Više od dva desetljeća javnog djelovanja, četnička ideologija, povijesne veze s Momčilom Đujićem i dokumentirani susreti s pravoslavnim svećenstvom otvaraju pitanje koliko je četnički pokret doista ostao u prošlosti.
Stevo Kotaraš, predsjednik Dinarskog četničkog pokreta „Vojvoda Momčilo Đujić”, tijekom 2026. godine na svojem Facebook profilu objavio je niz fotografija, izvještaja i političkih poruka koje jasno pokazuju kakvu ideologiju njegova organizacija zastupa.
Na fotografijama se pojavljuju četnička obilježja, zastave, portreti ratnih zapovjednika i sudionici okupljanja. U tekstovima se veličaju Momčilo Đujić, ratne postrojbe nekadašnje Republike Srpske Krajine i teritorijalni ciljevi koji uključuju Knin.
Posebno su zanimljive objave u kojima Kotaraš opisuje sudjelovanje svoje organizacije na događajima koje organiziraju pojedini pravoslavni svećenici, uključujući izričite zahvale za upućene pozive.
Međutim, da bismo razumjeli značaj tih objava, potrebno je vratiti se nekoliko desetljeća unatrag.
Tko je Stevo Kotaraš?
Prema istraživanju novinara Željka Huljeva, objavljenom 7. travnja 2012., Stevan Kotaraš rođen je 8. svibnja 1971. u Kninu, a podrijetlom je iz Kovačića, rodnog mjesta četničkog vojvode Momčila Đujića.
Huljev u svojem istraživanju navodi da je Kotaraš tijekom Domovinskog rata bio pripadnik specijalne postrojbe Martićeve milicije, a poslije i četničke postrojbe „Petar Mrkonjić”, osnovane 12. travnja 1992. godine.
U istom istraživanju navodi se da je postrojba blagoslovljena kod crkve Lazarice pokraj Knina te se imenom spominju tadašnji pravoslavni paroh Nikola Škrbić, zapovjednik Radoslav Čubrilo i političar Mirko Jović.
Ti biografski i vojni podaci potječu iz navedenog novinarskog istraživanja. No sam Kotaraš u svojim novijim objavama govori o ratnom djelovanju formacija pobunjenih Srba.
Primjerice, u objavi od 26. kolovoza 2026., posvećenoj Kijevu, opisuje ulazak postrojbe koju naziva „naša Jedinica za posebne namjene MUP-a Srpske Krajine” u Laškovicu i njezino napredovanje prema Roškom slapu 1991. godine.
Riječ je o njegovu vlastitom javnom opisu ratnih događaja.
Kotaraševa povezanost s četničkom ideologijom, dakle, nije nastala pojavom društvenih mreža.
Od 2002. do 2018.: četnički pokret i Knin
Već 16. listopada 2002. portal Srpska dijaspora objavio je izvještaj o obilježavanju smrti Momčila Đujića u Beogradu.
U njemu se Stevo Kotaraš pojavljuje kao predsjednik Dinarskog četničkog pokreta „Vojvoda Momčilo Đujić”.
Godine 2011. njegovo djelovanje ponovno dolazi u javnost.
Na četničkom okupljanju u Dortmundu, održanom 14. studenoga, Kotaraš govori o potrebi prenošenja ideologije Ravne gore i Dinare budućim generacijama.
Posebno je važna njegova tvrdnja da u Kninu postoje mladi sljedbenici četničkog pokreta koji od njega traže osnivanje organizacijskog odbora.
U istom govoru Knin naziva okupiranim gradom.
Nije nevažno da je, prema istraživanju iz 2012., na tom okupljanju sudjelovao i pravoslavni svećenik koji se obratio okupljenima.
Sedam godina poslije Kotaraš ponovno spominje Knin, ovoga puta u kontekstu lokalne politike.
Braniteljski portal 30. ožujka 2018. prenio je njegovu izjavu da je Dinarski četnički pokret podržao izbor tadašnjega gradonačelnika Marka Jelića te Kotaraševu tvrdnju da su ljudi iz gradonačelnikova okruženja članovi pokreta.
