Izbori u Srbiji 2026. obilježeni su velikom izlaznošću, prijavama izbornih nepravilnosti, fizičkim nasiljem i novim optužbama Aleksandra Vučića na račun Hrvatske. Dok domaći promatrači upozoravaju na pritiske na birače i neravnopravne uvjete kampanje, međunarodna promatračka misija tek treba objaviti preliminarne nalaze. Res Publica Post usporedio je službene dokumente, izjave institucija i izvještaje hrvatskih, srbijanskih i međunarodnih medija kako bi razdvojio potvrđene činjenice od prijava i političkih tvrdnji.
Autor: Ivan Vohrić
Izbori u Srbiji 2026.: dan glasovanja nakon gotovo dvije godine političkih napetosti
U Srbiji se u nedjelju, 25. listopada 2026., održavaju prijevremeni parlamentarni izbori za 250 zastupničkih mjesta u Narodnoj skupštini.
Prema podacima Republičke izborne komisije (RIK), pravo glasa ima 6.451.292 birača, a glasovanje se odvija na 8.392 biračka mjesta, uključujući 93 u inozemstvu. Birači odlučuju između 18 izbornih lista.
Izvor 1 – Izborna komisija Republička izborna komisija Srbije Prva redovita konferencija za medije RIK-a, 25. listopada 2026. Otvori izvor
Ovogodišnji izbori održavaju se u okolnostima snažne političke polarizacije. Studentski i građanski prosvjedi, koji su započeli nakon urušavanja nadstrešnice željezničkog kolodvora u Novom Sadu u studenome 2024., prerasli su u širi pokret koji zahtijeva odgovornost institucija i borbu protiv korupcije.
U tragediji je poginulo 16 osoba, a događaj je otvorio pitanja sigurnosti javnih građevina. Odgovornosti državnih tijela i transparentnosti javnih projekata.
Prema izvještajima Reutersa, jedna od glavnih političkih suprotnosti na izborima jest nadmetanje između liste povezane s Aleksandrom Vučićem i studentskog pokreta koji je nastao iz prosvjeda.
Vučić je 27. rujna 2026. podnio ostavku na dužnost predsjednika Srbije te je na ovim izborima nositelj liste „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija”.
Vladajuća politička opcija u kampanji je isticala gospodarski razvoj, ulaganja u infrastrukturu i poboljšanje životnog standarda. Dok studentski pokret naglasak stavlja na borbu protiv korupcije, odgovornost institucija i demokratske reforme.
Izvor 2 – Međunarodni medij Reuters Serbia votes in historic election as students seek to end Vucic's long grip on power Otvori izvor
No, izborne rezultate nije moguće promatrati odvojeno od uvjeta u kojima se izborna kampanja odvijala.
Upravo na te uvjete upozoravaju domaće promatračke organizacije.
CRTA: 116 incidenata, više od 650 mogućih zlouporaba javnih resursa
Jedan od najvažnijih dokumenata za razumijevanje predizbornog razdoblja objavila je srbijanska organizacija CRTA, koja se bavi promatranjem izbora i zaštitom demokratskih procesa.
U izvještaju predstavljenom 21. listopada, pod naslovom „Manje slobode, više neravnopravnosti”. CRTA upozorava na probleme koji, prema njezinim nalazima, dovode u pitanje ravnopravnost sudionika izbora.
Promatračka misija navodi sljedeće podatke:
- 116 incidenata s elementima fizičkog nasilja ili verbalnih prijetnji zabilježeno je do posljednjeg tjedna kampanje.
- Više od 650 aktivnosti javnih dužnosnika imalo je elemente moguće zlouporabe javnih funkcija i resursa.
- Više od 250 slučajeva povezano je sa sumnjom na korištenje radnih mjesta, socijalnih prava, pomoći ili javnih usluga kao sredstava pritiska na birače.
CRTA također upozorava na medijsku neravnopravnost.
Prema njezinoj analizi, na televizijama s nacionalnom pokrivenošću gotovo tri četvrtine vremena posvećenog političkim akterima pripalo je predstavnicima vlasti. Studentska lista, kao najzastupljeniji oporbeni akter, prikazana je negativno u više od 80 posto vremena u kojem se o njoj govorilo.
