Štrajk ZET-a i Holdinga: prava radnika i građana

Štrajk ZET-a i Holdinga gotovo je zaustavio zagrebački javni prijevoz. Radnici imaju zakonsko pravo na štrajk, ali zakon poznaje i nužne poslove, pravo radnika da ne štrajka te sudsku kontrolu zakonitosti. U pozadini radnog spora pojavila su se i politička pitanja: sindikalist Mumin Hodžić otac je zastupnika vladajuće većine Armina Hodžića, koji je upravo predložen za potpredsjednika Sabora, dok je Andrej Plenković desetak dana ranije Možemo poručio da će se do izbora „igrati malo čvršće“. Što je od toga činjenica, što politički kontekst, a što tek podudarnost?

U ponedjeljak 28. rujna u 3:30 počeo je štrajk zaposlenika ZET-a i Zagrebačkog holdinga. Tramvaji iz spremišta uglavnom nisu izlazili, a tijekom jutra Zagrebom su prometovala tek rijetka vozila. U Čistoći je naknadno organiziran nužni odvoz otpada za bolnice, škole, vrtiće, domove za starije i druge osjetljive lokacije. Hrvatska radiotelevizija Izvor HRT Štrajk u ZET-u i Holdingu: Zagrebom ne voze tramvaji ni autobusi Pročitaj izvor

Razlog štrajka je spor oko novih kolektivnih ugovora i materijalnih prava. Sindikalna strana za Holding navodi zahtjev za povećanjem osnovice od 12 posto, dok su sindikati ZET-a zahtjev smanjili s 15 na 13 posto. Poslodavci su ostali pri ponudi od 4,5 posto.

To je legitiman kolektivni radni spor.

Ali način na koji se štrajk provodi otvorio je i drugo pitanje: gdje završava pravo radnika da pritiskom na poslodavca traže veća prava, a počinje obveza zaštite građana koji u tom sporu uopće ne sudjeluju?

O širem kontekstu ZET-a, plaća, zapošljavanja i političkih mreža pisali smo nekoliko dana prije početka štrajka. Povezani članak Res Publica Post ZET, Bandić i HDZ: što dokumenti govore o zapošljavanju, doseljavanju i političkim mrežama Zagreba Otvori izvor

Pravo na štrajk nije sporno. Ali zakon poznaje i nužne poslove

Zakon o radu jasno predviđa poslove koji se tijekom štrajka ne smiju prekidati.

Prema članku 214., sindikat i poslodavac trebaju sporazumno odrediti proizvodno-održavajuće i nužne poslove, kao i broj radnika koji će ih obavljati. Nužni poslovi postoje radi sprječavanja ugrožavanja života, zdravlja ili osobne sigurnosti stanovništva. Istodobno zakon propisuje da se određivanjem tih poslova ne smije onemogućiti ili bitno ograničiti samo pravo na štrajk. Ako dogovor nije moguć, odluku donosi arbitraža. Zakonski okvir Zakon.hr Zakon o radu – štrajk i poslovi koji se ne smiju prekidati Otvori zakon

Zakon, dakle, pokušava zaštititi oba prava.

Radniku štrajk mora ostati stvarno sredstvo pritiska. Ali istodobno život, zdravlje i sigurnost stanovništva ne prestaju biti važni zato što traje radni spor.

Problem u Zagrebu nastao je zato što poslodavci i sindikati prije početka štrajka nisu usuglasili opseg nužnih poslova. Zagrebački holding to je službeno objavio 27. rujna, navodeći da je arbitraža još u tijeku. Službeni izvor Zagrebački holding Obavijest građanima uslijed štrajka radnika Zagrebačkog holdinga Otvori službenu obavijest

Unatoč tome, štrajk je 28. rujna počeo.

Znači li početak prije završetka arbitraže da je štrajk nezakonit?

Ne možemo to unaprijed tvrditi.

