Bliski istok, kada govorimo o ratovima na Bliskom istoku, često se naglasak stavlja na vjerske, etničke ili političke sukobe. No, prava se igra, čini se, odvija na mnogo dubljoj razini – razini geostrategije i ekonomije. Nije li naivno vjerovati da se stoljećima duga povijest sukoba u regiji svodi samo na religijski fanatizam ili borbu za teritorij? Je li moguće da su ovi sukobi, namjerno ili nenamjerno, integralni dio veće globalne strategije, gdje se ekonomski interesi maskiraju iza humanitarnih intervencija i sigurnosnih prijetnji?
Sjedinjene Američke Države, kao globalna supersila, uvijek su imale jake interese na Bliskom istoku, primarno zbog nafte. Svaki rat, svaka destabilizacija, preoblikovala je energetsko tržište, a time i globalnu ekonomiju. No, u novije doba, fokus se pomaknuo. Kina se, sa svojim rastućim ekonomskim i vojnim utjecajem, pojavila kao glavni geostrateški rival SAD-u. Svi veći sukobi, uključujući i trenutne tenzije, mogu se promatrati i kroz prizmu tog globalnog nadmetanja.
Kina: Energetska glad i Ahilova peta
Kina je, kao što znamo, “tvornica svijeta” i njezin je ekonomski rast nezamisliv bez stabilne i pristupačne opskrbe energijom. Značajan dio te energije dolazi upravo s Bliskog istoka. Kineska ovisnost o uvozu nafte čini je iznimno ranjivom na bilo kakve poremećaje u regiji.
Bi li scenarij, namjerno ili nenamjerno izazvan, u kojem eskalacija sukoba na Bliskom istoku dramatično poremeti globalno tržište nafte, bio “asimetičan i šokantan” udarac koji bi Kinesku komunističku partiju prisilio na prilagodbu? Zamislite scenarij u kojem cijene nafte skaču u nebo, a pomorski putevi postaju nesigurni. Kako bi kineska ekonomija, koja ovisi o masovnoj proizvodnji i izvozu, podnijela takav udarac? Inflacija, nestašice, smanjenje proizvodnje – sve to može dovesti do unutarnje nestabilnosti.
Je li cilj da se Kinu ne mora napasti direktno, već da se destabilizira putem ranjivosti njezine ekonomije, čija žila kucavica ovise o uvozu energenata s Bliskog istoka? Ako se Bliski istok pretvori u permanentno krizno žarište koje drži globalne cijene nafte na visokoj razini, ili čak prekida tokove opskrbe, to bi moglo usporiti, pa čak i zaustaviti kineski ekonomski rast. Bez izravnog vojnog sukoba s Kinom, cilj bi se možda mogao postići iscrpljivanjem njezinih resursa i stvaranjem unutarnjih problema.
Izrael i Iran: Regionalni sukob s globalnim implikacijama
U tom kontekstu, tenzije između Izraela i Irana dobivaju novu dimenziju. Izrael, podržan od strane SAD-a, Iran vidi kao najveću prijetnju svojoj sigurnosti, prvenstveno zbog njegovog nuklearnog programa. Mogućnost izraelskog preventivnog udara na iranska nuklearna postrojenja nije tajna.
No, što bi se dogodilo ako bi takav udar izazvao širi regionalni sukob koji bi zahvatio ključne pomorske puteve za naftu, poput Hormuškog tjesnaca? Ekonomisti i analitičari godinama upozoravaju na potencijalne globalne posljedice takvog scenarija. Cijene nafte bi eksplodirale, a globalna recesija bi bila gotovo neizbježna.
Bi li oni koji čvrsto zauzimaju stav da je izraelsko “uništavanje Palestine” opravdano, bez obzira na posljedice, trebali razmisliti o domino efektu takvih akcija? Je li podrška bez kritike, bez obzira na patnju civila i potencijalno širenje sukoba, zaista u interesu mira i stabilnosti? Ili je to prihvaćanje uloge pijuna u mnogo većoj igri, gdje su ljudske žrtve i regionalni kaos samo “kolateralna šteta” u borbi za globalnu ekonomsku dominaciju?
Otvaranje novih fronti na Bliskom istoku, destabilizacija Irana, ili bilo kakav veći sukob u regiji, ne bi utjecao samo na cijene nafte. To bi dodatno polariziralo svijet, prisiljavajući nacije da biraju strane, i potencijalno gurnulo svijet u globalni sukob nesagledivih razmjera. Je li ta cijena prihvatljiva? I tko doista profitira od takvog scenarija?
Je li rat u Ukrajini, pa i kontinuirana nestabilnost na Bliskom istoku, zapravo dio istog, većeg geostrateškog plana čiji je krajnji cilj preoblikovanje globalne ekonomije i uspostava novog svjetskog poretka, čak i po cijenu izazivanja globalne katastrofe? Pitanja su to koja zaslužuju duboko promišljanje svakoga tko želi razumjeti pravu dinamiku moći u 21. stoljeću.
Iza svakog slova: Ivan Vohrić
About the Author
