Ilustracija uz analizu političkog puta Aleksandra Vučića, njegovih izjava iz 1990-ih, današnje Srbije i prosvjeda 2026.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 23. rujna 2026. pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda odgovorio je na kritiku hrvatskog premijera Andreja Plenkovića tvrdnjom da se Hrvatska „ponosi svojom nacističkom prošlošću“ te da u Hrvatskoj vidi „ponovno uzdizanje nacizma na pijedestalu društvenih vrijednosti“.
Teške su to riječi.
Upravo zato zaslužuju nešto više od još jednog političkog prepucavanja Zagreba i Beograda.
Pitanje nije voli li netko Aleksandra Vučića ili Andreja Plenkovića. Nije ni pitanje postoje li u Hrvatskoj pojedinci i skupine koji koriste ustašku simboliku ili relativiziraju režim NDH. Takve pojave postoje i treba ih nazvati pravim imenom.
Pitanje je drugo:
tko govori, na što odgovara i koliko njegove riječi odgovaraju činjenicama?
Vučićev govor pred UN-om N1 Hrvatska / Hina Vučić u UN-u: Hrvatska se ponosi nacističkom prošlošću, ne može nam držati lekcije Otvori izvor
Plenković je govorio o Srbiji 2026., a ne o Srbiji 1941.
U svom govoru pred Općom skupštinom UN-a Plenković nije govorio o Nedićevoj Srbiji, četnicima iz Drugog svjetskog rata niti je govorio o kolektivnoj odgovornosti srpskog naroda.
Govorio je o današnjoj Srbiji.
Govorio je o državi koja želi postati članicom Europske unije i o odnosu njezinih državnih struktura prema Ratku Mladiću.
Mladić je pravomoćno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove 8. lipnja 2021. potvrdilo je njegovu kaznu doživotnog zatvora.
Ratko Mladić, pravomoćna presuda United Nations - IRMCT Mladić, Ratko - MICT-13-56 Otvori službeni predmet
Plenković je u New Yorku govorio o vojnim i službenim počastima dodijeljenima Mladiću u Srbiji, sudjelovanju državnih predstavnika te javnom odobravanju ceremonije.
Njegova tvrdnja bila je vrlo konkretna: takvo postupanje, prema njegovu stajalištu, u suprotnosti je s vrijednostima Europske unije kojoj Srbija želi pristupiti.
Plenkovićev govor pred UN-a Vlada Republike Hrvatske Otvori izvor
Vučić na tu konkretnu kritiku nije odgovorio objašnjenjem zašto su takve počasti bile primjerene.
Odgovorio je Hrvatskom, NDH i Jasenovcem.
Srbija 2026. nije Srbija 1941. — kao što Hrvatska 2026. nije NDH
To razdvajanje trebalo bi biti elementarno.
Zločini počinjeni tijekom režima NDH povijesna su činjenica i njih nije potrebno umanjivati da bi se prepoznala politička uporaba prošlosti.
Ali zločini države koja je prestala postojati 1945. sami po sebi nisu dokaz da se Republika Hrvatska 2026. „ponosi nacističkom prošlošću“ ili da nacizam postavlja „na pijedestal društvenih vrijednosti“.
Takva tvrdnja o današnjoj državi mora se dokazivati današnjim ustavnim poretkom, zakonima, institucijama i službenom državnom politikom.
Jednako tako, nitko ozbiljan ne bi današnje građane Srbije smatrao kolektivno odgovornima za režim Milana Nedića.
Ako govorimo o Srbiji 2026., trebamo govoriti o Srbiji 2026.
O njezinim institucijama, izborima, medijima, vladavini prava, odnosu prema ratnim zločinima, prosvjedima njezinih građana — i političkoj biografiji čovjeka koji je već godinama njezina najmoćnija politička figura.
A upravo tu biografija Aleksandra Vučića postaje važna.
Glina, 20. ožujka 1995.
Godine 2018., tijekom posjeta Hrvatskoj, Vučić je tvrdio da u svom govoru u Glini 1995. nije spominjao Veliku Srbiju.
Srpski fact-checking portal Istinomer provjerio je tu tvrdnju prema postojećoj snimci njegova govora.
Snimka pokazuje drukčije.