Organizacija iznosi i sumnje u autentičnost pojedinih izbornih lista, navodeći moguće zlouporabe postupka prikupljanja potpisa i ovjeravanja kandidatura.
Važno je razlikovati nalaze promatrača od pravomoćno utvrđenih kaznenih djela. CRTA je evidentirala i analizirala sporne događaje, ali njihova konačna pravna ocjena pripada nadležnim institucijama.
Izvor 3 – Dokumentirani nalazi CRTA Izvještaj promatračke misije o izbornoj kampanji: Manje slobode, više neravnopravnosti Otvori izvor
Ovakvi podaci otvaraju pitanje može li formalno pravo na kandidaturu biti dovoljno jamstvo ravnopravnih izbora ako pojedini sudionici imaju bitno različite mogućnosti pristupa medijima, javnim resursima i biračima.
Velika izlaznost i više od 200 prijava izbornih nepravilnosti
Izborni dan započeo je velikim interesom građana.
Prema podacima organizacije CRTA, do 13 sati glasovalo je 41,1 posto birača, uz procijenjenu marginu pogreške od 0,9 postotnih bodova.
Na parlamentarnim izborima u prosincu 2023. izlaznost u istom razdoblju iznosila je 26,6 posto.
Izvor 4 – Izlaznost birača CRTA Izuzetno visoka izlaznost do 13 sati, 25. listopada 2026. Otvori izvor
Istodobno je Centar za slobodne izbore i demokraciju (CeSID) objavio da je do 14 sati zaprimio više od 200 prijava mogućih nepravilnosti.
Među najčešće navedenim problemima nalaze se fotografiranje glasačkih listića, obiteljsko i skupno glasovanje, nepravilnosti pri identifikaciji birača te poteškoće u radu biračkih odbora.
Prijavljivani su i problemi s izbornim materijalima, opremom za glasovanje, postavljanjem zastora u glasačkim kabinama i pristupom promatrača pojedinim biračkim mjestima.
Prema procjeni Ipsosa i CeSID-a, do 14 sati glasovalo je 46,4 posto birača, dok je 2023. u istom razdoblju izlaznost iznosila 32,2 posto.
Izvor 5 – Izborne nepravilnosti Radio-televizija Vojvodine / Tanjug / CeSID Više od 200 prijava mogućih nepravilnosti do 14 sati Pročitaj izvještaj
Međutim, više od 200 prijava ne znači da je dokazano više od 200 slučajeva izborne prijevare.
Svaka prijava zahtijeva zasebnu provjeru, utvrđivanje okolnosti i odgovarajuću odluku nadležnog tijela.
Fotografiranje listića i sumnje na kupovinu glasova
Posebnu pozornost privlače podaci organizacije CRTA o tajnosti glasovanja.
Prema nalazima njezinih promatrača, fotografiranje glasačkih listića zabilježeno je na 25 posto promatranih biračkih mjesta u Srbiji. Dok je u Beogradu takva praksa evidentirana na više od polovice promatranih mjesta.
Na devet posto biračkih mjesta promatrači su uočili kombinacije nepravilnosti koje mogu upućivati na pokušaje nedopuštene kontrole glasovanja.
Fotografiranje glasačkog listića posebno je osjetljivo pitanje jer može poslužiti kao dokaz trećoj osobi za koga je birač glasovao.
To ne znači da je svaki fotografirani listić dokaz kupljenog glasa, ali takva praksa može ozbiljno ugroziti načelo tajnosti izbora.
U Veterniku je CRTA policiji prijavila sumnju na kupovinu glasova i primjenu metode poznate kao „bugarski vlak”, odnosno „karusel glasovanje”.
Riječ je o nazivu za organiziranu manipulaciju u kojoj se glasački listići pokušavaju koristiti izvan zakonitog postupka glasovanja, uz moguću kontrolu nad time kako pojedini birači glasuju.
Za konkretan slučaj u Veterniku riječ je o prijavljenoj sumnji, a ne o sudski utvrđenom kaznenom djelu.