Važeći Zakon o radu izričito određuje da se štrajk ne smije započeti prije okončanja obveznog postupka mirenja. U ovom slučaju pregovori i postupak mirenja prethodno su završili bez dogovora. Zakon, međutim, ne sadrži jednako izričitu opću rečenicu da svaki štrajk mora čekati završetak arbitraže o nužnim poslovima. Zakon.hr

To ipak ne znači da pitanje načina provođenja štrajka nestaje.

U Čistoći su Mumin Hodžić i vodstvo podružnice prvog jutra dogovorili izlazak 20 kamiona za bolnice, škole, vrtiće, domove za starije i druge osjetljive lokacije. Sam Hodžić rekao je da to rade prije dovršetka arbitraže kako te ustanove ne bi trpjele posljedice štrajka. Izvor HRT Čistoća organizira nužni odvoz otpada za bolnice, škole i vrtiće Pročitaj izvor

Kod ZET-a početkom štrajka nužni krug poslova nije bio definiran. Predsjednik Sindikata vozača i prometnog osoblja ZET-a Vladimir Jozić potvrdio je da će radnicima koji žele voziti to biti omogućeno, dok se oni koji štrajkaju evidentiraju i ostaju na radnom mjestu.

O tome je li konkretan način provođenja štrajka zakonit sada više ne raspravljaju samo političari i sindikati.

Zagrebački holding i ZET podnijeli su dvije odvojene tužbe protiv sindikata i zatražili da sud proglasi štrajk nezakonitim. U obje tužbe zatražena je i privremena mjera zabrane štrajka do odluke o glavnoj stvari. Ročište u slučaju Holdinga zakazano je za 29. rujna u 11:30, a u slučaju ZET-a za 13 sati. Izvor Jutarnji list Sud odlučuje o zakonitosti štrajka ZET-a i Zagrebačkog holdinga Pročitaj izvor

Do odluke suda nije odgovorno unaprijed tvrditi ni da je štrajk nezakonit ni da je pitanje njegove zakonitosti potpuno zatvoreno.

A gdje su u tom sporu građani?

Radni spor vode sindikati i poslodavci.

Posljedice, međutim, snose i ljudi koji nisu stranka ni jednog kolektivnog ugovora.

Medicinska sestra mora stići u bolnicu. Njegovatelj mora preuzeti smjenu. Radnik u pekarnici, trgovini ili proizvodnji ne može jednostavno odlučiti da neće doći na posao. Osoba s invaliditetom, umirovljenik ili čovjek bez automobila možda nema realnu alternativu.

ZET je upravo zbog očekivanih posljedica još prije štrajka pozvao građane da planiraju znatno duže putovanje, razmotre druge mogućnosti prijevoza ili odgode putovanje. Poslodavce je zamolio da ondje gdje je moguće omoguće rad od kuće ili prilagode radno vrijeme, a građane koji imaju alternativu da taksi prijevoz ostave dostupnijim osobama sa zdravstvenim i drugim neodgodivim potrebama. Službeni izvor ZET Obavijest građanima, poslodavcima i ustanovama o najavljenom štrajku Otvori službenu obavijest

Sama potreba za takvim uputama dovoljno govori o tome koliko daleko posljedice jednog radnog spora mogu dosegnuti.

Podržavati pravo na štrajk ne znači automatski podržavati svaki mogući način njegova provođenja.

Upravo zato postoje nužni poslovi, arbitraža i sudska kontrola.

Platili ste mjesečnu kartu – a prijevoza gotovo nema

Prvi dan štrajka otvorio je i vrlo praktično pitanje koje se izravno tiče građana.

Što je s ljudima koji su unaprijed platili mjesečnu ili godišnju pretplatnu kartu?

Na službenim informacijama ZET-a o štrajku do zaključenja ovog teksta nisam pronašao objavljeni model automatskog razmjernog povrata novca ili produljenja pretplatnih kupona zbog dana tijekom kojih je prijevoz gotovo potpuno obustavljen. ZET je objavljivao prometne informacije i eventualnu djelomičnu uspostavu pojedinih usluga.

