnu obradu | ekshumirano | visoka | Važno je ne miješati podlokacije unutar Kočevskog Roga. (Hrčak) |
| Lobnica – kod Ruške koče na Arehu 3 | Pohorje | 190 | nije navedena šira procjena | ekshumirano | visoka | Dio Ferencove evidencije. (Hrčak) |
| Cerklje ob Krki – aerodrom | Cerklje ob Krki | 161 | postoje svjedočanstva o većem broju, ali nisu isto što i dokazani broj | djelomično / sporno | visoka za ekshumirano | Dokazani broj i svjedočanstva moraju ostati odvojeni. (Hrčak) |
Ova slovenska tablica pokazuje isto načelo kao i hrvatska: dokazano, djelomično istraženo i procijenjeno moraju biti odvojeni. Bez toga se otvara prostor i za umanjivanje i za pretjerivanje.
Lokacije koje ne smiju biti izostavljene, ali zahtijevaju oprez
Teharje, Zidani Most, Trbovlje, Slovenj Gradec, Mislinja, Pečovnik, Krištandol, Celje, Crngrob, Šentvid i druge lokacije ne smiju biti izostavljene iz šire baze. Ali ih u ovoj fazi ne treba nasilno stavljati u dokaznu tablicu s brojkom ako za pojedinu lokaciju nemamo javno provjeren broj ekshumiranih osoba.
To nije umanjivanje važnosti tih mjesta. To je metodološka zaštita. Lokacije bez javno potvrđene brojke treba voditi u posebnoj tablici: potvrđeno / indicirano / neistraženo / potrebno dodatno provjeriti.
Što ove tablice dokazuju?
One ne dokazuju konačan broj svih ubijenih. To nije njihova svrha.
One dokazuju nešto drugo: da poratna stratišta nisu samo predmet usmene predaje, političke rasprave ili ideološke interpretacije. Postoje službene ekshumacije, javno potvrđeni posmrtni ostaci, znanstveni radovi i državne objave.
Zato je legitimno i nužno tražiti jedinstvenu javnu bazu.
Ne zato da bi se mrtvima trgovalo.
Ne zato da bi se povijest pretvarala u političku batinu.
Ne zato da bi se jedan zločin koristio za opravdavanje drugoga.
Nego zato da se prekine kaos.
Kako bi javna baza poratnih stratišta trebala izgledati?
Javna baza poratnih stratišta trebala bi imati najmanje ove rubrike:
Napomena: na mobitelu tablicu pomaknite lijevo-desno za puni prikaz podataka.
| Rubrika | Svrha |
|---|---|
| Naziv lokacije | Jasno ime stratišta ili grobnice |
| Država / županija / općina | Zemljopisni okvir |
| Vrsta lokacije | Jama, rov, šuma, groblje, rudnik, pojedinačna grobnica |
| Razdoblje stradanja | Ratno / neposredno poraće / neodređeno |
| Ekshumirano | Dokazani broj pronađenih posmrtnih ostataka |
| Identificirano | Broj osoba s utvrđenim identitetom |
| Procijenjeno | Jasno odvojena procjena ukupnog broja |
| Status | Završeno, djelomično istraženo, u tijeku, neistraženo |
| Izvor | Službeni, znanstveni, medijski, svjedočanstvo |
| Pouzdanost | Visoka, srednja, ograničena, potrebno provjeriti |
| Napomena | Razlike u brojkama, neotvorene jame, potreba dodatnog istraživanja |
Takva baza ne bi bila ideološki dokument. Bila bi civilizacijski minimum.
Upravo zato javna baza poratnih stratišta ne bi smjela biti predmet političke volje, nego osnovni instrument javnog pamćenja i institucionalne odgovornosti.
Zaključak: ne tražimo mit, nego evidenciju
Ovaj tekst ne tvrdi da je konačan broj žrtava utvrđen. Upravo suprotno: tvrdi da konačan broj nije moguće pošteno izreći dok se ne napravi javna evidencija potvrđenih, djelomično istraženih i neistraženih lokacija.
Ali ovaj tekst tvrdi nešto drugo: dovoljno je javno dostupnih podataka da se više ne može govoriti kako se “ništa ne zna”.
Zna se da su lokacije istraživane.
Zna se da su posmrtni ostaci ekshumirani.
Zna se da postoje grobnice koje nisu otvorene.
Zna se da postoje službene objave, forenzičke obrade i znanstveni radovi.
Zna se i da javnost nema jedinstvenu bazu u kojoj bi sve to bilo pregledno objedinjeno.
Zato pitanje nije samo koliko je ljudi ubijeno. Pitanje je i zašto država, nakon više od 630 istraženih lokacija i 2205 ekshumiranih žrtava u proteklih deset godina, još nema javno dostupnu, ažuriranu i metodološki jasnu bazu poratnih stratišta. Službeni izvor Ministarstvo hrvatskih branitelja RH U Zagrebu pronađeni posmrtni ostaci još tri žrtve iz Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja Ministarstvo navodi da je u proteklih deset godina istraženo više od 630 lokacija u Hrvatskoj, provedene su ekshumacije na više od 90 lokacija u 16 županija, ekshumirani su posmrtni ostaci 2205 žrtava, a za 2046 osoba organiziran je dostojanstven posljednji ispraćaj. Otvori izvor
To nije zahtjev za političku osvetu. To je zahtjev za minimum civilizacijskog reda.
Svaka žrtva ima pravo na ime.
Svaka obitelj ima pravo na istinu.
Svaka grobnica ima pravo na dokument.
A svaka država koja sebe smatra demokratskom ima obvezu svoje mrtve izvaditi iz anonimnosti.
Završna riječ
Kosti koje su pronađene više se ne mogu prešutjeti.
O njima ne treba govoriti neodgovorno, ali se o njima ne smije ni šutjeti. Ako država već istražuje, ekshumira, obrađuje i pokapa žrtve, tada javnost ima pravo znati osnovno: gdje su grobnice, koliko je posmrtnih ostataka pronađeno, koliko je žrtava identificirano i koje lokacije još čekaju obradu.
To nije pitanje prošlosti. To je pitanje odnosa prema istini.
Ovaj tekst tematski se nadovezuje na ranije analize portala o odnosu institucija prema grobištima, memorijalnim mjestima i selektivnom javnom pamćenju.
Logorsko groblje Limani i pitanje odnosa institucija prema grobištima. Preporuka za pročitati Res Publica Post Logorsko groblje Limani i pitanje odnosa institucija prema grobištima Analiza odnosa institucija, javnosti i memorijalne odgovornosti prema mjestima masovnog stradanja. Otvori tekst
Rubrika posvećena dokumentiranju prešućenih, zanemarenih i ideološki opterećenih povijesnih tema. Preporuka za pročitati Res Publica Post Traganje za istinom Rubrika posvećena dokumentiranju prešućenih, zanemarenih i ideološki opterećenih povijesnih tema. Otvori rubriku
Autor: Ivan Vohrić
Res Publica Post
Sva prava pridržana © Ivan Vohrić
O autoru
Ivan Vohrić autor je i urednik portala Res Publica Post, autorskog projekta posvećenog analizi društvenih, političkih i povijesnih tema. U svojim tekstovima nastoji povezati aktualne događaje s povijesnim kontekstom i društvenim posljedicama, s naglaskom na izvore, dokumente i širu sliku događaja…
About the Author