Vučić, tada glavni tajnik Srpske radikalne stranke, u Glini je govorio da „nikada Glina neće biti hrvatska“, a zatim okupljenima poručio da će, pobijede li radikali, živjeti u „Velikoj Srbiji, jedinstvenoj srpskoj državi“.
Istinomer je zbog toga njegovu kasniju tvrdnju da u Glini nije spominjao Veliku Srbiju ocijenio kategorijom „kratke noge“.
Glina 1995. Istinomer Nisam u Glini 1995. pominjao Veliku Srbiju Otvori provjeru
Važno je pritom ostaviti prostor za činjenicu da političar tijekom života može promijeniti vlastite stavove.
Problem nije sama promjena stava.
Problem nastaje kada se počne poricati ono što je ostalo zabilježeno na snimci.
„Ubijte jednog Srbina…“
Nekoliko mjeseci poslije Vučić je kao zastupnik Srpske radikalne stranke govorio u Narodnoj skupštini Srbije.
Iz tog je razdoblja ostala jedna od njegovih najpoznatijih izjava:
„Ubijte jednog Srbina, mi ćemo stotinu Muslimana…“
Godinama poslije Vučić je tvrdio da je izjava izvučena iz konteksta.
Srpski N1 zato je objavio širi dio stenograma skupštinske rasprave kako bi čitatelji mogli vidjeti što je prethodilo toj rečenici i što je nakon nje izgovoreno.
To je važan detalj.
Ne govorimo o hrvatskom prepričavanju Vučićeve prošlosti.
Govorimo o sačuvanom zapisu iz Narodne skupštine Srbije koji su ponovno otvorili novinari iz Srbije.
Kontekst može pomoći razumjeti zašto je nešto izgovoreno.
Ali ne može učiniti da izgovorene riječi nestanu.
Skupštinska izjava 1995. N1 Srbija Vučić izvučen iz konteksta? Pročitajte stenogram Otvori stenogram
Istinomer je u zasebnoj analizi također detaljno rekonstruirao Vučićevo političko djelovanje tijekom ratnih godina.
Vučić tijekom ratnih godina Istinomer Šta si radio u ratu, Predsedniče? Otvori analizu
Ministar informiranja i Zakon o javnom informiranju
Vučić je 1998. postao ministar informiranja Republike Srbije u vrijeme vlasti Slobodana Miloševića i koalicije u kojoj je sudjelovala Srpska radikalna stranka.
Sačuvan je njegov govor pred Narodnom skupštinom od 20. listopada 1998., kada je kao ministar obrazlagao prijedlog Zakona o javnom informiranju.
Tvrdio je da zakon štiti slobodu i odgovornost medija.
Istodobno je poručivao da će oni koji, prema vlasti, ugrožavaju interese države i naroda biti sankcionirani.
Taj zakon ostao je zapamćen po visokim novčanim kaznama i pritiscima na neovisne i kritičke medije.
Ova epizoda nije važna zato da bi se tvrdilo kako političar mora do kraja života ostati zarobljenik svojih odluka iz 1998.
Važna je zato što odnos prema medijima, informacijama i kritici nije sporedna stavka političke biografije čovjeka koji danas upravlja državom.
Zakon o javnom informiranju 1998. Otvoreni parlament / Narodna skupština Srbije Stenogram sjednice Narodne skupštine — 20. listopada 1998. Otvori stenogram
Od radikala do europskog političkog jezika
Vučić je poslije napustio Srpsku radikalnu stranku, sudjelovao u stvaranju Srpske napredne stranke i postupno prihvatio drukčiju političku retoriku.
Srbija je pod njegovom vlašću nastavila pregovore o članstvu u Europskoj uniji.
Do 2026. otvorena su 22 od ukupno 35 pregovaračkih poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena.
Srbija i Europska unija Europska komisija Serbia — EU enlargement and accession negotiations Otvori službeni izvor
Bilo bi nepošteno tvrditi da je tijekom Vučićeve vlasti baš sve u Srbiji propalo.
Nije.
Svjetska banka bilježi značajnu fiskalnu konsolidaciju Srbije tijekom proteklog desetljeća, smanjenje javnog duga, poboljšanje kreditnog položaja države te doprinos stranih ulaganja i integracije u europske proizvodne lance gospodarskom razvoju.
Istodobno upozorava na institucionalne slabosti i potrebu za daljnjim strukturnim reformama.