Ta tvrdnja o pojedinim osobama nije neovisno dokazana. Međutim, sama objava važan je dokument njegova javnog djelovanja i načina na koji je predstavljao navodnu organizacijsku prisutnost u Kninu.
Kronologija je jasna: 2011. govori o osnivanju odbora, 2018. o političkim vezama, a 2026. nastavlja s porukama o budućem „oslobođenju” Knina.
Pokret dobiva i formalnu registraciju
Prema podacima poslovne baze CompanyWall Srbija, udruženje pod nazivom „Dinarski četnički pokret Vojvoda Momčilo Đujić” registrirano je 29. siječnja 2024. godine.
Naveden je matični broj 28374364, a kao zastupnik udruženja upisan je Stevo Kotaraš.
Ovaj podatak pokazuje da organizacija koja se javno predstavlja kao nasljednik Đujićeve četničke tradicije danas ima i formalno registriran oblik djelovanja u Srbiji.
Njezine aktivnosti mnogo su starije od same registracije, što potvrđuju medijski zapisi iz 2002. i 2011. godine.
Pravoslavni svećenici i četnička organizacija: što otkrivaju Kotaraševe vlastite objave?
Jedan od najvažnijih dijelova dokumentacije odnosi se na odnos Dinarskog četničkog pokreta i pojedinih pravoslavnih svećenika.
Dana 22. svibnja 2026. Kotaraš objavljuje da je njegov pokret bio kum crkvene slave u Starim Banovcima.
Riječ je o crkvi posvećenoj Prijenosu moštiju svetoga Nikole.
Kumstvo crkvene slave konkretna je uloga u organiziranom vjerskom događaju. Kotaraš tu ulogu javno pripisuje upravo Dinarskom četničkom pokretu „Vojvoda Momčilo Đujić”.
Dana 8. srpnja objavljuje fotografije parastosa Dragimiru Laliću, kojega opisuje kao zapovjednika Posavsko-tamnavske grupe korpusa Jugoslavenske vojske u otadžbini. Prema objavi, četveročlana delegacija njegova pokreta sudjelovala je u obredu održanom u pravoslavnoj crkvi u Valjevu.
Dana 5. kolovoza Kotaraš opisuje komemoraciju održanu prethodnog dana na Banstolu, na Fruškoj gori.
U svojoj objavi izričito zahvaljuje svećeniku Siniši Hrvačeviću na pozivu i organizaciji.
Na događaju je njegov pokret položio vijenac, a Kotaraš navodi da je program završio pozdravom „Dogodine u Kninu”.
U nastavku vlastite objave pozdrav povezuje s budućim „oslobođenjem” Knina i teritorija nekadašnje Srpske Krajine.
Ta činjenica ima posebno značenje.
Predsjednik deklariranog četničkog pokreta javno zahvaljuje imenovanom pravoslavnom svećeniku na pozivu, opisuje sudjelovanje svoje organizacije u komemoraciji i potom objavljuje političku poruku usmjerenu prema teritoriju Republike Hrvatske.
Dana 14. rujna Kotaraš ponovno objavljuje fotografije parastosa na Fruškoj gori te navodi imena svećenika Siniše Hrvačevića i Nikole Kostura kao služitelja obreda.
Ovo nisu anonimni događaji.
Poznati su datumi, mjesta, imena pojedinih svećenika, organizacija koja sudjeluje i njezine javno izrečene političke poruke.
Upravo zbog tih činjenica odnos pojedinih predstavnika pravoslavnog svećenstva prema Dinarskom četničkom pokretu zaslužuje ozbiljnu javnu analizu.
Dodatno, u objavama o „Momčilovu danu”, održavanom uz crkvu Majke Angeline u Banovcima, četnička organizacija javno predstavlja svoje višegodišnje okupljanje.
Tako se u dokumentaciji iz 2026. može pratiti ponavljajući obrazac: četnička organizacija sudjeluje u vjerskim i komemorativnim događajima, javno navodi svećenike i organizatore, ističe vlastito ime i obilježja, a u svojoj političkoj komunikaciji nastavlja promicati Đujićevu tradiciju.
Povijesna poveznica: Momčilo Đujić, svećenik i četnički zapovjednik
Ime Momčila Đujića središte je identiteta Kotaraševe organizacije.