Izvor 6 – Tajnost glasovanja CRTA Među zabilježenim nepravilnostima najčešće fotografiranje glasačkih listića Provjeri nalaze promatrača
Pančevo: maskirani muškarci fizički napali mladiće u blizini biračkog mjesta
Jedan od najtežih javno dokumentiranih incidenata tijekom izbornog dana dogodio se u Pančevu.
Lokalni portal Pančevo.city objavio je videosnimku napada skupine maskiranih muškaraca na nekoliko mladića u blizini Poljoprivredne škole, u kojoj se nalazi biračko mjesto.
Snimku su prenijeli N1 Srbija, N1 Hrvatska i drugi regionalni mediji.
Na snimci se vidi skupina muškaraca odjevenih u crno, s kapuljačama i maskama, koja fizički napada mladiće. Prema medijskim izvještajima, korišteni su metalni predmeti i baklje.
Kod jednoga od napadnutih mladića vidljive su ozljede lica.
Prema informacijama koje je N1 dobio od policije, policijski službenici izašli su na mjesto događaja. Ali je policija navela da incident nije bio službeno prijavljen i da je za njega doznala iz medija.
Videosnimka potvrđuje da se fizički napad dogodio. Ali sama po sebi ne dokazuje identitet napadača, njihove motive niti eventualnu organizacijsku ili političku povezanost.
Izvor 7 – Video napada N1 Hrvatska / Pančevo.city Maskirani napadači fizički napali mladiće ispred biračkog mjesta u Pančevu Pogledaj snimku i izvještaj
Istoga dana Osnovno javno tužiteljstvo u Pančevu izvijestilo je i o zasebnoj kaznenoj prijavi protiv dviju osoba zbog sumnje na povredu tajnosti glasovanja. Protiv jedne od njih i zbog sumnje na prisilu, ugrožavanje sigurnosti i oštećenje tuđe stvari.
Tužiteljstvo je naložilo policiji provjeru prijavljenih okolnosti.
Riječ je o zasebno evidentiranim sumnjama, koje bez dodatnih dokaza ne treba poistovjećivati s videosnimljenim napadom ispred škole.
Izvor 8 – Postupanje tužiteljstva N1 Srbija / Osnovno javno tužiteljstvo u Pančevu Kaznene prijave zbog sumnje na povredu tajnosti glasovanja Pročitaj priopćenje
Doljevac: što potvrđuje izborno povjerenstvo, a što osporava tužiteljstvo?
Događaji na području Doljevca pokazuju koliko je važno uspoređivati više izvora prije donošenja zaključaka.
Tijekom izbornog jutra pojavile su se tvrdnje o upadima skupina muškaraca na biračka mjesta, prijetnjama članovima biračkih odbora i fizičkim napadima.
Odvjetnica i politička aktivistica Dragana Milutinović iznijela je za N1 tvrdnje o ometanju glasovanja i napadima na sudionike izbornog postupka.
Međutim, službena priopćenja razlikuju pojedina biračka mjesta i događaje.
Predsjednik Republičke izborne komisije Vladimir Dimitrijević na konferenciji za medije potvrdio je prekid glasovanja na biračkom mjestu broj 25 na području Doljevca.
Prema njegovim riječima, jedna osoba pokušala je glasovati s više osobnih iskaznica, što je dovelo do razmirica. Policija je intervenirala, uzela izjave sudionika, a glasovanje je nastavljeno.
Izvor 9 – Službena potvrda incidenta Republička izborna komisija Srbije Treća konferencija RIK-a: prekid glasovanja na biračkom mjestu broj 25 Pročitaj službeno priopćenje
S druge strane, Osnovno javno tužiteljstvo u Nišu objavilo je priopćenje o prijavi navodnog upada maskiranih muškaraca na biračko mjesto broj 27.
Prema tom priopćenju, policija na mjestu događaja nije zatekla sumnjive osobe niti uočila prijavljene nepravilnosti.
Predsjednik biračkog odbora izjavio je policiji da problema nije bilo.
Tužiteljstvo je ipak zatražilo dodatno prikupljanje obavijesti, razgovore sa svjedocima i pribavljanje videosnimki ako postoje.
Izvor 10 – Priopćenje tužiteljstva Radio-televizija Srbije / Osnovno javno tužiteljstvo u Nišu Prijava upada maskiranih osoba na biračko mjesto broj 27 i odgovor tužiteljstva Provjeri službene navode
Ovdje je potrebna preciznost.
