Kokain, politika i policija tri su pojma koja otvaraju ozbiljna pitanja o organiziranom kriminalu, korupciji i zaštiti hrvatskih državnih institucija. Istražujemo službene predmete USKOK-a, rast tržišta droga i prijedloge testiranja političkih dužnosnika.
Dok hrvatski političari ponovno otvaraju pitanje testiranja na droge, službeni predmeti USKOK-a pokazuju da opasnost nije ograničena na konzumaciju. Znatno ozbiljniji problem nastaje kada osobe s pristupom policijskim informacijama i državnim ovlastima postanu dio kriminalnog tržišta. Na to se pitanje u javnosti upozoravalo još prije gotovo osam godina.
Kamioni kokaina koji nikada ne kasne
„Kamioni su i dalje tu. Oni uredno stižu i nikada ne kasne.”
Tim je riječima dubrovački gradonačelnik Mato Franković 31. listopada 2026. ponovno otvorio pitanje raširenosti konzumacije kokaina u Hrvatskoj.
No njegov istup nije ostao ograničen na Dubrovnik, noćne klubove ili turističku sezonu. Franković je problem izravno povezao s državnim institucijama, uključujući sudove, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Hrvatski sabor i lokalna predstavnička tijela.
Iznio je vlastitu procjenu da u državnim institucijama postoji najmanje deset posto konzumenata droga te otvorio pitanje testiranja svih političara.
Riječ je o ozbiljnoj tvrdnji visokopozicioniranog političkog dužnosnika, ali i procjeni za koju nisu predstavljeni odgovarajući rezultati istraživanja ili službenog testiranja. Nju zato ne možemo prihvatiti kao utvrđenu činjenicu.
Ipak, Frankovićev istup otvara pitanje koje zaslužuje mnogo više od još jedne jednodnevne političke polemike.
Ako se organizirani kriminal održava zahvaljujući novcu, informacijama, logistici i korupciji, koliko su hrvatske institucije zaista zaštićene od njegova utjecaja?
To je pitanje važno neovisno o tome tko trenutačno obnaša vlast.
Jedno pitanje postavljeno još 2019. godine
Dana 27. siječnja 2019. na Braniteljskom portalu objavljen je tekst pod naslovom:
„Zašto se u Hrvatskom Saboru ne bi službeno uvelo nasumično testiranje na alkohol i opijate ‘droge’?… I tako svaki tjedan!”
Autor teksta potpisao se kao M. M. Viribus unitis (ime poznato piscu ovog teksta).
M. M. nije pisao znanstvenu studiju niti iznosio rezultate medicinskog ispitivanja zastupnika. Njegov tekst bio je politička kolumna, prožeta ironijom, satirom i kritikama ponašanja pojedinih nositelja vlasti.
Ali iza satiričnog izraza „tko je tu na buniki” nalazilo se vrlo konkretno pitanje.
Zašto se među saborskim zastupnicima ne bi provodila nasumična, nenajavljena testiranja na alkohol i nedopuštene droge?
M. M. predlagao je tjednu učestalost i provjere koje ne bi ovisile o prethodnoj najavi.
Nije tražio da se pojedinci unaprijed proglašavaju ovisnicima. Tražio je da se o odgovornosti osoba koje odlučuju o sudbini građana počne razgovarati i kroz pitanje njihove sposobnosti za obavljanje javnih dužnosti.
Njegove oštre ocjene o političkom sustavu pripadaju autorskom komentaru, no prijedlog testiranja ostaje dokumentirana činjenica.
Izvorni članak M. M. Viribus unitis, Braniteljski portal, 27. siječnja 2019.
Sedam godina kasnije pitanje se vratilo u središte političke rasprave.
U listopadu 2025. saborski zastupnik Marin Miletić predložio je da se svih 150 zastupnika jednom godišnje nenajavljeno testira na droge, uz mogućnost analize kose.
Godinu poslije Franković je pitanje proširio na političare u cijeloj Hrvatskoj.
