Zašto Armin Hodžić, a ne Veljko Kajtazi? Štrajk, HDZ i pitanja koja su ostala bez odgovora

Hodžić i Kajtazi našli su se u središtu događaja koji povezuju izbor potpredsjednika Hrvatskoga sabora, zagrebački štrajk i izlazak Kajtazija iz Kluba nacionalnih manjina. Događaji su koji su se odigrali u razmaku od svega nekoliko tjedana. Dostupni dokumenti potvrđuju kronologiju, političke veze i unutarnja neslaganja, ali ne daju potpun odgovor na pitanje kada je i kako donesena odluka o Radinovu nasljedniku.

Kada je 21. listopada 2026. Hrvatski sabor sa 125 glasova za, pet protiv i jednim suzdržanim izabrao Armina Hodžića za potpredsjednika Sabora, završena je formalna procedura započeta krajem rujna.

Samo dva dana poslije Veljko Kajtazi objavio je da napušta Klub zastupnika nacionalnih manjina, navodeći izgubljeno povjerenje, kolegijalnost i mogućnost dogovora.

Jesu li ta dva događaja povezana? Medijski izvori tvrde da jesu. No još je važnije pitanje je li Hodžićev izbor bio rezultat samostalne odluke manjinskog Kluba ili su političke preferencije vladajuće većine postojale prije njegova unutarnjeg glasovanja.

IZVOR Hina / Index Hodžić izabran 21. listopada 2026. sa 125 glasova za Dokumentacijski izvor za navod u članku. Otvori izvor IZVOR Veljko Kajtazi / Facebook Izvorno priopćenje o izlasku iz Kluba manjina, 23. listopada 2026. Dokumentacijski izvor za navod u članku. Otvori izvor

Štrajk je bio najavljen prije Hodžićeve kandidature

Reprezentativni sindikati Zagrebačkog holdinga i ZET-a već su 18. rujna javno najavili mogući štrajk za 28. rujna, nakon neuspjelog postupka mirenja.

Izjašnjavanje sindikalnog članstva održano je 22. i 23. rujna. Dana 25. rujna sindikati su potvrdili početak štrajka, a istoga dana Klub zastupnika nacionalnih manjina objavio je da predlaže Armina Hodžića za potpredsjednika Sabora.

Mumin Hodžić, otac saborskog zastupnika Armina Hodžića, bio je jedan od istaknutih sindikalnih predstavnika.

Ta obiteljska veza izazvala je politička pitanja, ali sama po sebi ne dokazuje organiziranje štrajka iz političkih razloga. Sindikalni pregovori trajali su mjesecima, sudjelovalo je više sindikata, a radnici su se izjašnjavali o industrijskoj akciji.

Osim toga, Mumin Hodžić sudjelovao je u sindikalnim sukobima sa zagrebačkom gradskom upravom još 2023. godine.

Zato bi bilo pogrešno njegov sindikalni angažman prikazivati kao nešto što je započelo tek u vrijeme sinova političkog napredovanja.

IZVOR SSSH Najava štrajka u Zagrebačkom holdingu i ZET-u, 18. rujna 2026. Dokumentacijski izvor za navod u članku. Otvori izvor IZVOR SSSH Potvrda odluke o štrajku, 25. rujna 2026. Dokumentacijski izvor za navod u članku. Otvori izvor IZVOR Radio Slobodna Europa Mumin Hodžić i radnički prosvjed Čistoće, siječanj 2023. Dokumentacijski izvor za navod u članku. Otvori izvor

Što je HDZ znao prije 25. rujna?

Dan nakon najave štrajka, 19. rujna, u Zagrebu je održana izborna skupština Bošnjačkog nacionalnog vijeća, na kojoj je Armin Hodžić ponovno izabran za predsjednika.

Skupu je nazočio Krunoslav Katičić kao izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića.

Prema izvještaju Novog glasa, Katičić je Hodžića opisao kao pouzdanog političkog partnera i prijatelja koalicije.

Ta izjava potvrđuje javno iskazano političko povjerenje, ali ne potvrđuje da se već tada razgovaralo o potpredsjedničkom mjestu.