Potvrđeni prekid glasovanja na mjestu broj 25 ne dokazuje automatski navode o maskiranim osobama na mjestu broj 27.
Jednako tako, činjenica da policija tijekom izlaska na teren nije zatekla prijavljene osobe ne dokazuje sama po sebi da prethodno nije bilo nikakvog događaja.
Za konačan zaključak potrebni su iskazi sudionika, raspoložive snimke i rezultati postupanja nadležnih tijela.
Zemun: CRTA prijavila zastrašivanje svoje promatračice
Izborni dan obilježila je i prijava o zastrašivanju izborne promatračice.
Organizacija CRTA objavila je u 14.10 sati da je skupina od pet do šest muškaraca i jedne žene okružila njezinu promatračicu ispred biračkog mjesta u Zemunu.
Prema priopćenju organizacije, upućivali su joj uvrede, a zatim joj u ruke stavili veći broj poziva za glasovanje i fotografirali je.
CRTA smatra da se takvim postupkom pokušalo diskreditirati njezinu promatračicu i dovesti u pitanje njezin rad.
Ovaj navod potječe od same promatračke organizacije. Identitet uključenih osoba i eventualna kaznenopravna odgovornost zahtijevaju neovisnu provjeru.
Izvor 11 – Promatračka misija CRTA Prijava zastrašivanja promatračice u Zemunu, 25. listopada 2026. Pročitaj izvornu objavu
Vučić ponovno proziva Hrvatsku: kritika medija ili miješanje u izbore?
Dok su se iz različitih dijelova Srbije prikupljale informacije o nepravilnostima i incidentima, Aleksandar Vučić ponovno je otvorio pitanje hrvatsko-srpskih odnosa.
Nakon glasovanja na Novom Beogradu, bivši predsjednik Srbije i nositelj izborne liste vladajućeg SNS-a odgovarao je na pitanja novinara.
Govoreći o Hrvatskoj, izrazio je nadu u bolje odnose dviju država, ali je istodobno optužio hrvatsku stranu za miješanje u srbijanske izborne procese i unutarnjopolitičke prilike.
Hrvatskim novinarima poručio je da trebaju pokazati više poštovanja prema Srbiji i manje se miješati u njezinu politiku.
U jednom trenutku izjavio je:
„Ovo su srpski, a ne hrvatski izbori.”
Izvor 12 – Vučićeve izjave HRT / Hina Vučić hrvatskim novinarima: Manje se miješajte u naše izborne procese Pročitaj izjave
Posebno je zanimljiv razgovor s novinarom Večernjeg lista Hrvojem Zovkom.
Zovko je zatražio da Vučić navede konkretne dokaze za tvrdnju da se Republika Hrvatska miješa u izbore u Srbiji.
Vučić je odgovorio da je dovoljno otvoriti hrvatske novine, portale ili pogledati televizijske programe, iznoseći ocjenu da hrvatski mediji vrijeđaju Srbiju i pružaju podršku jednoj političkoj strani.
Pritom nije naveo konkretan dokument, službenu radnju hrvatskih institucija ili drugi provjerljiv dokaz koji bi sam po sebi potvrdio institucionalno miješanje Republike Hrvatske u srbijanske izbore.
Izvor 13 – Izvorni razgovor Večernji list / Hrvoje Zovko Videosnimka i razgovor s Aleksandrom Vučićem o optužbama protiv Hrvatske Pogledaj video i pročitaj razgovor
Ovdje se nameće pitanje koje nadilazi dnevnu političku polemiku.
Može li se kritičko izvještavanje medija jedne države o izborima u drugoj državi samo po sebi smatrati miješanjem u njezine unutarnje poslove?
Medijsko izvještavanje, politički komentar, podrška pojedinog novinara određenoj opciji i djelovanje državnih institucija nisu iste stvari.
Novinari imaju pravo propitivati rad političara, uključujući političare susjednih država. Međutim, ni mediji nisu oslobođeni obveze točnog i odgovornog izvještavanja.
