„Ustaša“ kao politička etiketa u Srbiji više nije samo povremena uvreda iz anonimnog komentara. Istom riječju posljednjih se godina javno označavaju studenti, opozicija i drugi politički protivnici, a na snimci s ispraćaja Ratka Mladića vidimo koliko brzo politički sukob može prijeći iz etikete u najprimitivnije psovke, naguravanje i izravnu prijetnju: „Nemoj da te zakoljem.“
Jedna snimka pokazuje mnogo više od obične svađe
Snimka nastala 7. rujna 2026. tijekom okupljanja povezanog s ispraćajem Ratka Mladića u Beogradu u početku prikazuje političku raspravu među ljudima koji se međusobno očito razlikuju u odnosu prema Aleksandru Vučiću.
U središtu rasprave nalazi se Dragan Davidović, javnosti poznat kao monah Antonije.
Preciznosti radi, Davidović od 2010. nema monaški status u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Crkveni sud Eparhije budimljansko-nikšićke lišio ga je monaškog čina i vratio među laike pod svjetovnim imenom Dragan, a odluku je potom potvrdio Veliki crkveni sud.
izvor Danas Raščinjenje i isključenje iz Crkve Pročitaj izvorNo za ono što se dogodilo na snimci njegov crkveni status nije najvažniji. Najvažnije je što govori, što mu drugi odgovaraju i kako se politički sukob pretvara u otvorenu mržnju.
Muškarac u crvenoj beretki obraća mu se riječima:
„Znači on je došao da brani Srbiju? A ja što sam krvario nisam Srbin?“
Davidović mu odgovara:
„Svaka čast tebi, ali ja kažem o Aci Šiptaru, nisam tebe spominjao. Samo Aco Šiptar.“
Kada mu muškarac kaže:
„Što nas interesuje politika?“
Davidović odgovara:
„Nije ovo politika, ovo je izdaja. Ratko se borio protiv izdaje.“
Važno je prenijeti cijeli kontekst. Davidović nije došao ondje prosvjedovati protiv Ratka Mladića. Naprotiv, njegov iskaz pokazuje da Mladića koristi kao pozitivan simbol u vlastitu napadu na Vučićevu politiku.
Istodobno i sam koristi pogrdnu etničku oznaku „Šiptar“. Ovaj tekst zato Davidovića ne prikazuje kao primjer tolerantnog političkog govora. Tema je nešto drugo: što se događa kada se političkog protivnika u nekoliko minuta pretvori u „ustašu“.
„Aco ti je naš velikan veliki“
Rasprava se nastavlja.
Jedna žena u obranu Vučića govori:
„Aco ti je naš velikan veliki.“
Druga žena odgovara:
„Glupi narod.“
pa potom:
„Sve je prodao.“
Dakle, u tom trenutku pred nama nije sukob Hrvata i Srba. To je unutarnji srpski politički sukob oko Vučića i njegove politike.
A onda se događa ono što je za ovu analizu presudno.
Politički protivnik postaje – „ustaša“.
Od „ustaše“ do prijetnje klanjem
U metežu i naguravanju čuju se uvrede:
„Đubre jedno ustaško.“
„Pička ti materina.“
Nakon toga drugi muškarac, vidljiv na snimci u zelenkastoj odjeći i kapi, počinje upućivati vlastite prijetnje. Neposredno prije njih čuje se nekoliko riječi koje zbog buke i preklapanja glasova nije moguće sigurno rekonstruirati. Razaznaje se riječ „pištolj“, ali punu rečenicu nećemo pripisivati govorniku dok je nije moguće jasno čuti.
Ono što se zatim čuje jasno je:
„Jebem ti dijete ustaško.“
A odmah potom:
„Nemoj da te zakoljem.“
To nisu naše kvalifikacije čovjeka niti novinarsko dramatiziranje događaja.
To su riječi koje se čuju na snimci.
Još je važnije što se sve događa u neposrednoj prisutnosti policijskih službenika. Na snimci se vidi kako jedan policajac muškarca lagano odvaja i pokušava smiriti situaciju dok se verbalni sukob nastavlja.
Dakle, ne govorimo o anonimnom komentaru napisanom iza zaslona.
Govorimo o javnom prostoru, fizičkoj blizini osobe kojoj se prijeti i policiji koja je neposredno prisutna.
Upravo zato nema razloga ovu scenu ublažavati formulacijom „došlo je do verbalnog incidenta“.
Građani imaju pravo znati što je zaista izgovoreno.