To je važna ravnoteža.
Ozbiljna kritika vlasti ne zahtijeva negiranje činjenica koje joj idu u prilog.
Javne financije Srbije World Bank Public Finance Review 2025: Fiscal Policy for a High-Income Serbia Otvori izvješće
Što međunarodni promatrači kažu o izborima u Srbiji
Parlamentarne izbore održane 17. prosinca 2023. promatrala je misija OSCE/ODIHR-a.
Njihov zaključak nije bio da birači nisu imali izbor niti da izborni postupak u cijelosti nije funkcionirao.
ODIHR je naveo da su izbori bili tehnički dobro provedeni i da je biračima bio ponuđen izbor političkih opcija.
Ali ista institucija utvrdila je da su izbori bili obilježeni odlučujućim uključivanjem predsjednika Vučića te sistemskim prednostima vladajuće stranke, što je stvorilo nepravedne uvjete za političke konkurente.
ODIHR je dokumentirao i probleme s medijskom pristranošću, pritiscima na zaposlene u javnom sektoru te zloupotrebom javnih resursa.
Parlamentarni izbori 2023. OSCE/ODIHR Serbia, Early Parliamentary Elections, 17 December 2023 — Final Report Otvori službeno izvješće
Na lokalnim izborima 2024. međunarodni promatrači ponovno su naveli dominaciju vladajuće stranke, pritiske na zaposlene u javnom sektoru i zloupotrebu državnih resursa.
Istodobno su zabilježili i pozitivne elemente: izbori su bili dobro organizirani, a temeljne slobode uglavnom poštovane.
Vučić kaže da su preporuke ODIHR-a provedene. Istinomer provjerava
Upravo takvo čitanje izvješća potrebno je ako želimo činjenice, a ne propagandu — bilo vlasti bilo njezinih protivnika.
Lokalni izbori 2024. OSCE/ODIHR Serbia, Local Elections, 2 June 2024 — Final Report Otvori službeno izvješće
U lipnju 2026. Vučić je izjavio da je Srbija usvojila sve što je ODIHR tražio u vezi s izbornim preporukama.
Istinomer je provjerio tu tvrdnju.
Ocjena: neistina.
Prema njihovoj provjeri, neke su preporuke bile potpuno ili djelomično riješene, ali je niz dugogodišnjih prioritetnih preporuka i dalje ostao neproveden.
Među njima su bila pitanja razdvajanja države i stranke, biračkog registra, zloupotrebe javnih resursa, pritisaka na birače i medijske neravnopravnosti.
To je dobar primjer zašto predsjednikove izjave ne treba prihvaćati niti odbacivati unaprijed.
Treba ih provjeravati.
Vučić i preporuke ODIHR-a Istinomer Usvojili smo ODIHR-ove preporuke, sve<br>što su tražili usvojili smo Otvori provjeru
Kada predsjednik govori, srpski novinari provjeravaju
Istinomer to radi godinama.
Njihova metodologija razlikuje kategorije poput istine, poluistine, neistine, „kratkih nogu“, zloupotrebe činjenica, dosljednosti i ispunjavanja obećanja.
Za provjere koriste javno dostupne dokumente, izjave i druge provjerljive izvore.
To je važnije od toga da Aleksandra Vučića jednostavno nazovemo lažljivcem.
Takva bi formulacija bila politička kvalifikacija.
Mnogo je relevantnije pokazati da srpska fact-checking redakcija godinama dokumentira primjere njegovih netočnih, nedosljednih ili manipulativno kontekstualiziranih tvrdnji — i omogućuje čitatelju da provjeri na temelju čega je ocjena donesena.
IZVOR — Metodologija Istinomera Istinomer O Istinomeru — metodologija provjere izjava političara i javnih osoba Otvori metodologiju
Medijsko okruženje: 1.447 manipulacija na naslovnicama
Srpska redakcija Raskrikavanje analizirala je naslovnice šest dnevnih listova tijekom 2024. godine: Informera, Srpskog telegrafa, Aloa, Večernjih novosti, Kurira i Politike.
Pronašli su najmanje 1.447 manipulativnih sadržaja na naslovnicama u jednoj godini.
Prema njihovoj analizi, Aleksandar Vučić pojavio se na naslovnicama 1.177 puta, gotovo uvijek u pozitivnom kontekstu, dok su opozicija i zapadne zemlje često prikazivane negativno.