Prema Hrvatskom biografskom leksikonu, Đujić je 1933. rukopoložen za pravoslavnog svećenika, a od 1935. organizirao je četničke skupine na području ličko-dalmatinsko-bosanske tromeđe.
Tijekom Drugoga svjetskog rata zapovijedao je četničkim formacijama koje su surađivale s talijanskim okupacijskim vlastima, a nakon kapitulacije Italije i s njemačkim vojnim snagama.
Postrojbe pod njegovim zapovjedništvom počinile su zločine nad hrvatskim stanovništvom te Srbima koji nisu prihvaćali četništvo.
Nakon rata Đujić je emigrirao u Sjedinjene Američke Države, gdje je nastavio djelovanje unutar četničkog pokreta.
Hrvatski biografski leksikon navodi i njegov ideološki te materijalni doprinos novočetničkom pokretu i oružanoj pobuni protiv Republike Hrvatske početkom devedesetih godina.
Ta povijesna poveznica objašnjava zašto je važan puni naziv današnje Kotaraševe organizacije.
Ona se ne predstavlja kao opće udruženje za očuvanje srpske povijesti i kulture, nego kao Dinarski četnički pokret koji izravno preuzima Đujićevo ime.
Njegove javne manifestacije, simboli i političke poruke potvrđuju takvo ideološko opredjeljenje.
Manastir Krka i raniji slučaj Aleksandra Bogojevića
Pitanje povezanosti pojedinih crkvenih osoba s četničkom simbolikom na području Hrvatske pojavljuje se i u ranijim dokumentiranim događajima.
Aleksandar Bogojević, bivši iguman Manastira Krka, bio je predmet medijskog izvještavanja zbog fotografija na kojima je nosio četničko znakovlje.
HRT je 6. ožujka 2013. izvijestio da je Bogojević na Općinskom sudu u Kninu nepravomoćno osuđen na šest mjeseci zatvora, uz jednogodišnji rok kušnje, zbog prijetnje smrću novinaru Željku Huljevu.
Prijetnja se, prema sudskom izvještaju, dogodila 13. ožujka 2012. na lokalnoj cesti prema Manastiru Krka.
Huljev je upravo u tom razdoblju istraživao četničko djelovanje i ulogu pojedinih pravoslavnih svećenika.
Ovaj slučaj ne pripada Kotaraševim objavama iz 2026., ali predstavlja važan dio povijesne dokumentacije o kojoj se mora voditi računa kada se istražuju veze četničke simbolike i pojedinih crkvenih predstavnika na kninskom području.
Kijevo: Kotarašev pogled na rat i povijest
Posebno oštru retoriku Kotaraš koristi u objavi od 26. kolovoza 2026. o Kijevu.
U njoj optužuje stanovnike toga hrvatskog mjesta za povijesne zločine nad Srbima iz susjedne Polače 1941. godine.
Navodi 48 ubijenih osoba, uključujući žene i djecu.
Točan broj i okolnosti navedenih ubojstava zahtijevaju zasebnu arhivsku provjeru.
Međutim, u istoj objavi Kotaraš zadovoljstvo padom Kijeva 1991. povezuje s događajima iz Drugoga svjetskog rata.
Uz optužbe protiv stanovnika Kijeva koristi izrazito pogrdne opise koji odgovornost za povijesne zločine proširuju i na kasnije generacije.
Takav način prikazivanja povijesti važan je za razumijevanje njegove političke retorike.
Umjesto preciznog razlikovanja povijesnih događaja i odgovornosti konkretnih počinitelja, sukobi iz 1941. predstavljaju se kao objašnjenje, pa i opravdanje, ratnih događaja 1991. godine.
To je povijesna i politička poveznica koju njegove vlastite riječi nedvosmisleno otvaraju.
Od „Momčilova dana” do poruka o povratku u Knin
U objavama iz lipnja, srpnja, kolovoza, rujna i listopada 2026. ponavljaju se iste tematske cjeline.
Veličaju se četnički zapovjednici, obilježavaju ratne obljetnice i organiziraju komemoracije pripadnicima srpskih ratnih postrojbi.
