Samostalni umjetnici i novac poreznih obveznika
Samostalni umjetnici ponovno su tema javne rasprave nakon objave popisa osoba kojima država plaća mirovinske i zdravstvene doprinose.
Posljednjih dana ponovno se otvorila javna rasprava o sustavu samostalnih umjetnika nakon objave popisa 1.367 osoba kojima Republika Hrvatska iz državnog proračuna plaća obvezne mirovinske i zdravstvene doprinose. Prema javno objavljenim podacima, država za tu svrhu godišnje izdvaja više od 12,9 milijuna eura.
Čim se ovakva tema pojavi u javnosti, rasprava se gotovo uvijek podijeli na dva tabora.
Jedni smatraju da umjetnici zaslužuju institucionalnu zaštitu jer često rade u nesigurnim uvjetima, bez stalnih prihoda i bez sigurnosti koju imaju zaposlenici u javnom ili privatnom sektoru.
Drugi se pitaju treba li država jednako financirati doprinose svima koji imaju status samostalnog umjetnika, bez obzira na njihovu tržišnu poziciju, profesionalni uspjeh ili poslovne aktivnosti.
Ovaj članak ne pokušava nikoga optužiti niti donositi presude.
Ali postavlja pitanje koje mnogi građani postavljaju kada vide kako se troši njihov novac.
Što građani zamišljaju kada čuju izraz „samostalni umjetnici“?
Većina ljudi pod tim pojmom zamišlja:
- slikara koji radi u svom ateljeu,
- književnika koji živi od povremenih honorara,
- kipara koji mjesecima priprema izložbu,
- glazbenika bez stalnog zaposlenja.
Malo tko pomisli na:
- međunarodno priznate dizajnerske studije,
- proizvodnju proizvoda za tržište,
- izvozne brendove,
- suradnje s globalnim kompanijama,
- autore koji osvajaju najprestižnije svjetske nagrade u dizajnu.
No upravo takve primjere moguće je pronaći među dijelom korisnika sustava.
I upravo tu počinje zanimljiva rasprava.
Što smo pronašli među industrijskim produkt-dizajnerima?
Na javno dostupnom popisu samostalnih umjetnika nalazi se 30 osoba pod kategorijom „industrijski produkt-dizajner“.
Pregledom javno dostupnih profesionalnih biografija i projekata može se vidjeti da se među njima nalaze osobe povezane s međunarodno priznatim studijima, nagrađivanim proizvodima i tržišno uspješnim projektima.
Primjeri javno vidljivih profesionalnih aktivnosti
| Ime i prezime | Javno vidljiva djelatnost |
|---|---|
| Filip Despot | Suosnivač studija Grupa, razvoj i proizvodnja rasvjete u Hrvatskoj |
| Ivana Pavić | Suosnivačica studija Grupa |
| Tihana Taraba | Suosnivačica studija Grupa |
| Ruđer Novak-Mikulić | Regular Company, međunarodni dizajnerski projekti |
| Tihomir Filipec | Regular Company, produkt i prostorni dizajn |
| Marija Ružić Vukmanić | Međunarodne dizajnerske nagrade, kreativno vodstvo |
| Simon Morasi-Piperčić | SMPDO studio |
| Maša Vukmanović | Thinkobjects studio |
| Jakov Šrajer | Produkt i interijer dizajn |
| Marko Pavlović | Red Dot nagrađivani produkt-dizajner |
| Maja Mesić | Autorica nagrađivanih dizajnerskih proizvoda |
| Ada Kezić | Vlastiti dizajnerski studio A1 Format |
Izvori za navedene aktivnosti javno su dostupni kroz službene stranice studija, profesionalne biografije i objavljene intervjue.
Problem možda nije u umjetnicima
Važno je naglasiti nešto što se često izgubi u ovakvim raspravama.
Ako je neka osoba ostvarila pravo prema važećim zakonima i pravilnicima, tada ona ne radi ništa nezakonito. Sustav joj je to omogućio.
Zato možda nije pošteno postavljati pitanje:
„Zašto taj umjetnik koristi pravo koje mu zakon dopušta?“
Možda je poštenije pitati:
„Jesu li kriteriji koje je država postavila danas jednako opravdani kao kada su uvedeni?“
To je već pitanje sustava, a ne pojedinca.
Pitanje moralnosti koje se ne može izbjeći
Ipak, postoji i druga dimenzija ove rasprave.
Ne pravna.
Ne administrativna.
Nego moralna.
Prosječni porezni obveznik koji svaki mjesec iz svoje plaće financira zdravstveni i mirovinski sustav može legitimno postaviti pitanje:
Treba li osoba koja je profesionalno afirmirana, vodi uspješan studio, proizvodi za tržište ili surađuje s međunarodnim brendovima imati jednako pravo na državnu uplatu doprinosa kao umjetnik kojemu je ta pomoć nužna za egzistenciju?
To nije napad na umjetnike.
To nije osporavanje njihovog rada.
To je pitanje pravednosti sustava.
Jer građani imaju pravo znati ne samo kako se troši njihov novac nego i koja je svrha tog trošenja.
Što je zapravo svrha sustava?
Tu dolazimo do možda najvažnijeg pitanja cijele rasprave.
Je li sustav samostalnih umjetnika:
- socijalna zaštita umjetnika?
- priznanje umjetničke izvrsnosti?
- potpora kulturnom stvaralaštvu?
- potpora kreativnim industrijama?
To nisu iste stvari.
Ako je cilj socijalna zaštita, tada će građani očekivati određene financijske kriterije.
Ako je cilj nagrada za izvrsnost, tada prihodi možda nisu važni.
Ako je cilj razvoj kreativnih industrija, tada nije neobično da među korisnicima budu i osobe koje uspješno posluju na tržištu.
Problem je što velik dio javnosti više nije siguran koja je od tih svrha danas primarna.
Rasprava koju Hrvatska ne bi trebala izbjegavati
Objava popisa 1.367 korisnika ne bi smjela postati lov na vještice.
Ali ne bi smjela ni završiti šutnjom.
Jer kada država godišnje izdvaja više od 12,9 milijuna eura javnog novca za određeni sustav, građani imaju pravo tražiti odgovore.
izvor Teleskop Teleskop objavio popis 1.367 samostalnih umjetnika kojima država plaća doprinose Otvori izvor službeni izvor HZSU Službeni popis samostalnih umjetnika Otvori izvor zakonska osnova HZSU Zakon i pravilnici o pravima samostalnih umjetnika Otvori izvor povezani članak Res Publica Post Dan državnosti bez naroda – jesmo li postali promatrači vlastite države? Otvori izvor
I možda je upravo to najvažniji zaključak ove priče.
Problem možda nije u umjetnicima.
Problem možda nije ni u državi.
Problem je u tome što većina građana pod pojmom „samostalni umjetnik“ zamišlja nešto sasvim drugo od onoga što se danas nalazi na dijelu popisa korisnika državnih uplata doprinosa.
A dok god postoji tako velika razlika između percepcije javnosti i stvarnog funkcioniranja sustava, pitanja će se nastaviti postavljati.
I to s punim pravom
Autor: Ivan Vohrić
Res Publica Post
Sva prava pridržana © Ivan Vohrić
Pratite Res Publica Post i na WhatsApp kanalu
Želite brzu obavijest kada objavimo novi članak? Pridružite se našem WhatsApp kanalu.
Pratitelji kanala međusobno ne vide brojeve mobitela.
About the Author
