Dolazi li vrijeme kada ćemo shvatiti da Hrvatska više nije naša ?

Njemačka uvodi velike promjene. Žele kvalificirane radnike umjesto tražitelje azila

Prema službenim podacima, u prvoj polovici 2023. iz Njemačke je deportirana 7861 osoba kojoj je odbijen zahtjev za dodjelom azila. Njemačka vlada taj broj želi povećati takozvanim Zakonom o poticanju vraćanja.

U HRVATSKU DOLAZI SVE VIŠE MIGRANATA

Prema podacima 21 policijske uprave u zemlji koje smo prikupili, u Hrvatskoj je ukupno od početka godine do kraja studenoga izdano rekordnih 160.464 dozvola za rad i boravak stranaca iz trećih država, tj. onih koji dolaze izvan područja Europske unije.

• Bosne i Hercegovine – 36.012
• Srbije – 22.976
• Nepala – 20.899
• Indije – 14.317
• Sjeverna Makedonija – 12.927
• Filipini – 10.166
• Kosovo – 9.431
• Bangladeš – 7.822.
• Turska – 4.644
• Albanija – 3.978.

Ove se godine /2024/ očekuje 200.000 stranih radnika

U Hrvatskoj gospodarskoj komori očekuju da će u 2024. godini biti izdano oko 200 tisuća radnih dozvola, a ako hrvatsko gospodarstvo bude raslo po stopi od 3 posto, do 2030. godine trebat će između 400 tisuća i pola milijuna stranih radnika.

Bez jasne politike, rast broja imigranata može stvoriti socijalne probleme i konflikte

Emigracija iz Hrvatske ostavlja puno prostora za zapošljavanje stranih radnika, međutim, i bez iseljavanja iz Hrvatske poduzeća u navedenim sektorima bi imala problema pronaći radnu snagu jer se uglavnom radi o slabo plaćenim i teškim poslovima koje domaća populacija ne odabire rado čak ni u vremenima ekonomske krize, kako u Hrvatskoj tako i u drugim zemljama Europske unije, tako to prenose naši mainstrem mediji.

Naša je država do sada strane radnike percipirala uglavnom kao jeftinu radnu snagu, međutim, s očekivanim povećanjem trajno useljenih radnika, postalo je nužno razviti sustavnu integracijsku politiku koja će poticati učenje hrvatskog jezika i upoznavanje s kulturom.

Neophodno je da strani radnici nauče hrvatski jezik te se educiraju o hrvatskoj kulturi i povijesti kako bi mogli normalno funkcionirati u svakodnevici i jednom lakše postati hrvatskim građanima, međutim, to je samo jedan aspekt integracije. Uspješan proces integracije uključuje i usvajanje vještina, vrijednosnih orijentacija, nastanak novih kognitivnih karakteristika, te je učenje jezika i kulture preduvjet za sve ostale aspekte socijalne integracije.

KOJI SE PROBLEMI POJAVLJUJU

Očekuje se, dakle, da će nagli porast broja stranih radnika izazvati promjene u društvenoj slici, uključujući konflikte, ali i potencijalne prilike za bolji ekonomski razvoj, no važno je da političari pravilno komuniciraju s građanima o ovoj temi te da donose jasne strategije i mjere za integraciju stranih radnika.

Nažalost političari uglavnom ne komuniciraju s građanima o toj temi, a do sada većim dijelom nisu pripremali niti jasnu imigracijsku i integracijsku politiku. Prvi i osnovni problem je objasniti zašto demografske mjere ne mogu u potpunosti zamijeniti imigraciju kako bi se spriječio demografski pad.

Usto, ukoliko bude rastao broj migranata iz područja u kojima postoje vjerski i etnički konflikti, KAKVE PRIMJERE IMAMO PO ZEMLJAMA EU, možemo računati i s nastankom radikalnih dijaspora.

Krajnje je vrijeme za ozbiljnu migracijsku politiku koja se neće pripremati samo kao dokument jer to traži EU nego kao aktivan proces u kojem sudjeluju svi dionici – migranti, poslodavci, domaća populacija, državne institucije, nevladine udruge, i tako dalje.