Takvo istraživanje ne dokazuje da Vučić osobno određuje svaku naslovnicu i to ne treba tvrditi.
Ali dokumentira medijsko okruženje u kojem se vodi politička rasprava.
Manipulacije na naslovnicama Raskrikavanje Šest novina, više od 1.400 manipulacija: Kako su izgledale naslovnice 2024. godine Otvori istraživanje
Europska komisija 2026.: politički pritisak i ozbiljna zabrinutost zbog medija
Srbija želi postati članica Europske unije.
Zato je korisno pogledati što o njezinim institucijama govori upravo Europska komisija.
U izvješću o vladavini prava objavljenom 17. srpnja 2026. Komisija navodi da se politički pritisak na pravosuđe i tužiteljstvo znatno povećao, uz ograničenu reakciju nadležnih pravosudnih tijela, Vlade i parlamenta.
Za medije Komisija navodi da, uz daljnju koncentraciju tržišta, politički i gospodarski utjecaj na medije — uključujući uređivačku politiku — predstavlja razlog za ozbiljnu zabrinutost.
Komisija navodi i probleme s uređivačkom autonomijom javnih servisa, transparentnošću vlasništva i javnog financiranja medija te pogoršanje sigurnosti novinara.
To nije hrvatska politička ocjena Srbije.
To je nalaz institucije Europske unije kojoj Srbija želi pristupiti.
Vladavina prava u Srbiji 2026. Europska komisija 2026 Rule of Law Report —<br>Country Chapter on the rule of law situation in Serbia Otvori službeno izvješće
Novi Sad i Srbija koja je izišla na ulicu
Dana 1. studenoga 2024. urušila se nadstrešnica željezničkog kolodvora u Novom Sadu.
Broj umrlih poslije je porastao na 16.
Tragedija je postala okidač za mnogo širi društveni pokret.
Studenti su zahtijevali objavljivanje dokumentacije, institucionalnu odgovornost i ozbiljniju borbu protiv korupcije.
Prosvjedi su se proširili zemljom.
Vlast je odbacivala optužbe o sistemskoj korupciji, dok su prosvjednici i dio stručne javnosti tražili utvrđivanje odgovornosti i političke promjene.
Tijekom 2026. pokret nije nestao.
Reuters je 23. svibnja izvijestio o desecima tisuća prosvjednika u Beogradu i sukobima dijela okupljenih s policijom. Policija je procijenila da je bilo oko 34.300 ljudi, dok je neovisni Arhiv javnih skupova procjenjivao broj na do približno 100.000.
Prosvjedi u Beogradu 2026. Reuters Police and protesters clash in Serbia as crowds demand president's exit Otvori izvještaj
Studentski pokret pritom nije ostao zatvoren unutar jedne političke, etničke ili vjerske skupine.
Reuters je početkom 2026. izvijestio i o snažnom sudjelovanju bošnjačkih muslimanskih studenata iz Sandžaka te osjećaju međunacionalne solidarnosti unutar prosvjednog pokreta.
To je Srbija koja također mora imati mjesto u ovom članku.
Studenti i međunacionalna solidarnost Reuters For Serbia's Muslim students, protest brings sense of belonging Otvori izvještaj
Vučić najavljuje odlazak s mjesta predsjednika — ali ne i iz politike
Politička situacija dodatno se promijenila tijekom rujna 2026.
Vučić je najavio da će napustiti predsjedničku funkciju i kandidirati se za predsjednika Vlade na prijevremenim parlamentarnim izborima.
Drugim riječima, završetak njegova predsjedničkog mandata ne znači nužno završetak njegove političke uloge.
To je posebno važno u zemlji u kojoj je Vučić, kao predsjednik ili premijer, više od desetljeća središnja figura vlasti.
Vučić najavljuje kandidaturu za premijera Reuters Serbia's President Vucic says he will run for prime minister amid student protests Otvori izvještaj
Strana ulaganja: između razvoja i pitanja javnog interesa
Jedna od najvećih političkih rasprava u Srbiji odnosi se na velike projekte sa stranim investitorima.
U političkim raspravama često se koristi izraz „rasprodaja Srbije“.
Takvu formulaciju ovdje nećemo unaprijed prihvatiti.