Zanimljiv je kontrast s događajem samo šest dana ranije. Za Dan bez automobila 22. rujna prijevoz je bio besplatan, a ZET je službeno objavio da će korisnicima koji su ipak kupili pojedinačnu kartu omogućiti povrat uplaćenog novca. Službeni izvor ZET Besplatan prijevoz na Dan bez automobila i mogućnost povrata sredstava Otvori službenu obavijest

Današnja je situacija obrnuta: građanin je uslugu unaprijed platio, a uglavnom je nije mogao koristiti.

To još ne znači da svakom pretplatniku automatski pripada određeni iznos povrata. Ali sasvim je legitimno tražiti od ZET-a jasan odgovor: ako štrajk potraje, što će biti s unaprijed plaćenim danima prijevoza?

Tramvaja gotovo nema – ali kontrolori pregledavaju karte

Jedan prizor iz tramvaja možda najbolje opisuje neobičnost cijelog dana.

U jedan od rijetkih tramvaja koji su vozili, na liniji 17, kod Cibone su ušli kontrolori i počeli pregledavati karte. Na pitanje putnice zašto rade tijekom štrajka odgovorili su kratko:

„Mi ne štrajkamo.“ Izvor N1 Hrvatska Kontrolori ušli u tramvaj koji vozi tijekom štrajka Pročitaj izvor

Kontrola karata sama po sebi nije protivna pravilima. Prijevoz nije proglašen besplatnim.

Ali teško je ne primijetiti paradoks: sustav građaninu tog dana ne može jamčiti da će tramvaj uopće doći, ali kada dođe, uredno može provjeriti je li vožnju platio.

Pravo na štrajk uključuje i pravo da se ne štrajka

Ovo je dio Zakona o radu koji se u javnoj raspravi lako zaboravi.

Članak 215. stavak 4. vrlo je kratak:

„Radnik ne smije ni na koji način biti prisiljen sudjelovati u štrajku.“ Zakonski okvir Zakon.hr Zakon o radu – posljedice sudjelovanja u štrajku Otvori zakon

Zakon, dakle, štiti i zaposlenika koji štrajka i zaposlenika koji odluči raditi.

Vozačica ZET-a Kristina Jozinović odlučila je odraditi svoju smjenu. Javno je rekla da od početka nije podržavala ovakav način prosvjeda i da smatra svojom dužnošću raditi. Izvor Jutarnji list Kristina Jozinović odlučila voziti tramvaj tijekom štrajka ZET-a Pročitaj izvor

Sindikalni predstavnici također su potvrdili da se zaposlenicima koji žele raditi to neće onemogućavati. Jutarnji.hr

Unatoč tome, na društvenim mrežama dio komentatora Jozinović je nazivao „štrajkolomkom“, „izdajicom“ i pokušavao njezinu odluku povezati s političkim simpatijama.

Sama politička simpatija nekog zaposlenika nije dokaz da ga je politička stranka poslala na posao. Za tvrdnju da je gradska vlast organizirala njezinu odluku da vozi zasad nije javno predočen dokaz.

Ako tražimo da se poštuje zakonsko pravo radnika koji štrajka, isti zakon moramo primijeniti i na radnika koji odluči ne štrajkati.

Pravo na štrajk nije obveza na štrajk.

Je li štrajk mogao izgledati drukčije?

Kristina Jozinović javno je iznijela stav da bi se nezadovoljstvo moglo izraziti drukčije, primjerice reduciranim nedjeljnim ili blagdanskim rasporedom ili štrajkom tijekom vikenda.

Sindikalna strana može na to odgovoriti očitim argumentom: štrajk koji gotovo nikome ne stvara pritisak ima i znatno slabiji učinak na poslodavca.

Upravo se tu nalazi teško pitanje svakog štrajka u javnoj službi.