„Ustaša“ kao politička etiketa u Srbiji
Ovaj događaj sam po sebi ne bi dokazivao širi društveni obrazac.
Ali „ustaša“ kao politička etiketa dokumentirano se koristi i daleko izvan ove snimke.
Dana 4. ožujka 2025. zastupnik Srpske napredne stranke Nebojša Bakarec u Narodnoj skupštini Srbije opoziciju je nazvao „antisrpskom Kurtijevom ustaškom opozicijom“, a govorio je i o „Kurtijevim ustaškim, Đilasovim robovima“.
To nije rekonstrukcija iz tabloida. Zabilježeno je u stenografskom zapisu parlamentarne sjednice.
službeni zapis Otvoreni parlament – Narodna skupština Republike Srbije Prva sjednica prvog redovnog zasjedanja, 4. ožujka 2025. Provjeri zapisRadio Slobodna Europa dokumentirao je i druge slučajeve. Gradonačelnik Kraljeva i dužnosnik SNS-a Predrag Terzić studente je nazivao „ustašama“. Gradonačelnik Subotice Stevan Bakić, također iz SNS-a, govoreći o studentskim prosvjedima izjavio je da su „ustaše ponovo napale našu Srbiju“ i tvrdio da iza događaja stoji hrvatska obavještajna služba.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić javno se ispričao zbog Terzićeve objave i nazvao takvo etiketiranje studenata zastrašujućim. Tu činjenicu treba navesti jednako jasno kao i same uvrede.
Ali problem nije time nestao. Isti izraz nastavio se pojavljivati u političkom i javnom prostoru.
izvor Radio Slobodna Europa Etiketiranje protivnika: upotreba riječi 'ustaša' u političkom govoru vlasti u Srbiji Pročitaj izvorSrbijansko ministarstvo upozorilo je i na posljedice za Hrvate
Posebno je važna reakcija Ministarstva za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Srbije na izjavu gradonačelnika Subotice.
Ministarstvo je takvu retoriku ocijenilo neprimjerenom i upozorilo da ona ugrožava pripadnike hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, stvara dodatne tenzije i otežava dobrosusjedske odnose s Hrvatskom.
Drugim riječima, upozorenje da ovakav rječnik ima posljedice za Hrvate ne dolazi samo iz Hrvatske.
To je konstatirala i institucija Republike Srbije nadležna za ljudska i manjinska prava.
izvor Radio Slobodna Europa Reakcija Ministarstva za ljudska i manjinska prava Srbije na etiketiranje 'ustašama' Pročitaj izvorOd političke govornice do ulice i zidova
U proljeće 2026. ista retorika ponovno je postala vidljiva na ulicama Beograda.
Na Hemijskom fakultetu ispisani su grafiti poput „Blokaderi ustaše“, „blokaderi teroristi“ i „smrt blokaderima“. Ministarstvo unutarnjih poslova Srbije tada je priopćilo da radi na identifikaciji osoba koje su grafite ispisale.
izvor N1 Srbija MUP radi na identifikaciji osoba koje su ispisale grafite na Hemijskom fakultetu Pročitaj izvorRadio Slobodna Europa u svibnju 2026. izvijestio je da su beogradske fasade bile preplavljene grafitima kojima se sudionike studentskih blokada izjednačavalo s „ustašama“ i „teroristima“.
izvor Radio Slobodna Europa Rat grafitima i naljepnicama u iščekivanju izbora u Srbiji Pročitaj izvorUpravo zato „ustaša“ kao politička etiketa više nije moguće promatrati samo kao slučajni ispad jednog pojedinca.
Vidimo je u govoru pojedinih političara, prema studentima, prema opoziciji, na zidovima fakulteta i u uličnoj masi.
Kopira li narod političku retoriku?
Tu treba ostati precizan.
Ne možemo dokazati da je čovjek sa snimke čuo određenog političara kako govori „ustaša“ i zatim tu riječ od njega preuzeo.
Takva bi tvrdnja bila nagađanje.
Ali možemo dokazati nešto drugo.
Ista etiketa pojavljuje se na više razina javnog prostora – od parlamenta i dužnosnika, preko političkih skupova, do grafita i ljudi u masi.
To je ono što se može nazvati normalizacijom političkog jezika.
Kada se „ustaša“ kao politička etiketa ponavlja dovoljno često, riječ prestaje zvučati kao ekstremna iznimka i počinje funkcionirati kao dopuštena oznaka za „izdajnika“, „neprijatelja“ ili čovjeka koji navodno ne pripada zajednici.
