Zagreb i porez na mirovine: tko od umirovljenika dobiva?

Zagreb i porez na mirovine postali su nova tema političkog sukoba između gradske vlasti i HDZ-a. Tomislav Tomašević upozorava da će Grad zbog poreznih izmjena imati oko 85 milijuna eura manje prihoda. HDZ odgovara da gradonačelnik prešućuje najvažniji dio priče: prihod nestaje zato što se ukida porez na mirovine pa novac više neće završavati u gradskoj blagajni.

Obje tvrdnje dodiruju dio istine.

Ali postoji i treći dio priče koji se u političkom prepucavanju gotovo potpuno izgubio:

neće svi umirovljenici od ukidanja poreza dobiti nešto, a oni s najnižim mirovinama od te konkretne mjere neće dobiti ništa.

IZVOR 01 — Povod za raspravu Mirovina.hr Zagreb ostaje bez 85 milijuna eura od mirovina: 'Tomašević namjerno prešućuje činjenice' Pregled aktualnog političkog spora oko procijenjenih 85 milijuna eura prihoda Grada Zagreba. Otvori izvor

Odakle dolazi 85 milijuna eura?

Tomašević je u kontekstu pregovora sa zaposlenicima ZET-a i Zagrebačkog holdinga upozorio da će Zagreb sljedeće godine zbog porezne reforme imati oko 85 milijuna eura manje poreznih prihoda.

To nije izmišljeni gubitak.

Porez na dohodak od mirovina prihod je lokalnih jedinica. Ako država taj porez ukine, Grad Zagreb više neće dobivati prihod koji je od njega dobivao.

Ali to nije isto kao da država iz zagrebačkog proračuna uzme 85 milijuna eura i prebaci ih u državni proračun.

Razlog smanjenja prihoda jest planirano porezno rasterećenje umirovljenika koji taj porez danas plaćaju.

Vlada predlaže da od 1. siječnja 2027. poreza na dohodak od mirovine bude oslobođeno oko 541.000 umirovljenika s mirovinama do 5.000 eura. Ministar financija Tomislav Ćorić pritom je u Saboru izričito pojasnio da se izmjene odnose na umirovljenike koji porez danas plaćaju, dok oni čije su mirovine ispod neoporezivog dijela porez ne plaćaju ni sada.

IZVOR 02 — Vladin prijedlog Vlada Republike Hrvatske Izmjene s ciljem stvaranja pravednijeg i učinkovitijeg poreznog sustava Službeno obrazloženje ukidanja poreza na mirovine od 1. siječnja 2027. i obuhvata oko 541 tisuće umirovljenika. Otvori službeni izvor

Na razini svih gradova i općina Ministarstvo financija procijenilo je da će oslobođenje mirovina od poreza smanjiti prihode lokalnih proračuna za oko 180 milijuna eura godišnje.

IZVOR 03 — Financijski učinak Ministarstvo financija RH Izvješće s 201. sjednice Vlade iz djelokruga Ministarstva financija Ministarstvo procjenjuje smanjenje prihoda lokalnih jedinica zbog oslobođenja mirovina od poreza na oko 180 milijuna eura. Otvori službeni izvor

Ključna razlika: pomoć umirovljenicima nije isto što i pomoć najsiromašnijim umirovljenicima

Ovdje dolazimo do možda najvažnije činjenice cijele priče.

Osnovni osobni odbitak trenutačno iznosi 600 eura mjesečno. Umirovljenik čija porezna osnovica ne prelazi neoporezivi dio već danas nema poreznu obvezu na mirovinu.

Što će takav umirovljenik dobiti kada se porez ukine?

Ništa izravno.

Ne zato što ga država kažnjava, nego zato što porez koji bi mu se mogao ukinuti već sada ne plaća.

Nasuprot tome, umirovljenik kojem nakon osobnog odbitka ostaje oporezivi dio mirovine danas plaća porez. Nakon ukidanja poreza taj će iznos ostati njemu.

U Zagrebu niža stopa poreza na dohodak iznosi 23 posto, a kod mirovina se sada porez umanjuje za 50 posto.

To znači da, pojednostavljeno i bez dodatnih poreznih olakšica, zagrebački umirovljenik s mirovinom od 700 eura plaća porez samo na dio iznad osobnog odbitka. Umirovljenik s još većom mirovinom ima veći oporezivi dio, pa je u pravilu i njegova financijska korist od ukidanja poreza veća.