Kotaraš objavljuje fotografije sa zastavama i znakovljem Dinarskog četničkog pokreta te najavljuje okupljanja pod nazivom „Momčilov dan”.
Na plakatu za događaj 10. listopada 2026. nalazi se Đujićev lik, četničko znakovlje i program koji uključuje parastos, kulturno-umjetnički sadržaj i zajedničko okupljanje.
Posebno se ističe poruka koju Kotaraš godinama ponavlja: „Dogodine u Kninu”.
U objavi od 11. rujna govori o budućem oslobađanju Knina i Srpske Krajine. U drugim objavama Hrvatsku prikazuje kao državu koja je zaposjela područje koje on smatra srpskim.
Taj sadržaj predstavlja javno zagovaranje promjene postojećeg teritorijalnog poretka Republike Hrvatske.
Kada ista osoba više od dva desetljeća predvodi četničku organizaciju, javno veliča njezine povijesne zapovjednike i ponavlja poruke o oslobađanju Knina, riječ je o prepoznatljivom kontinuitetu političke ideologije.
Javno pitanje MUP-u, policiji i sigurnosno-obavještajnim službama Republike Hrvatske
Na kraju ovog istraživanja želimo se izravno obratiti Ministarstvu unutarnjih poslova, Ravnateljstvu policije i Sigurnosno-obavještajnoj agenciji Republike Hrvatske.
Svjesni smo da hrvatske sigurnosne službe ne mogu svakodnevno pratiti tisuće profila na društvenim mrežama niti analizirati svaku objavu pojedinaca koji izražavaju neprijateljske stavove prema Republici Hrvatskoj.
Ali Stevo Kotaraš nije anonimni korisnik društvenih mreža niti osoba koja se tek jučer pojavila u javnosti.
O njegovu djelovanju izvještavalo se prije gotovo četvrt stoljeća.
Još prije mnogo godina tadašnji urednik Braniteljskog portala Mladen Milošević i autor ovoga članka osobno su istraživali aktivnosti četničkog pokreta, izrađivali videosnimke i arhivirali dokumentaciju o njegovu javnom djelovanju.
Dakle, ne govorimo o novootkrivenom pojedincu čija je ideološka pripadnost nepoznata.
Govorimo o čovjeku koji se godinama javno predstavlja kao predsjednik Dinarskog četničkog pokreta „Vojvoda Momčilo Đujić”, otvoreno veliča četničke zapovjednike, govori o svojem sudjelovanju u ratnim događajima i ne skriva teritorijalne pretenzije prema Republici Hrvatskoj.
Kako Stevo Kotaraš ulazi u Republiku Hrvatsku?
Posebnu pozornost privlače Kotaraševe objave i fotografije povezane s Kninom, Plavnom, Manastirom Krka i drugim mjestima na području Republike Hrvatske.
Od nadležnih službi očekujemo da utvrde koje fotografije dokumentiraju njegove osobne dolaske, kada su nastale i jesu li ti dolasci službeno evidentirani.
Zato javno postavljamo nekoliko pitanja:
- Je li hrvatskim sigurnosno-obavještajnim službama poznato dugogodišnje djelovanje Steve Kotaraša, njegova ratna prošlost i današnja uloga predsjednika Dinarskog četničkog pokreta?
- Je li Stevo Kotaraš posljednjih godina osobno ulazio na teritorij Republike Hrvatske, kada i pod kojim uvjetima?
- Jesu li njegove javne izjave o „oslobođenju Knina”, veličanje četničkih formacija i aktivnosti organizacije kojom predsjeda ikada bile predmet sigurnosne procjene?
- Postoje li u odnosu na Kotaraša zakonske osnove za ograničenje ulaska u Republiku Hrvatsku te jesu li takve mjere ikada razmatrane ili izrečene?
- Jesu li nadležne službe upoznate s njegovim ranijim javnim tvrdnjama o četničkom organiziranju u Kninu i navodnim članovima pokreta povezanim s lokalnom politikom?
- Jesu li provjeravani njegovi javno dokumentirani organizacijski kontakti na području Republike Hrvatske, ako takvi kontakti doista postoje?