Ipak, postavlja se legitimno pitanje: je li se o Radinovu nasljedniku govorilo već prije službene odluke Kluba nacionalnih manjina?

Armin Hodžić kasnije je u razgovoru za Jutarnji list izjavio da je njegovu kandidaturu predložio Klub zastupnika nacionalnih manjina, a prihvatili koalicijski partneri.

Pritom nije precizirao kada je došlo do tog prihvaćanja.

Upravo je taj datum važan za razumijevanje redoslijeda političkog odlučivanja.

IZVOR Novi glas Katičić o suradnji s Arminom Hodžićem na skupštini BNV-a, 20. rujna 2026. Dokumentacijski izvor za navod u članku. Otvori izvor IZVOR Armin Hodžić / intervju Jutarnjem Hodžićeva izjava da su prijedlog prihvatili koalicijski partneri Dokumentacijski izvor za navod u članku. Otvori izvor

Sastanak 24. rujna i odluka dan poslije

Savjet za nacionalne manjine održao je 24. rujna 114. sjednicu u zgradi Vlade Republike Hrvatske.

Prema javnim izvještajima, na njoj su sudjelovali Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi i Milorad Pupovac. Službeni dnevni red odnosio se na manjinske programe, financiranje i druga pitanja iz djelokruga Savjeta.

Zasad nije potvrđeno je li Armin Hodžić osobno nazočio toj sjednici. Također nema dokaza da je na njoj ili izvan nje dogovarana kandidatura za potpredsjednika Sabora.

Ipak, vremenska blizina događaja opravdava pribavljanje zapisnika i službene evidencije nazočnih.

Već 25. rujna javnost je obaviještena da je Klub većinom glasova podržao Armina Hodžića.

Javnosti pritom nije predstavljen detaljan zapisnik unutarnjeg glasovanja.

IZVOR Savjet za nacionalne manjine 114. tematska sjednica Savjeta od 24. rujna 2026. Dokumentacijski izvor za navod u članku. Otvori izvor

Zašto je Bilek potpisao prijedlog tek 29. rujna?

Službeni dokument Hrvatskoga sabora pokazuje da je prijedlog Kluba nacionalnih manjina, koji je potpisao Vladimir Bilek, datiran 29. rujna 2026.

Na dokumentu je pečat zaprimanja Hrvatskoga sabora od 30. rujna. Istoga dana predsjednik Sabora Gordan Jandroković uputio je prijedlog u proceduru.

To ne znači da je postupak bio nepravilan. Javna odluka i naknadna formalizacija dokumenta mogu biti uobičajen slijed događaja.

Ali ostaje pitanje: kada je Jandroković prvi put obaviješten da Klub namjerava predložiti Hodžića?

Odgovor je važan zbog Pupovčeva kasnijeg objašnjenja saborske procedure.

IZVOR Hrvatski sabor Službeni prijedlog Kluba od 29. rujna i dopis Sabora od 30. rujna 2026. Dokumentacijski izvor za navod u članku. Otvori izvor

Pupovac tvrdi da je odluka donesena unutar Kluba

U saborskoj raspravi 14. listopada Milorad Pupovac izjavio je da su zastupnici manjina nakon unutarnje rasprave odlučili podržati Hodžića te da je predsjednik Kluba potom obavijestio predsjednika Sabora.

Pupovac je također istaknuo da su razgovori o kandidaturi započeli u vrijeme kada naknadna politička kontroverza oko zagrebačkog štrajka nije bila u njihovu vidokrugu.

Međutim, sama najava mogućeg štrajka bila je javna već 18. rujna.

To ne mora značiti da je Pupovčeva izjava proturječna činjenicama. Moguće je da je mislio na razgovore koji su započeli prije javne najave štrajka ili na kasniju političku kontroverzu, a ne na postojanje sindikalnog spora.

Zbog toga je važno utvrditi kada je Klub prvi put raspravljao o Hodžiću i kada je provedeno glasovanje.

Pupovčevo objašnjenje ne isključuje ni mogućnost ranijih neformalnih političkih konzultacija, ali one zasad nisu dokumentirane.