IZVOR 04 — Porezne stope Grada Zagreba Narodne novine Odluka o visini poreznih stopa godišnjeg poreza na dohodak Grada Zagreba Od 1. ožujka 2025. niža zagrebačka stopa poreza na dohodak iznosi 23 posto, a viša 33 posto. Otvori službeni propis

Stručna analiza potvrđuje: veća korist ide uz veći dohodak

Ovo nije samo politička interpretacija.

Ivica Urban s Instituta za javne financije u analizi objavljenoj 30. rujna upozorava upravo na distribucijski učinak predložene mjere.

Njegova analiza pokazuje da pri smanjivanju poreznog opterećenja na ovaj način korist raste s dohotkom, pa relativno veću korist ostvaruju umirovljenici s višim mirovinama.

Urban pritom otvara i drugo pitanje: bi li pravednije rješenje bilo redovito povećavati osnovni osobni odbitak u skladu s rastom cijena i dohodaka, umjesto gotovo potpuno prestati oporezivati jednu vrstu dohotka.

Institut navodi da je od 2017. do 2025. osnovni osobni odbitak porastao za 19 posto, dok su u istom razdoblju prosječna plaća i vrijednost mirovina rasle znatno više. Posljedica je da je sve više ljudi postupno ulazilo u porezne škare.

IZVOR 05 — Stručna analiza Institut za javne financije Bijeg iz poreznih škara — Ivica Urban Analiza poreznog opterećenja mirovina i distribucijskog učinka predloženog ukidanja poreza. Otvori analizu

Zato treba biti oprezan s izrazom „pomažemo najugroženijim umirovljenicima“

Ukidanje poreza na mirovine može biti legitimna porezna politika.

Može se zastupati stajalište da čovjeku koji je ostvario mirovinu nije potrebno dodatno oporezivati dio tog primanja. Može se također tvrditi da će svaki dodatni euro pomoći umirovljeniku u razdoblju visokih životnih troškova.

Ali to nije isto što i ciljana socijalna mjera za najsiromašnije.

Umirovljenik koji jedva preživljava s mirovinom ispod poreznog praga može i 31. prosinca 2026. i 1. siječnja 2027. primiti jednak iznos po osnovi ove porezne promjene.

Njegov problem nije porez.

Njegov problem je premala mirovina.

Ako je cilj neke politike prvenstveno pomoći najsiromašnijim starijim građanima, postoje drugi instrumenti: povećanje najnižih mirovina, ciljani dodaci ili socijalne naknade.

To bi, međutim, bila druga politička odluka i otvorila bi druga pitanja o tome tko je financira i kako rasporediti teret.

Zato je važno ovu mjeru nazvati onime što ona jest:

porezno rasterećenje umirovljenika koji porez sada plaćaju, a ne ciljano povećanje primanja najsiromašnijih umirovljenika.

Je li onda Tomašević obmanuo građane?

Za takav zaključak nema dovoljno osnove.

Tvrdnja da će Grad Zagreb imati oko 85 milijuna eura manje prihoda opisuje stvaran očekivani fiskalni učinak.

Međutim, kada se ta brojka izgovori bez objašnjenja zašto prihod nestaje, građanin može dobiti nepotpunu sliku.

Nije isto reći:

„Vlada Zagrebu uzima 85 milijuna eura.“

„Zagreb će imati oko 85 milijuna eura manje prihoda zato što se ukida porez koji su do sada plaćali određeni zagrebački umirovljenici.“

Druga formulacija daje građaninu informaciju koja mu je potrebna da sam procijeni politički sukob.

Postoji još jedna činjenica koju Tomaševiću treba priznati.

Još 2. listopada 2025., gotovo godinu dana prije sadašnjeg sukoba, javno je rekao da apsolutno podržava ukidanje poreza na mirovine, iako je već tada upozoravao da će gradovi zbog toga izgubiti dio prihoda.

Dakle, današnje upozoravanje na proračunski gubitak samo po sebi nije dokaz da se Tomašević protivi ukidanju poreza.

IZVOR 06 — Tomašević 2025. HRT / Hina Tomašević: Apsolutno podržavam ukidanje poreza na mirovine Tomašević je 2. listopada 2025. podržao ukidanje poreza unatoč očekivanom smanjenju prihoda gradova. Otvori izvor

Ipak, njegova tadašnja poruka da će ukidanje poreza učiniti život umirovljenika dostojanstvenijim također zahtijeva današnju dopunu: neće svi umirovljenici od te mjere imati korist, a oni s najnižim mirovinama često nemaju porez koji bi im se mogao ukinuti.