Ne tražimo da sigurnosne službe javno otkrivaju operativne podatke, metode rada ili informacije koje bi ugrozile njihove postupke.
Tražimo odgovor na jednostavno pitanje: je li dugogodišnje djelovanje predsjednika organizacije koja otvoreno zagovara ponovno zauzimanje dijelova hrvatskog teritorija predmet odgovarajuće sigurnosne procjene?
Hrvatsko zakonodavstvo i schengenska pravila predviđaju provjeru sigurnosnih uvjeta za ulazak stranih državljana i, kada za to postoje propisane osnove, mogućnost odbijanja ulaska.
Ne tvrdimo da je Stevi Kotarašu takva zabrana izrečena niti da je njegov eventualni ulazak sam po sebi nezakonit. Upravo zato tražimo da nadležna tijela razjasne činjenice i odgovore na pitanja od javnog interesa.
Dokumentacija postoji. Pitanje je što se s njom poduzima.
Ovo istraživanje nije nastalo na temelju glasina.
Temelji se na javnim nastupima, arhiviranim medijskim izvještajima, fotografijama, videosnimkama i izjavama koje je Stevo Kotaraš osobno objavio.
U njima se ne skriva ni naziv organizacije, ni ideološki uzor, ni politička poruka.
Kotaraš sam govori o Momčilu Đujiću, vlastitoj ratnoj prošlosti, četničkom organiziranju i budućem „oslobođenju” Knina.
Zato od sigurnosnih službi očekujemo da njegovu javnu djelatnost procjenjuju na temelju konkretnih činjenica, a ne tek nakon eventualnog sigurnosnog incidenta.
Ovaj članak ujedno je javno upozorenje i poziv nadležnim institucijama da provjere sve dokumentirane navode, uključujući mogućnost Kotaraševih osobnih dolazaka na područje Republike Hrvatske.
Hrvatska javnost ima pravo znati jesu li takve aktivnosti poznate institucijama zaduženima za zaštitu ustavnog poretka i nacionalne sigurnosti.
I na kraju, pitanje koje ostaje otvoreno:
Kako je moguće da osoba koja se desetljećima javno predstavlja kao predsjednik četničkog pokreta i zagovara „oslobođenje Knina” eventualno dolazi na područje Republike Hrvatske, a da javnost nema odgovor jesu li takvi dolasci i njegovo djelovanje bili predmet odgovarajućih sigurnosnih provjera?
Ne tražimo povlašten postupak ni prema kome.
Tražimo da se činjenice provjere, da se zakoni primjenjuju i da se javnosti pruži odgovor koji ne ugrožava sigurnosne postupke.
Jer Knin nije teritorij koji čeka nečije novo „oslobođenje”. Knin je grad Republike Hrvatske.
Res Publica Post
Dokumentacija i izvori
Istraživački arhiv Željko Huljev / Braniteljski portal, prenio HRsvijet Predstavnici SPC-a na četničkoj proslavi u Dortmundu, 7. travnja 2012. Pročitaj izvor
Registracija udruženja CompanyWall Srbija Dinarski četnički pokret Vojvoda Momčilo Đujić – registracijski podaci Provjeri podatke
Javni istup Braniteljski portal Kotaraševe izjave o Marku Jeliću, 30. ožujka 2018. Pročitaj članak
Povijesni izvor Hrvatski biografski leksikon Momčilo Đujić Pročitaj biografiju
Sudska kronika HRT Radio Knin Nepravomoćna presuda Aleksandru Bogojeviću, 6. ožujka 2013. Pročitaj izvještaj
Izvorna objava Stevo Kotaraš – Facebook Objava od 5. kolovoza 2026. o događaju na Banstolu Pogledaj objavu
Izvorna objava Stevo Kotaraš – Facebook Objava o Kijevu od 26. kolovoza 2026. Pogledaj objavu
Sva prava pridržana © Ivan Vohrić
Pratite Res Publica Post i na WhatsApp kanalu
Želite brzu obavijest kada objavimo novi članak? Pridružite se našem WhatsApp kanalu.
Pratitelji kanala međusobno ne vide brojeve mobitela.
About the Author