Pritisak je dio smisla štrajka. Ali istodobno postoje javne usluge na koje se tisuće ljudi oslanjaju kako bi stigle na posao, liječenje, školovanje ili druge obveze.

Zato raspravu nije korisno svesti na izbor između dvije krajnosti: ili ste za radnike, ili morate prihvatiti svaki opseg obustave javne usluge bez pitanja.

Zakon takav izbor ne postavlja.

Mumin Hodžić nije čelnik sindikata ZET-a

U političkom dijelu ove priče prvo treba ukloniti jednu netočnost koja se proširila društvenim mrežama.

Mumin Hodžić nije predsjednik sindikata ZET-a.

On je predsjednik Sindikata komunalnih radnika i vozača Čistoće te jedan od predstavnika sindikalne strane u zajedničkoj akciji ZET-a i Zagrebačkog holdinga. HRT ga upravo u toj funkciji navodi tijekom pripreme i početka štrajka. Hrvatska radiotelevizija

Hodžić ipak nije sporedna osoba. Sudjeluje u pregovaračkom procesu, a njegovo ime nalazi se i među sindikalnim pregovaračima u prethodnom kolektivnom ugovoru Zagrebačkog holdinga.

Važno je, međutim, znati još nešto: njegova konfrontacija s upravljanjem Čistoćom nije počela 2026.

Još u siječnju 2023. bio je predstavnik radnika Čistoće nakon tadašnje višednevne obustave rada i sudjelovao je u razgovorima s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem. Tada je nakon sastanka rekao da su radnički predstavnici zadovoljni prezentiranim prijedlozima, ali da ih trebaju provjeriti s radnicima. Arhivski izvor HRT Radio Sljeme Pregovori radnika Čistoće i gradske vlasti 2023. Pročitaj arhivski izvor

To je važna činjenica jer pokazuje da današnju Muminovu sindikalnu aktivnost nije moguće jednostavno objasniti političkom pozicijom njegova sina.

Mumin Hodžić jest otac Armina Hodžića

Oko te činjenice više nema potrebe za zaključivanjem preko istog prezimena, nogometnog kluba ili mjesta podrijetla.

Armin Hodžić 28. rujna osobno je potvrdio Jutarnjem listu da je Mumin Hodžić njegov otac. Istodobno je odbacio političku povezanost svojih aktivnosti s očevim sindikalnim djelovanjem i naveo da nema utjecaja na odluke sindikata. Izvor Jutarnji list Armin Hodžić potvrdio da je Mumin Hodžić njegov otac Pročitaj izvor

Armin Hodžić saborski je zastupnik nacionalnih manjina i sam sebe na svojoj službenoj stranici opisuje kao ravnopravnog člana vladajuće koalicije. Izvor Armin Hodžić Dvije godine saborskog mandata Armina Hodžića Otvori izvor

Dana 25. rujna, samo tri dana prije početka štrajka, Klub zastupnika nacionalnih manjina većinom glasova predložio ga je za potpredsjednika Hrvatskoga sabora, na mjesto koje je ostalo upražnjeno nakon odlaska Furija Radina. O kandidaturi tek treba glasovati Sabor. Hodžić je već obnašao funkciju potpredsjednika Kluba nacionalnih manjina. Izvor Armin Hodžić Armin Hodžić predložen za potpredsjednika Hrvatskoga sabora Otvori izvor

Istoga 25. rujna sindikati su nakon izjašnjavanja članstva konačno potvrdili da 28. rujna ulaze u štrajk.

To je vremenska podudarnost koju je legitimno zabilježiti.

Ali podudarnost nije dokaz političkog dogovora.

Deset dana ranije Plenković je govorio o „čvršćoj igri“

Politički kontekst dodatno je privukao pažnju zbog izjave premijera Andreja Plenkovića od 15. rujna.