Umjesto toga treba pogledati što se stvarno dogodilo.
Projekt Jadar
Srbija i Europska unija 2024. dogovorile su stratešku suradnju na području kritičnih sirovina, baterija i električnih vozila.
Projekt Rio Tinta u dolini Jadra predstavljen je kao velika gospodarska prilika i mogući važan dio europskog lanca opskrbe litijem.
Vučić je naglašavao mogući gospodarski učinak projekta.
S druge strane, tisuće građana prosvjedovale su zbog straha od posljedica rudarenja za vodu, tlo i okoliš.
Njemački kancelar Olaf Scholz naglašavao je da projekt mora zadovoljiti visoke ekološke standarde.
Srbija, EU i projekt Jadar Reuters Serbia, EU and Germany sign battery supply chain deal Otvori izvještaj
CINS je potom objavio internu dokumentaciju Zavoda za zaštitu prirode Srbije prema kojoj su pojedini stručnjaci imali ozbiljne primjedbe na uvjete zaštite prirode koji su izdani projektu.
Prema istraživanju CINS-a, dio stručnih primjedbi nije bio prihvaćen u konačnom dokumentu.
To ne dokazuje unaprijed da će rudnik izazvati katastrofu.
Ali predstavlja sasvim legitimno pitanje o transparentnosti postupka i
odnosu politike prema stručnim institucijama.
Rio Tinto i zaštita prirode Otvori istraživanje
Beograd na vodi
Slično vrijedi i za projekt Beograd na vodi.
Projekt je promijenio velik dio beogradske obale, donio nove nekretnine i znatan privatni kapital.
Ali odnos javnog i privatnog interesa također zaslužuje analizu.
BIRN je dokumentirao vlasničku strukturu projekta i pitanja kontrole nad zemljištem i imovinom na području Savamale.
Beograd na vodi i državna imovina BIRN Srbija Država bez kontrole imovine u Savamali Otvori istraživanje
Insajder je, na temelju podataka dobivenih po zakonu o pristupu informacijama, objavio da je iz državnog proračuna samo za eksproprijaciju objekata i zemljišta na području projekta izdvojeno oko 50 milijuna eura, uz
dodatne javne troškove povezane s projektom.
Troškovi projekta Beograd na vodi Insajder Eksproprijaciju objekata i zemljišta za Beograd na vodi država platila 50 miliona evra Otvori istraživanje
Stoga je korisnije od riječi „rasprodaja“ postaviti nekoliko konkretnih pitanja:
Koliko je država uložila? Koliko je uložio privatni partner? Tko snosi troškove infrastrukture i rizik? Kako se dijeli dobit? I koliko je cijeli odnos transparentan građanima čija se imovina i novac koriste?
I sada ponovno — „moralne prodike“ iz Hrvatske
Nakon svega možemo se vratiti na početak.
Plenković je 23. rujna 2026. govorio o jednom konkretnom pitanju današnje Srbije:
državnom i javnom odnosu prema pravomoćno osuđenom Ratku Mladiću i usklađenosti takvog ponašanja s vrijednostima Europske unije kojoj Srbija želi pristupiti.
Vučić je odgovorio NDH, Jasenovcem i tvrdnjom da se Hrvatska danas ponosi nacističkom prošlošću.
O širem kontekstu odnosa prema Ratku Mladiću, četničkoj simbolici i istodobnim optužbama prema Hrvatskoj pisali smo i u članku „Od Draže do Mladića: Srbija Hrvatskoj drži lekcije o ustaštvu…“
Jasenovac je povijesna činjenica.
Zločini ustaškog režima također su činjenica.
Ali ni jedno ni drugo nije odgovor na pitanje:
zašto bi državne i vojne počasti pravomoćno osuđenom ratnom zločincu bile primjerene Srbiji koja želi postati članica Europske unije?
Jedno povijesno zlo ne opravdava drugo.
Zločini NDH ne mogu služiti kao odgovor na pitanje odnosa današnje Srbije prema Ratku Mladiću.
Jednako tako, zločini Ratka Mladića nikada ne bi mogli biti argument za umanjivanje ili opravdavanje zločina NDH.
Ako postoji moralni standard, onda mora vrijediti za sve.