Bojana Selaković iz Nacionalnog konventa o Europskoj uniji za Radio Slobodna Europa ocijenila je da se takvim označavanjem političkog protivnika pokušava diskreditirati i povezati s izrazito negativnim povijesnim asocijacijama. To je njezina analiza, a ne dokaz jednostavne uzročno-posljedične veze između političkog govora i svakog pojedinca na ulici.
izvor Radio Slobodna Europa Analiza političke uporabe izraza 'ustaša' u Srbiji Pročitaj izvorZašto je baš riječ „ustaša“ toliko važna?
Ustaški pokret i režim NDH povijesne su činjenice, kao i masovni zločini koje je taj režim počinio.
Upravo zbog težine tog povijesnog nasljeđa riječ „ustaša“ ima iznimno snažnu emocionalnu funkciju.
Kada se njome naziva srpski student, opozicijski političar, novinar ili čovjek koji se svađa oko Vučićeve politike, više se ne govori o povijesnoj pripadnosti.
Od političkog protivnika stvara se povijesni neprijatelj.
A taj neprijatelj u srpskom nacionalnom imaginariju nije neutralan. On je izravno povezan s Hrvatima, NDH, ratom i zločinima.
Zato širenje izraza „ustaša“ kao politička etiketa nije bez posljedica ni za stvarne Hrvate.
Ako se „Hrvat“, „ustaša“, „izdajnik“ i „neprijatelj Srbije“ u javnom govoru neprestano guraju u isti emocionalni okvir, granica između napada na političkog protivnika i stvaranja neprijateljske slike o susjednom narodu postaje sve tanja.
To je razlog zbog kojega je i srbijansko Ministarstvo za ljudska i manjinska prava upozorilo na posljedice takvih poruka za hrvatsku manjinu.
Vijeće Europe upozorava na govor mržnje u političkom diskursu
Europska komisija protiv rasizma i netolerancije Vijeća Europe – ECRI – u izvješću o Srbiji upozorila je na prisutnost govora mržnje u političkom i drugom javnom diskursu, posebno na internetu, te pozvala političke i druge javne osobe da se suzdrže od takve retorike i da je javno osuđuju.
ECRI je istodobno zabilježio i pozitivne primjere, uključujući slučajeve u kojima su politički čelnici i institucije osudili govor mržnje. To je važno jer pokazuje da ni same međunarodne institucije problem ne predstavljaju kao osobinu cijelog srpskog društva, nego kao pojavu kojoj se institucije moraju sustavno suprotstavljati.
službeni izvor Vijeće Europe – ECRI Serbia should address hate speech in political discourse Pročitaj izvješćeKontekst Ratka Mladića ne može se izostaviti
Ratko Mladić nije osoba čiji je pravni status stvar političkog mišljenja.
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju 2017. osudio ga je na doživotni zatvor za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma 2021. potvrdilo je osuđujuću presudu i doživotnu kaznu.
Službeni predmet dostupan je na stranici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove: Ratko Mladić – MICT-13-56.
službeni izvor Ujedinjeni narodi – IRMCT Ratko Mladić – MICT-13-56 Provjeri predmetMladić je 7. rujna 2026. pokopan u Beogradu uz državne i vojne počasti. Radio Slobodna Europa izvijestio je da su sahrani prisustvovale tisuće ljudi, kao i državni i politički dužnosnici, predstavnici Srpske pravoslavne crkve te pripadnici veteranskih i drugih organizacija.
izvor Radio Slobodna Europa Tisuće ljudi na Mladićevoj sahrani uz državne i vojne počasti Pročitaj izvorI upravo na tom događaju čovjek koji govori „Ratko se borio protiv izdaje“ nekoliko trenutaka poslije postaje „ustaša“ zato što napada Aleksandra Vučića.
Teško je pronaći jasniji primjer koliko se riječ udaljila od svog povijesnog značenja i pretvorila u političko oružje.
Ovo nije optužnica protiv svih Srba
Ovdje treba povući jasnu granicu.
Iz svega navedenog ne proizlazi tvrdnja da „Srbi mrze Hrvate“.
Takva kolektivna optužba bila bi i netočna i metodološki beskorisna.
U Srbiji postoje građani, novinari, studenti, aktivisti, političari i institucije koji se ovakvom govoru javno suprotstavljaju. Neki od njih upravo zbog toga sami završavaju označeni kao „ustaše“.