Ako postoji tvrdnja da je hrvatska država organizirano djelovala radi utjecaja na srbijanske izbore, takva tvrdnja zahtijeva konkretne dokaze.
Iz dostupnih Vučićevih izjava, same po sebi, takve se radnje ne mogu utvrditi.
Uhićenja prije izbora: hrvatske putovnice i optužbe iz Beograda
Vučićeve izjave treba promatrati i u kontekstu događaja neposredno prije izbora.
Dana 21. listopada srbijanski mediji izvijestili su o uhićenju više osoba osumnjičenih za planiranje nereda tijekom izbornog dana.
Prema tada objavljenim informacijama, dvojica osumnjičenih posjeduju hrvatske putovnice.
Srbijanska državna agencija Tanjug objavila je navode o sumnjama na organiziranje nasilja i pripremanje nereda, a pojedini mediji bliski vlastima uhićenja su povezivali s navodnim hrvatskim miješanjem u srbijanske izbore.
Izvor 14 – Uhićenja prije izbora HRT / Hina / Tanjug Uhićenja pred izbore u Srbiji: dvojica osumnjičenih imaju hrvatske putovnice Pročitaj izvještaj
Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova odbacilo je povezivanje tih događaja s djelovanjem hrvatske države, ocijenivši da se nastavljaju neutemeljene optužbe prema Hrvatskoj.
MVEP je također naveo da hrvatske institucije u tom trenutku nisu imale službene potvrđene informacije srbijanskih nadležnih tijela o okolnostima uhićenja.
Izvor 15 – Stav hrvatskog MVEP-a HRT / Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH Odgovor MVEP-a na optužbe povezane s uhićenjima u Srbiji Pročitaj priopćenje
Premijer Andrej Plenković 22. listopada dodatno je naglasio da posjedovanje hrvatske putovnice ne znači da pojedinac djeluje u ime Republike Hrvatske.
Ponovio je da se hrvatska država ne miješa u srbijanski izborni proces.
Izvor 16 – Izjava hrvatskog premijera HRT / Hina Plenković odbacio optužbe o hrvatskom miješanju u izbore u Srbiji Pročitaj izjavu
Za ozbiljno razumijevanje tog slučaja potrebno je razdvojiti kaznenu odgovornost pojedinaca od odgovornosti države.
Ako su osumnjičene osobe počinile kaznena djela, za njih trebaju odgovarati prema zakonu.
Međutim, njihovo državljanstvo samo po sebi nije dokaz da su djelovale prema nalogu, uz znanje ili uz potporu institucija Republike Hrvatske.
Pojedinačna kaznena odgovornost ne može se automatski pretvoriti u kolektivnu ili državnu odgovornost.
Zbog političkih napetosti i sigurnosnih okolnosti hrvatski MVEP je 20. listopada preporučio odgodu putovanja u Srbiju koja nisu nužna te pojačan oprez hrvatskim državljanima koji se već nalaze na njezinu teritoriju.
Izvor 17 – Službena preporuka Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH Srbija: službena preporuka za putovanja, 20. listopada 2026. Otvori službenu preporuku
Međunarodni promatrači: konačne ocjene tek slijede
Izborni proces u Srbiji prate i međunarodni promatrači Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (ODIHR).
U promatračkoj misiji sudjeluju i predstavnici Parlamentarne skupštine OESS-a, Parlamentarne skupštine Vijeća Europe i Europskog parlamenta.
Njihova zadaća obuhvaća praćenje izborne kampanje, rada institucija, medijskog okruženja, glasovanja, prebrojavanja glasova i rješavanja izbornih prigovora.
Preliminarni nalazi međunarodne promatračke misije najavljeni su za ponedjeljak, 26. listopada 2026., u 15 sati.
Cjelovito konačno izvješće bit će objavljeno naknadno.
Izvor 18 – Međunarodni promatrači OESS / ODIHR Serbia, Early Parliamentary Elections, 25 October 2026 – Election Observation Mission Otvori službenu dokumentaciju misije
Važno je naglasiti da međunarodni promatrači ne odlučuju o izbornom pobjedniku, niti zamjenjuju nacionalne institucije.
Njihova uloga jest neovisno procjenjivati u kojoj se mjeri izborni proces odvijao u skladu s demokratskim standardima i međunarodnim obvezama.
