Domovinski rat – istina i kontekst | 3. dio: Hrvatska vojska u BiH i političke optužbe
Hrvatska vojska u BiH jedna je od najkontroverznijih tema Domovinskog rata, osobito kada se o njoj govori bez vojnog i sigurnosnog konteksta.
Ako postoji tema oko koje su se namjerno stvarali mitovi, poluistine i optužbe bez konteksta, onda je to uloga Hrvatske i Hrvatske vojske u Bosni i Hercegovini.
Autor: Ivan Vohrić
Danas se ta tema svodi na jednu opasno pojednostavljenu rečenicu:
“Hrvatska vojska je ušla u BiH kako bi pripojila dijelove teritorija.”
Ta rečenica zvuči jasno.
Ali je – povijesno, vojno i politički – netočna ako se izgovori bez konteksta.
A upravo se to radi već desetljećima.
U tom kontekstu, Hrvatska vojska u BiH i njezino djelovanje nije bilo imperijalni projekt, nego sigurnosna nužnost.
1. Kako je izgledala stvarnost početkom rata – bez naknadne pameti
Početkom 1992. godine:
- Bosna i Hercegovina bila je u potpunom raspadu
- institucije su kolabirale
- JNA i srpske snage kontrolirale su goleme teritorije
- Hrvati i Bošnjaci bili su vojno slabi, politički nespremni i egzistencijalno ugroženi
Važno je razumjeti jednu stvar:
– pad BiH značio bi sigurnosni slom Hrvatske.
Granica između Hrvatske i BiH nije bila linija na karti, nego živa crta obrane.
2. Hrvatska vojska u BiH – sigurnosni interes, a ne teritorijalni projekt
Hrvatska nije bila promatrač rata u BiH.
Ona je bila:
- izravno ugrožena
- logistički povezana
- demografski i sigurnosno isprepletena s prostorom BiH
Ako bi:
- srpske snage ovladale srednjom Bosnom
- presjekle komunikacije
- izbile na hrvatske granice
Hrvatska bi se našla u poluokruženju.
U tom kontekstu, djelovanje Hrvatska vojska u BiH nije bilo:
- imperijalni projekt
- teritorijalna ekspanzija
- ideološki pohod
nego preventivna obrana vlastitog opstanka.
3. Ključna činjenica koja se danas briše: BiH nije imala funkcionalnu obranu
Bosna i Hercegovina u prvoj fazi rata:
- nije imala jedinstvenu vojsku
- nije imala zapovjedni sustav
- nije imala sposobnost obrane ključnih područja
U tim okolnostima:
- Hrvatska je primala stotine tisuća izbjeglica
- liječila ranjenike
- opskrbljivala i naoružavala saveznike
- branila i vlastite granice i tuđe živote
Bez tog angažmana:
- velik dio BiH bi bio etnički očišćen znatno ranije
- a Hrvatska bi ratovala u daleko nepovoljnijim uvjetima
To nije mišljenje.
To je ratna realnost.
4. Kako su političke optužbe zamijenile vojni kontekst
Nakon rata, a osobito kroz međunarodne procese, dogodilo se sljedeće:
- vojni kontekst je izbrisan
- sigurnosni razlozi su zanemareni
- političke teze su postale “činjenice”
Tvrdnja da je Hrvatska:
“ušla u BiH radi pripajanja teritorija”
postala je:
- politička optužba
- pravni konstrukt
- narativ pogodan za međunarodne dvorane
Ali ne i cjelovita istina.
5. Uloga unutarnjih političkih aktera – kada optužba dolazi iznutra
Najopasnija stvar za jednu državu u ratu nije vanjska optužba, nego:
– unutarnje plasiranje te optužbe prema van.
Kada hrvatski politički akteri:
- bez mandata države
- bez vojnog konteksta
- bez razumijevanja sigurnosne situacije
iznose teze o “agresiji” i “pripajanju”, tada:
- ne pomažu istini
- nego jačaju optužnicu
Ovdje dolazimo do točke gdje se politika izravno sudara s interesom države.
6. Razlika između pogrešaka i zlonamjernog narativa
Nitko razuman ne tvrdi:
- da u ratu nije bilo pogrešaka
- da nije bilo zločina
- da sve odluke bile savršene
Ali:
- pogreška nije isto što i plan
- zločin nije isto što i državna politika
- ratna kaotičnost nije isto što i projekt agresije
Brisati tu razliku znači:
- krivotvoriti povijest
- kriminalizirati obranu
- relativizirati kontekst u kojem se rat vodio
7. Uloga državnog vodstva – zašto je kontekst bio presudan
Državno vodstvo Republike Hrvatske, na čelu s predsjednikom
Franjo Tuđman,
vodilo je politiku:
- balansiranja između vojne nužnosti
- i međunarodne prihvatljivosti
To nije bila politika ideologije, nego preživljavanja.
Svaka drugačija politika u tim okolnostima:
- dovela bi do izolacije
- ugrozila priznanje
- produžila rat
To je činjenica koju današnji komentatori često ignoriraju – jer nisu bili tamo.
Zaključak trećeg dijela
Hrvatska u BiH:
- nije bila osvajač
- nije bila ideološki projekt
- nije bila kolonijalna sila
Bila je:
- država u obrani
- sigurnosno ugrožena
- prisiljena djelovati u kaosu rata
Sve izvan tog konteksta je naknadna konstrukcija.
U 4. dijelu serijala pokazat ćemo:
– kako se danas ta konstrukcija svjesno koristi za političke obračune
– kako se simboli zamjenjuju argumentima
– i zašto je to opasno za istinu i za državu
Ovaj tekst nastavlja analizu započetu u prvom i drugom dijelu serijala:
HOS – ljudi koji su ginuli i politika koja ih je koristila
Domovinski rat – istina i kontekst | 1. dio: Razdvajanje boraca od političke odgovornosti
Dobroslav Paraga – politička odgovornost koja se više ne smije skrivati iza mrtvih
Domovinski rat – istina i kontekst | 2. dio: Politika, a ne ratnici
Sva prava pridržana © Ivan Vohrić za Res Publica Post
About the Author
Ivane poštovani, ovaj serijal koji pišeš o Domovinskom ratu zlata je vrijedan i ostavlja trag za cjelovito razumijevanje naše povijesti u stvaranju LNDH (Lijepa Naša Domovina Hrvatska) i daje putokaz za mlade Hrvatice i mlade Hrvate koji će se baviti obranom svega stvorenoga ranih 90-ih – da se dokaže da je Hrvatska jedinstvena zemlja na svijetu a Hrvati poseban narod kakvog nema u ovom dijelu svemira 🇭🇷🌠🫡