Ni HDZ-ova računica ne završava priču

HDZ s druge strane ističe da Zagreb danas ostvaruje znatno veće prihode od poreza na dohodak nego prije desetak godina.

Premijer Andrej Plenković 30. rujna naveo je da su prihodi prije desetak godina bili između 540 i 550 milijuna eura, dok su za 2026. projicirani na 1,55 milijardi eura. Rast je povezao s gospodarskim rastom, reformama, kreditnim rejtingom i ekonomskom aktivnošću.

To su argumenti Vlade i treba ih tako predstaviti.

Ali sama razlika između prihoda iz 2016. ili 2017. i 2026. ne dokazuje da je čitav rast od približno milijardu eura rezultat samo jedne Vladine odluke.

U deset godina promijenili su se plaće, zaposlenost, cijene, porezni propisi, porezne stope i ukupna nominalna veličina gospodarstva.

Zato nije precizno jednu desetogodišnju razliku jednostavno pretvoriti u tvrdnju da je Vlada Zagrebu „dala milijardu eura“.

IZVOR 07 — Plenković o prihodima Zagreba Vlada Republike Hrvatske Kroz tri mandata naše Vlade, Grad Zagreb ostvario je milijardu eura više prihoda od poreza na dohodak Izjava premijera Andreja Plenkovića od 30. rujna 2026. o prihodima Grada Zagreba. Otvori službeni izvor

A što je s političkim motivom?

Mjera koja povećava raspoloživi dohodak stotina tisuća umirovljenika nesumnjivo može imati i političku vrijednost za vlast koja je donosi.

Umirovljenici su velika skupina birača i bilo bi naivno tvrditi da političke stranke ne razmišljaju o tome kako će građani doživjeti njihove odluke.

Ali jedno je analizirati moguću političku korist, a drugo tvrditi da je dokazan motiv.

Za tvrdnju da je Vlada ukinula porez na mirovine kako bi „kupila glasove“, kaznila Tomaševića ili pokazala tko je „gazda Zagreba“ nemamo dokaz.

Takve tvrdnje bez dokaza ne trebaju nam ni da bismo postavili ozbiljnije pitanje:

zašto se u političkoj prezentaciji mjere tako malo govori o umirovljenicima koji od nje neće dobiti ništa?

85 milijuna nije cijela priča

Tomašević ima pravo upozoriti da će Zagreb imati manje prihoda.

Vlada ima pravo istaknuti da prihod nestaje zato što se ukida porezna obveza građanima.

HDZ ima pravo politički braniti svoju poreznu odluku.

Ali građani također imaju pravo dobiti cijelu računicu.

A cijela računica izgleda ovako:

Grad Zagreb gubi prihod.

Umirovljenici koji porez danas plaćaju dobit će veće neto mirovine.

Umirovljenici koji su zbog niskih mirovina već sada ispod neoporezivog praga od samog ukidanja poreza neće dobiti dodatni euro.

I upravo se na toj posljednjoj skupini najbolje vidi razlika između porezne politike i socijalne politike.

Možemo raspravljati treba li mirovine uopće oporezivati.

Možemo raspravljati treba li lokalnim jedinicama nadoknaditi izgubljeni prihod.

Možemo raspravljati i o tome koristi li svaka vlast popularne mjere kako bi pridobila birače.

Ali ne treba miješati dvije različite tvrdnje.

Ukidanje poreza pomaže umirovljenicima koji porez plaćaju.

Ne rješava problem umirovljenika čija je mirovina toliko niska da porez nisu plaćali ni prije.

Njihov problem ostaje i nakon 1. siječnja 2027.

Premala mirovina.

IZVOR 08 — Zakonodavni postupak Hrvatski sabor Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak — P.Z. br. 339 Prijedlog je 25. rujna 2026. prihvaćen u prvom čitanju sa 79 glasova za, 3 protiv i 37 suzdržanih. Otvori zakonodavni postupak

POVEZANI ČLANAK Res Publica Post Štrajk ZET-a i Holdinga: gdje završava pravo na štrajk, a počinju prava građana? Pozadina radnog spora tijekom kojega se otvorilo i pitanje 85 milijuna eura budućih poreznih prihoda Grada Zagreba. Otvori izvor

Urednička napomena

Članak je zaključen 3. listopada 2026. Prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak prošao je prvo čitanje u Hrvatskom saboru, ali zakon u trenutku zaključenja teksta još nije donesen u konačnom obliku. Planirano oslobođenje poreza na mirovine trebalo bi se primjenjivati od 1. siječnja 2027.

Autor: Ivan Vohrić