Plenković o počastima Ratku Mladiću Vlada Republike Hrvatske Govor predsjednika Vlade pred Općom skupštinom UN-a, 23. rujna 2026. Otvori službeni govor
Vučićev odgovor Hrvatskoj N1 Hrvatska / Hina Vučić: Za Srbiju potpuno neprihvatljive moralne prodike koje dolaze iz Hrvatske Otvori izvor
Vučić nije Srbija
Možda je upravo to najvažnija rečenica ovog teksta.
Aleksandar Vučić nije Srbija.
Kritizirati predsjednika Srbije, njegov politički put ili sustav vlasti nije isto što i kritizirati srpski narod.
Naprotiv, kada smo provjeravali njegove izjave i politički put, neke od najvažnijih izvora pronašli smo upravo u Srbiji.
Srpski novinari pronašli su stenograme.
Srpski novinari uspoređivali su njegove kasnije tvrdnje sa starim snimkama.
Srpski fact-checkeri provjeravaju njegove izjave.
Srpski istraživački novinari istražuju velike državne projekte.
Srpski studenti i građani mjesecima izlaze na ulice tražeći odgovornije institucije.
Među njima su ljudi različitih političkih stavova, nacionalnosti i vjera.
To je također Srbija.
I upravo zato nije pošteno svaku kritiku vlasti prikazivati kao napad na
srpski narod ili Srbiju.
Kao što Hrvatska nije najekstremniji pojedinac koji podigne ustaški simbol, tako ni Srbija nije Aleksandar Vučić.
Završna riječ
Aleksandar Vučić ima puno pravo kritizirati Hrvatsku.
I Hrvatska treba ozbiljno reagirati na svaki stvarni primjer veličanja ustaškog režima, antisemitizma, rasizma ili relativiziranja zločina.
Ali težina optužbe zahtijeva težinu dokaza.
Kada predsjednik jedne države pred Ujedinjenim narodima kaže da se druga današnja europska država „ponosi nacističkom prošlošću“ i nacizam uzdiže „na pijedestal društvenih vrijednosti“, tada više nije riječ o usputnoj političkoj opasci.
To je tvrdnja koju se smije i mora provjeravati.
Ali isto pravo na provjeru postoji i kada je riječ o čovjeku koji ju je izgovorio.
Zato smo pogledali njegov politički put.
Glinu 1995.
Skupštinsku izjavu o „stotinu Muslimana“.
Vrijeme provedeno na čelu Ministarstva informiranja.
Kasnije promjene političkih stavova.
Izborne nalaze ODIHR-a.
Provjere srpskog Istinomera.
Istraživanja Raskrikavanja, CINS-a, BIRN-a i Insajdera.
Izvješće Europske komisije o pravosuđu i medijima.
Prosvjede građana i studenata.
Velike projekte sa stranim investitorima.
I Srbiju koja 2026. još uvijek pregovara o članstvu u Europskoj uniji.
Čitatelj iz svega toga može izvesti vlastiti politički zaključak.
Naš posao nije reći mu što mora misliti.
Naš je posao dati mu dokumente na temelju kojih može misliti svojom glavom.
Bez kolektivne krivnje. Bez vrijeđanja Srbije. Bez skrivanja hrvatskih problema.
Isti kriterij za sve.
Urednička i metodološka napomena
Ovaj tekst razlikuje povijesno dokumentirane činjenice, nalaze međunarodnih institucija, navode istraživačkih medija i političke tvrdnje sudionika događaja.
Kritika Aleksandra Vučića u ovom članku odnosi se na njegove dokumentirane javne izjave, političko djelovanje i stanje institucija tijekom razdoblja u kojem je bio središnja figura vlasti. Ne odnosi se na srpski narod niti se
odgovornost pojedinca ili vlasti prenosi na građane Srbije ili pripadnike srpske zajednice u Hrvatskoj.
Kod spornih političkih tvrdnji prednost je dana primarnim dokumentima, službenim izvješćima međunarodnih institucija te istraživanjima i provjerama medija iz same Srbije.
Autor: Ivan Vohrić
Sva prava pridržana © Ivan Vohrić
Pratite Res Publica Post i na WhatsApp kanalu
Želite brzu obavijest kada objavimo novi članak? Pridružite se našem WhatsApp kanalu.
Pratitelji kanala međusobno ne vide brojeve mobitela.
About the Author
