Incident u Splitu | Dani srpske kulture

Kad činjenice šute, a narativi viču – tko zapravo profitira od sukoba Hrvata i Srba u studenom?

Prekid manifestacije Dani srpske kulture 3. studenoga 2025. u Splitu izazvao je eksploziju medijskih i političkih reakcija. Dok mainstream mediji incident prikazuju kao “napad na srpsku manjinu”, sve više izvora i svjedočenja sugerira – možda nije bilo nikakvog nasilja, već samo politički tempirana provokacija.

Snimke koje su dosad dostupne ne potvrđuju nikakve fizičke napade ni uvrede.
No, cijela priča otvara ozbiljno pitanje:
Je li riječ o izoliranom ekscesu – ili o planiranom informacijskom projektu koji ima za cilj izazvati polarizaciju i stvoriti dojam “ustašizacije” Hrvatske?

Što je potvrđeno, a što nije

Skupina maskiranih osoba ušla je u prostor održavanja Dana srpske kulture i zatražila prekid manifestacije.

Na snimci (YouTube link: pogledaj video) nema vrijeđanja ni fizičkog nasilja, već mirno izražavanje neslaganja i povik “Za dom spremni”.

Nema prijavljenih ozlijeđenih, niti dokaza o uništavanju imovine.

Policija još uvijek provodi izvide

U odnosu na jučerašnji događaj u kojemu je u večernjim satima grupa muških osoba okupljena ispred objekta kotara Blatine Škrape u Splitu narušavala javni red i mir i spriječila održavanje manifestacije, policija od sinoć provodi kriminalističko istraživanje događaja. Do sada poduzete mjere i radnje rezultirale su time da je jedna osoba uhićena te se nad njom provodi kriminalističko istraživanje zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti. Izvor: Policijska uprava splitsko-dalmatinska

Također, u službenim prostorijama policije nalaze se još dvije osobe koje se povezuju s događajem.

➡️ Sve do objave službenog policijskog izvješća, tvrdnje o “napadu” ostaju nepotvrđene.

Medijski odjek: od “nekoliko mladića” do “150 napadača”

Zanimljivo je da su brojke “napadača” u medijima eskalirale iz sata u sat:

U prvim izvještajima spominjalo se “nekoliko osoba”,

kasnije “desetak”,

zatim “50”, pa “70 do 80”,

i konačno – “više od 150 ekstremista”, prema izjavama SNV-a i Borisа Miloševića.

Ovaj obrazac “eskalacije brojeva” tipičan je za propagandnu amplifikaciju – kada se emocija pojačava manipulacijom kvantitativnih podataka.

Politička pozadina i uloga Bojana Ivoševića

Prema objavama portala i društvenih mreža, vijest o incidentu prvi je lansirao Bojan Ivošević, bivši zamjenik splitskog gradonačelnika poznat po lijevim i jugonostalgičnim stavovima.
Navodi se i da je gostovanje folklorne skupine iz Novog Sada organizirao njegov otac Nikola Ivošević, što dodatno podiže pitanje – je li termin odabran slučajno?

Podsjetimo, manifestacija je održana samo nekoliko dana prije 18. studenoga, Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje.
Mnogi građani taj su termin doživjeli kao provokaciju, a ne kao kulturni događaj.

Reakcije javnih osoba: od oštrih optužbi do poziva na razum

Političar Marin Miletić (Most) u objavi na Facebooku komentirao je incident:

“Navijači su ušli mirno, rekli da nikome neće nauditi i zatražili prekid. Nije bilo nasilja. Smetao im je termin – dva dana prije sprovoda vukovarskim braniteljima.”

“Narodu ne smeta Srbin, Bošnjak ili Slovenac, nego osjećaj da se gazi po onome za što su naši sinovi ginuli.”

Miletićev ton rezonira s osjećajem dijela javnosti – da se ovakvi događaji planiraju s porukom koja dotiče emocionalne rane hrvatskog naroda, osobito u studenom.

Tko profitira od sukoba?

Analizom informacija jasno se uočavaju tri razine interesa:

🔹 Politički interes

Incident omogućuje ekstremima – i lijevim i desnim – da se predstave kao “branitelji nacije” ili “žrtve fašizma”. Time se stvara emocionalna fronta koja odvraća pažnju od stvarnih problema (korupcija, ekonomske krize, stanje pravosuđa).

🔹 Medijski interes

Mainstream portali profitiraju od klikova i skandala. U uvjetima klik ekonomije, naslovi poput “Napadnuti srpski folkloraši” višestruko se bolje prodaju od naslova “Nesporazum u dvorani”.

🔹 Mogući vanjski interes

Nije isključeno da se koriste hibridne taktike – stvaranje slike Hrvatske kao ekstremističke zemlje, kako bi se oslabila njezina međunarodna pozicija.
U tom smislu, tempiranje događaja s obljetnicom Vukovara nije slučajno, već strateški element za emocionalnu destabilizaciju društva.

Dezinformacije i konstrukcija “ustaške prijetnje”

Videozapisi i svjedočanstva ne potvrđuju fizičko nasilje, ali mediji i politički akteri već danima koriste pojmove poput “militanti”, “napad”, “progon Srba”.
U stvarnosti, riječ je o performativnom događaju koji je vjerojatno tempiran kako bi proizveo upravo taj efekt – naslovnice i osude.

Ovo se uklapa u poznate obrasce informacijskog rata:

stvaranje provokacije,

selektivno snimanje,

ciljano “puhanje” narativa o ugroženosti,

plasiranje preko lojalnih medija,

amplifikacija na društvenim mrežama.

Zaključak: između kulture i provokacije

Hrvatska ne smije upasti u zamku simulirane mržnje – kada netko režira događaje, a drugi nesvjesno odigraju ulogu.
Incident u Splitu stoga nije samo pitanje manjinskih prava, već sigurnosno i informacijsko pitanje.

Ako je termin bio planski odabran kako bi izazvao reakciju, onda se ne radi o kulturi – nego o instrumentalizaciji kulture za politički cilj.

Ostaje otvoreno pitanje:

Tko doista ima koristi od slike Hrvatske kao zemlje koja progoni manjine – i zašto se to događa baš u tjednu kada oplakujemo svoje mrtve?

🧭 Faktografska bilješka redakcije

Video dokazi (navedeni YouTube link) ne potvrđuju nasilje ni govor mržnje.
Policijska istraga je u tijeku – čekamo službene rezultate.
Potrebno provjeriti vlasničku strukturu medija koji su prvi objavili vijest (Adria Media, Večernji list, 24sata).
Izjave javnih osoba (Miletić, Ivošević) objavljene su na javnim profilima.
Sve interpretacije ostaju u okviru zakonskog prava na slobodu izražavanja.