Tijekom saborske rasprave s Ivanom Kekin iz Možemo, u kojoj su se spominjali Gospić, otpad i prijevremeni izbori, Plenković je poručio:

„Mucice. Igrat ćemo se do izbora, igrat ćemo se malo čvršće, i veselimo se toj igri.“

Neposredno prije toga ustvrdio je da Možemo zanima promjena vlasti i prijevremeni izbori. Index.hr Primarni kontekst Hrvatski sabor Fonogram aktualnog prijepodneva – 15. rujna 2026. Otvori službeni fonogram

Tri dana poslije, 18. rujna, sindikati su javno objavili datum štrajka — 28. rujna u 3:30. Važno je pritom naglasiti da su pregovori i postupak mirenja započeli ranije i da sam proces sindikalnog spora nije nastao nakon Plenkovićeve izjave. Hrvatska radiotelevizija

Deset dana nakon Plenkovićeve izjave Armin Hodžić predložen je za potpredsjednika Sabora.

Trinaest dana nakon izjave njegov otac Mumin sudjeluje kao jedan od istaknutih sindikalnih predstavnika u štrajku koji izravno pogađa gradsku upravu koju vodi Možemo.

To je kronologija.

Ali kronologija nije dokaz uzročno-posljedične veze.

Do trenutka zaključenja ovog teksta nije javno objavljen dokument, poruka, zapis sastanka ili drugi dokaz koji bi pokazao da su Plenković, HDZ ili Armin Hodžić organizirali štrajk ili utjecali na sindikate da ga pokrenu.

Plenković: „Mi s tim štrajkom nemamo ništa“

Premijer je 28. rujna takve tvrdnje izričito odbacio.

Odgovornost za radni spor pripisao je Gradu, gradonačelniku i Holdingu te izjavio:

„Mi, naravno, s tim štrajkom nemamo ništa.“

Tvrdnju da bi Vlada preko Armina Hodžića mogla utjecati na njegova oca nazvao je „kreativnim insinuacijama“. N1 Izvor N1 Hrvatska Plenković o štrajku ZET-a i Holdinga Pročitaj izvor

Armin Hodžić također je izravno odbacio bilo kakav svoj utjecaj na sindikalni rad svojeg oca.

Te izjave jednako su dio činjenica kao i obiteljska veza, datum njegove nominacije ili Plenkovićeva ranija izjava.

Kada prosvjed i štrajk postanu političko ogledalo

Aktualna situacija otvara još jedno pitanje koje se ne odnosi samo na ZET.

Samo tri tjedna ranije u Zagrebu je održan prosvjed „Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku“ zbog ilegalno odloženog otpada u Gospiću. Formalni organizator bila je građanska inicijativa „Gospić je naš dom“, a organizatori su prije prosvjeda naglašavali da u službenom programu neće govoriti političke stranke. Izvor HRT Prosvjed Hodaj za Liku, hodaj za Hrvatsku Pročitaj izvor

Predsjednik zagrebačkog HDZ-a Ivan Matijević tada je odbio doći na prosvjed. Tvrdio je da se zbog političkog konteksta oko Možemo i SDP-a skup pretvara u „stranačku pozornicu“ i politički obračun. Izvor HRT Ivan Matijević o prosvjedu Hodaj za Liku Pročitaj izvor

Dva tjedna poslije, nakon najave štrajka ZET-a i Holdinga koji politički pogađa gradsku vlast, isti je zagrebački HDZ poručio da je štrajk legitimno pravo radnika, uz istodobnu kritiku upravljanja Tomislava Tomaševića. Matijević je pritom dodao i da „nikada štrajk nije dobar“. Izvor HRT Zagrebački HDZ o najavljenom štrajku ZET-a i Holdinga Pročitaj izvor

Ta dva slučaja nisu potpuno jednaka — jedan je građanski prosvjed, drugi kolektivni radni spor — pa iz njih ne treba izvoditi jednostavan zaključak o motivima.