IZVOR Hrvatski sabor / e-Doc Fonogram rasprave o Hodžićevoj kandidaturi, 14. listopada 2026. Dokumentacijski izvor za navod u članku. Otvori izvor

Glasovanje 5:3 otvara novo pitanje

Prema informacijama koje su 23. listopada objavila 24sata, unutarnje glasovanje Kluba završilo je rezultatom 5:3 u korist Armina Hodžića.

List tvrdi da su Hodžića podržali on sam, Marin Corva i troje zastupnika SDSS-a, dok su za Kajtazija glasovali Kajtazi, Vladimir Bilek i Robert Jankovics.

Ta rekonstrukcija nije potvrđena javno objavljenim službenim zapisnikom.

Ako je točna, otvara zanimljivo političko pitanje.

Naime, Bilek i Jankovics bili su, jednako kao Hodžić i Kajtazi, među manjinskim zastupnicima koji su 2024. dali potporu Andreju Plenkoviću za sastavljanje Vlade.

SDSS nije bio dio vladajuće koalicije.

Zašto su onda, prema tom medijskom izvještaju, upravo glasovi SDSS-a presudili u korist Hodžića?

Postoji više mogućih objašnjenja. Članovi Kluba mogli su samostalno odlučivati prema vlastitim kriterijima. Mogli su postojati politički razgovori koji nisu slijedili formalne koalicijske podjele. Moguće je i da objavljena rekonstrukcija nije potpuna.

Bez dodatnih potvrda nijedna od tih mogućnosti ne može se predstavljati kao utvrđena činjenica.

IZVOR 24sata Rekonstrukcija unutarnjeg glasovanja 5:3 i Kajtazijev izlazak, 23. listopada 2026. Dokumentacijski izvor za navod u članku. Otvori izvor IZVOR tportal Četvorica manjinskih zastupnika potpisala potporu Plenkoviću 2024. Dokumentacijski izvor za navod u članku. Otvori izvor

Hodžić i Kajtazi: je li HDZ preferirao jednog kandidata?

Express je 3. listopada, pozivajući se na anonimnog sugovornika iz vrha Hrvatskoga sabora, objavio tvrdnju da je Kajtazi želio potpredsjedničko mjesto, ali da HDZ nije bio spreman prihvatiti njegov izbor.

Kasnije su 24sata prenijela anonimnu tvrdnju da je Hodžićev izbor bio usuglašen s HDZ-om naspram Kajtazija.

Riječ je o politički važnim navodima, ali ne i o službenoj potvrdi HDZ-a. Budući da su tekstovi objavljeni u povezanim medijima, ne treba ih automatski smatrati dvjema neovisnim potvrdama.

Važno je pritom podsjetiti da i Kajtazi podržava Plenkovićevu parlamentarnu većinu. Dakle, nije riječ o jednostavnom izboru između zastupnika vlasti i zastupnika oporbe.

Pitanje je postoji li dokumentirana razlika u političkoj prihvatljivosti dvojice kandidata, tko ju je izrazio i kada.

IZVOR Express Medijski navodi o političkoj pozadini kandidature, 3. listopada 2026. Dokumentacijski izvor za navod u članku. Otvori izvor IZVOR 24sata Rekonstrukcija unutarnjeg glasovanja 5:3 i Kajtazijev izlazak, 23. listopada 2026. Dokumentacijski izvor za navod u članku. Otvori izvor

Mumin Hodžić, Bermin Meškić i političke veze

U javnosti je otvoreno još jedno pitanje.

Sindikat komunalnih radnika i vozača Čistoće, kojemu je na čelu Mumin Hodžić, u sudskom postupku vezanom uz štrajk zastupao je odvjetnik Bermin Meškić.

Meškić je ranije politički surađivao s Arminom Hodžićem. Uoči parlamentarnih izbora 2024. odustao je od vlastite kandidature kako bi podržao Hodžića, a predvodio je i organizaciju koja ga je kandidirala.

Međutim, Meškić je poslije izjavio da je njihov raniji odnos prekinut i da više od tri mjeseca nisu bili u kontaktu. Hodžić je također odbacio bilo kakvu ulogu u izboru sindikalnog odvjetnika ili organiziranju štrajka.