Ali odbacivanje kolektivne krivnje ne znači ublažavanje problema.
Naprotiv.
Odgovornost treba vezati uz konkretne govornike, političke strukture, medijske obrasce i javne skupine koje takav rječnik koriste i ponavljaju.
To je mnogo ozbiljnije od neodređene rečenice da je „narod takav“.
Jer tada možemo pokazati tko je što rekao, gdje je rekao i kako se isti jezik pojavljuje od političke govornice do ulice.
A gdje je u svemu tome Europska unija?
Srbija je država kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji.
O tome hoće li i kojom brzinom napredovati prema članstvu ne odlučuje jedna snimka niti jedna politička uvreda, nego ispunjavanje formalnih kriterija.
Europska komisija među ključnim kopenhaškim kriterijima navodi stabilne institucije koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina.
službeni izvor Europska komisija Uvjeti za članstvo u Europskoj uniji – Kopenhaški kriteriji Provjeri kriterijeZato govor mržnje, etničko etiketiranje i odnos institucija prema takvim pojavama nisu sporedna pitanja europskih integracija.
To su pitanja političke kulture, zaštite manjina, slobode javnog prostora i sposobnosti države da političkog protivnika tretira kao protivnika – a ne kao nacionalnog neprijatelja.
Kada „ustaša“ prestane biti povijesni pojam
Snimka s Mladićeva ispraćaja zato je važna upravo u svojoj brutalnoj jednostavnosti.
Čovjek koji nije Hrvat.
Čovjek koji ne osuđuje Mladića.
Čovjek koji govori da se „Ratko borio protiv izdaje“.
Zbog sukoba oko Aleksandra Vučića u nekoliko minuta postaje meta riječi:
„Đubre jedno ustaško.“
A zatim se drugom glasom čuje:
„Jebem ti dijete ustaško.“
I na kraju:
„Nemoj da te zakoljem.“
Tu više nema nikakvog razloga za uredničko uljepšavanje.
Ako je predmet članka upravo retorika, onda tu retoriku treba pokazati onakvom kakva jest.
Problem nije samo u vulgarnosti.
Problem je u mehanizmu.
Ne slažeš se s nama – nisi pravi Srbin. Nisi pravi Srbin – „ustaša“ si. Kada postaneš „ustaša“, više nisi politički protivnik nego neprijatelj.
Upravo je to ono što „ustaša“ kao politička etiketa radi javnom prostoru.
Zato pravo pitanje nije mrzi li svaki građanin Srbije Hrvate.
Naravno da ne možemo tako govoriti o cijelom narodu.
Pravo pitanje glasi:
Kako je riječ koja označava konkretan povijesni fašistički pokret postala toliko normalizirana politička uvreda da se njome danas etiketira čak i Srbe koji misle drukčije – i što takav jezik dugoročno čini odnosu prema Hrvatima koji su u toj retorici stalno prisutni kao zamišljeni neprijatelj?
Na to pitanje ne treba odgovoriti Hrvatska.
Na njega prije svega mora odgovoriti srpsko društvo.
Jer politička rasprava završava ondje gdje počinju riječi:
„Nemoj da te zakoljem.“
Urednička i metodološka napomena
Citati iz incidenta preneseni su nakon višekratnog preslušavanja videosnimke. Vulgarni izrazi nisu cenzurirani jer je upravo njihov sadržaj predmet ove analize. Prenesene su samo riječi koje se mogu dovoljno jasno razabrati. Dijelovi govora koji su zbog buke, istodobnog govora više osoba ili kvalitete snimke nejasni nisu rekonstruirani. Zbog toga nije prenesena puna rečenica u kojoj se neposredno prije prijetnji razaznaje riječ „pištolj“.
Snimka pokazuje prisutnost policijskih službenika tijekom incidenta i policajca koji pokušava odvojiti i smiriti jednog od sudionika. Identitet osobe koja izgovara prijetnje ne proglašavamo službeno utvrđenim samo na temelju videosnimke, niti sami donosimo kaznenopravnu kvalifikaciju njegovih riječi.
Povezano Res Publica Post Od Draže do Mladića Pročitaj povezani članakAutor: Ivan Vohrić
Sva prava pridržana © Ivan Vohrić
Pratite Res Publica Post i na WhatsApp kanalu
Želite brzu obavijest kada objavimo novi članak? Pridružite se našem WhatsApp kanalu.
Pratitelji kanala međusobno ne vide brojeve mobitela.
About the Author