Takva procjena posebno je važna kada se između političkih sudionika pojavljuju međusobne optužbe koje mogu dodatno narušiti povjerenje javnosti.
Što nam dosad govore dokumentirani događaji?
Izbori u Srbiji 2026. već su tijekom izbornog dana otvorili niz pitanja o ravnopravnosti kampanje, tajnosti glasovanja i postupanju nadležnih institucija.
U Srbiji se održavaju prijevremeni parlamentarni izbori uz znatno veću izlaznost nego u usporedivom razdoblju izbora 2023. godine.
Domaće promatračke organizacije izvijestile su o brojnim nepravilnostima i problemima povezanima s tajnošću glasovanja.
Videosnimka napada u Pančevu dokumentira fizičko nasilje u blizini biračkog mjesta, ali identitet i motivi počinitelja zahtijevaju daljnju provjeru.
Republička izborna komisija potvrdila je prekid glasovanja na jednom biračkom mjestu na području Doljevca, dok je tužiteljstvo osporilo navode o zasebno prijavljenom incidentu na drugom mjestu i naložilo dodatne provjere.
Istodobno, Aleksandar Vučić ponovno je iznio optužbe o hrvatskom miješanju u srbijanski izborni proces, ali u razgovoru s hrvatskim novinarima nije iznio konkretne dokaze koji bi sami po sebi potvrdili institucionalnu umiješanost Hrvatske.
Ovi nalazi ne predstavljaju konačnu ocjenu regularnosti izbora, ali jasno pokazuju koja pitanja zahtijevaju odgovore nadležnih institucija.
Zaključak: demokracija nije samo izlazak na birališta
Demokratski izbori nisu samo pravo građana da ubace glasački listić u izbornu kutiju.
Njihova vjerodostojnost ovisi o slobodi političkog djelovanja, ravnopravnosti izbornih sudionika, zaštiti biračkog prava, tajnosti glasovanja, slobodi medija i nepristranom radu institucija.
Svaka prijava nasilja, zastrašivanja ili izborne zlouporabe zaslužuje provjeru, neovisno o tome tko je prijavitelj, tko je osumnjičen i kojoj političkoj opciji pripadaju.
Jednako tako, optužbe za strano miješanje u izbore ne mogu se dokazivati samo političkom retorikom ili državljanstvom pojedinih osumnjičenika.
U odnosima Hrvatske i Srbije posebno je važno razlikovati legitimnu medijsku kritiku od stvarnih aktivnosti kojima bi jedna država pokušala nezakonito utjecati na politički proces druge.
Interes hrvatske javnosti za događaje u Srbiji nije isto što i miješanje hrvatske države u srbijanske izbore.
Res Publica Post ne polazi od toga da su sve prijave istinite, ali ni od pretpostavke da je svako službeno očitovanje dovoljno za zatvaranje pitanja.
Naš je pristup usporediti dostupne izvore, utvrditi što je dokumentirano, označiti što je sporno i čitateljima omogućiti da samostalno procijene iznesene činjenice.
Građani Srbije imaju pravo na slobodne izbore, politički sudionici na ravnopravne uvjete, a javnost na točne informacije.
Izbori završavaju zatvaranjem birališta. Odgovornost institucija za zakonitost izbornog procesa time ne prestaje.
Urednička napomena – Res Publica Post
Ovaj članak pripremljen je 25. listopada 2026. na temelju službenih priopćenja, izvještaja domaćih i međunarodnih medija te podataka izbornih promatrača dostupnih tijekom izbornog dana.
Iznesene prijave, sumnje i optužbe nisu predstavljene kao sudski utvrđene činjenice. Ondje gdje postoje različite verzije događaja navedene su dostupne izjave relevantnih izvora.
Članak se bavi izbornim danom i prethodnim okolnostima. Konačni izborni rezultati i njihove političke posljedice nisu predmet ove analize.
Sva prava pridržana © Ivan Vohrić
Pratite Res Publica Post i na WhatsApp kanalu
Želite brzu obavijest kada objavimo novi članak? Pridružite se našem WhatsApp kanalu.
Pratitelji kanala međusobno ne vide brojeve mobitela.
About the Author