Javno nije utvrđeno kada je točno počeo Meškićev profesionalni odnos s Muminovim sindikatom.

Ranija politička povezanost jest provjerljiva činjenica, ali nije dokaz da je odvjetnički angažman dogovoren iz političkih razloga.

IZVOR Index Bermin Meškić, sindikat i ranija politička suradnja s Hodžićem Dokumentacijski izvor za navod u članku. Otvori izvor IZVOR Index Armin Hodžić odbacuje umiješanost u štrajk i izbor odvjetnika Dokumentacijski izvor za navod u članku. Otvori izvor

Kajtazijev odlazak: što je zapravo prestalo funkcionirati?

Veljko Kajtazi 23. listopada objavio je da napušta Klub zastupnika nacionalnih manjina i ubuduće djeluje kao nezavisni zastupnik.

U svojoj Facebook objavi naveo je izgubljeno povjerenje, kolegijalnost i mogućnost dogovora. Smatra da su kod dijela članova osobni interesi postali važniji od zajedničkih manjinskih interesa.

Nije, međutim, naveo imena tih zastupnika ni opisao konkretne događaje.

Prema njegovu priopćenju, odluka je razmatrana i donesena na sjednici Saveza Roma u RH KALI SARA.

Anonimni sugovornik 24sata izjavio je da je raniji dogovor bio drugačiji. No nije javno potvrđeno na koji se dogovor ta osoba pozivala niti se ta rečenica može pripisivati samom Kajtaziju.

Kajtazijev izlazak iz Kluba samo dva dana nakon Hodžićeva izbora opravdava pitanje jesu li događaji povezani, ali vremenska blizina nije dokaz uzroka.

IZVOR Veljko Kajtazi / Facebook Izvorno priopćenje o izlasku iz Kluba manjina, 23. listopada 2026. Dokumentacijski izvor za navod u članku. Otvori izvor IZVOR 24sata Rekonstrukcija unutarnjeg glasovanja 5:3 i Kajtazijev izlazak, 23. listopada 2026. Dokumentacijski izvor za navod u članku. Otvori izvor

Pitanja na koja javnost zaslužuje odgovor

Nakon usporedbe službenih dokumenata, saborskih izjava i medijskih izvještaja otvorena ostaju sljedeća pitanja:

Tko je prvi predložio Armina Hodžića, a tko Veljka Kajtazija?

Je li prije glasovanja Kluba postojao raniji dogovor o nasljedniku Furija Radina?

Kada je HDZ prvi put saznao za Hodžićevu kandidaturu i je li prije glasovanja izrazio svoju preferenciju?

Je li rezultat 5:3 točan i kako su glasovali pojedini članovi Kluba?

Kada su koalicijski partneri, prema Hodžićevoj izjavi, prihvatili njegovu kandidaturu?

Što su konkretno bili osobni interesi koje Kajtazi spominje kao razlog odlaska iz Kluba?

Zaključak: dokumentirana kronologija nije isto što i dokazana politička trgovina

Dostupni izvori potvrđuju vremenski slijed događaja i niz političkih i institucionalnih veza.

Oni, međutim, zasad ne potvrđuju tvrdnju da je štrajk Zagrebačkog holdinga i ZET-a organiziran kao dio dogovora za Hodžićevo imenovanje. Ne potvrđuju ni da je HDZ prije unutarnje odluke Kluba nametnuo određenog kandidata.

Istodobno, javnost još nema dovoljno informacija o tome kako je Klub odlučivao između dvojice kandidata, kakve su konzultacije prethodile izboru i na što se odnosi Kajtazijevo nezadovoljstvo.

To nisu pitanja kaznene odgovornosti, nego političke transparentnosti.

Res Publica Post ostavlja prostor svim spomenutim akterima da objasne postupak odlučivanja, isprave eventualno netočne medijske navode i odgovore na pitanja koja su ostala otvorena.

Analiza se temelji na javno dostupnim podacima zaključno s 24. listopada 2026. i može biti dopunjena novim službenim dokumentima ili očitovanjima.

Autor: Ivan Vohrić

Sva prava pridržana © Ivan vohrić

About the Author

Res Publica Post

Administrator

Visit Website View All Posts