Ali usporedba ipak otvara legitimno pitanje političkih kriterija:

branimo li pravo na prosvjed i štrajk kao princip ili se naš odnos prema tim pravima mijenja ovisno o tome čiju vlast dovode pod pritisak?

To pitanje ne vrijedi samo za HDZ ili desnicu. Isti standard morao bi vrijediti za svaku političku opciju.

Radnička prava ne smiju ovisiti o stranačkoj strani spora

Radnik ZET-a ima pravo zahtijevati veću plaću.

Sindikat ima pravo pregovarati i, kada su ispunjeni zakonski uvjeti, štrajkati.

Poslodavac ima pravo odbiti zahtjev koji smatra financijski neodrživim.

Radnik ima pravo ne pridružiti se štrajku.

Građanin ima pravo očekivati da se u radnom sporu ne zaborave osnovne potrebe stanovništva.

Zato nema potrebe birati između dvije krajnosti: ili ste protiv radnika ili morate prihvatiti gotovo potpunu obustavu javne usluge bez ikakvih pitanja.

Zakon upravo zato u istom sustavu uređuje pravo na štrajk, obvezno mirenje, nužne poslove, arbitražu, pravo radnika da ne sudjeluje u štrajku i sudsku kontrolu nezakonitog štrajka. Zakon.hr Zakonski okvir Zakon.hr Zakon o radu – kolektivni radni odnosi i štrajk Otvori zakon

Što na kraju stvarno znamo?

Znamo da je štrajk ZET-a i Holdinga rezultat višemjesečnog radnog spora i neuspjelih pregovora.

Znamo da je obvezni postupak mirenja završen prije početka štrajka.

Znamo da je štrajk počeo dok arbitraža o nužnim poslovima još nije bila završena. zgh.hr

Znamo da je zagrebački javni prijevoz prvog dana gotovo potpuno obustavljen i da je tek nekolicina vozača odlučila raditi. Hrvatska radiotelevizija

Znamo da zakon štiti i pravo radnika na zakonit štrajk i pravo radnika da u štrajku ne sudjeluje. Zakon.hr

Znamo da su Zagrebački holding i ZET pokrenuli sudske postupke i da će Županijski sud u Zagrebu 29. rujna razmatrati njihove zahtjeve. Jutarnji.hr

Znamo da je Mumin Hodžić otac Armina Hodžića, da je Armin član vladajuće koalicije prema vlastitom javnom predstavljanju te da je 25. rujna predložen za potpredsjednika Hrvatskoga sabora. Jutarnji.hr

Znamo da je Plenković deset dana prije Arminove nominacije, tijekom političkog sukoba s Možemo oko Gospića i izbora, izgovorio rečenicu o „malo čvršćoj“ igri do izbora. Index.hr

Znamo i da Plenković i Armin Hodžić izričito odbacuju bilo kakvu političku povezanost sa štrajkom. N1

Ono što ne znamo jest postoji li između tih političkih činjenica i sindikalnih odluka uzročno-posljedična veza.

Za takvu tvrdnju potreban je dokaz.

Dok ga nema, odgovornije je kronologiju, odnose i izjave staviti jednu uz drugu, jasno označiti što je činjenica, što tvrdnja zainteresirane strane, a što otvoreno pitanje.

Jer pravo na štrajk jest pravo.

Ali pravo na štrajk ne ukida sva druga prava.

Urednička napomena

Tekst je zaključen 28. rujna 2026. nakon prvog dana štrajka. Do zaključenja članka arbitraža o nužnim poslovima nije bila konačno dovršena u svim dijelovima sustava, a Zagrebački holding i ZET pokrenuli su sudske postupke radi utvrđivanja zakonitosti štrajka. Ročišta su zakazana za 29. rujna. Članak će biti ažuriran ako arbitraža ili sud donesu odluku koja mijenja činjenični ili pravni okvir opisan u tekstu. Izvor Jutarnji list Sud odlučuje o zakonitosti štrajka Pročitaj izvor

Autor: Ivan Vohrić