Ne postoji osnova za tvrdnju da su Miletić ili Franković prijedlog preuzeli od M. M. No postoji javno dostupna dokumentacija koja potvrđuje da je autor potpisan inicijalima isto pitanje otvorio godinama ranije.
A u međuvremenu su se dogodile stvari zbog kojih se to pitanje više ne može promatrati samo kao politička satira.
Kokain u Hrvatskoj: brojke koje zahtijevaju ozbiljnu raspravu
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom 2025. godine u Hrvatskoj je ostvareno ukupno 11.927 pojedinačnih zapljena svih vrsta droga.
Bio je to najveći broj zapljena od početka vođenja službene evidencije, uz povećanje od približno šest posto u odnosu na prethodnu godinu.
U 2025. zaplijenjeno je 189 kilograma kokaina, dok je tijekom 2024. evidentirano 119 kilograma.
Razlika je znatna.
No zaplijenjena količina ne predstavlja jednostavnu mjeru ukupne potrošnje. Veće zapljene mogu proizlaziti iz intenzivnijeg policijskog rada, većih pojedinačnih pošiljaka, promjena krijumčarskih pravaca ili rasta tržišta.
Zato je važno usporediti policijske podatke s neovisnim istraživanjima.
Europska agencija za droge (EUDA) objavila je u ožujku 2026. rezultate analize otpadnih voda u 115 europskih gradova. U gradovima za koje postoje usporedivi podaci između 2024. i 2025. godine zabilježen je ukupni porast ostataka kokaina od približno 22 posto.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo predstavio je i rezultate za Zagreb i Split, potvrđujući važnost takvih analiza za praćenje lokalnih trendova.
Podaci ne dokazuju Frankovićeve tvrdnje o zastupljenosti konzumenata u institucijama. Ali potvrđuju da je kokain ozbiljan europski i hrvatski javnozdravstveni i sigurnosni izazov.
Pitanje je stoga opravdano: može li tržište koje raspolaže velikim količinama novca dugoročno opstajati bez pokušaja utjecaja na osobe koje bi ga trebale nadzirati i suzbijati?
Europske analize upozoravaju upravo na takve pokušaje, uključujući korupciju u logističkim lancima, zastrašivanje i iskorištavanje službenih informacija.
To ne znači da je svaka institucija kompromitirana. Znači da je rizik dokumentiran i da ga se ne smije zanemariti.
Kada policajac postane sudionik trgovine drogom
Ovdje napuštamo područje političkih pretpostavki i dolazimo do konkretnih kaznenih predmeta.
Zadar 2025.: optužnica protiv policijskog službenika Odjela kriminaliteta droga
USKOK je 29. srpnja 2025. objavio da je pred Županijskim sudom u Splitu podignuta optužnica protiv troje hrvatskih državljana zbog zlouporabe položaja i ovlasti, trgovine drogom i pranja novca.
Prvooptuženi bio je policijski službenik Odjela kriminaliteta droga Policijske uprave zadarske.
Prema optužnici, tijekom razdoblja od ožujka 2024. do ožujka 2025. zajedno s drugim okrivljenikom sudjelovao je u nabavi i daljnjoj preprodaji kokaina i heroina.
USKOK mu je stavio na teret da je od trgovine drogom ostvario najmanje 212.000 eura protupravne imovinske koristi.
Posebno je važan drugi dio optužnice.
Policajac je, prema navodima USKOK-a, nakon što je primijetio vozilo u blizini lokacije na kojoj je skrivao drogu, službenu bazu podataka MUP-a koristio kako bi provjerio pripada li vozilo policiji.
Nakon provjere promijenio je način djelovanja i mjesto skladištenja droge.
Ako se takvi navodi potvrde pravomoćnom presudom, to neće biti samo slučaj policijskog službenika koji je prekršio zakon.
Bit će to primjer kako se pristup policijskim informacijama može iskoristiti za zaštitu vlastite kriminalne djelatnosti.
USKOK – Optužnica od 29. srpnja 2025.
Zagreb 2024.: policijske informacije kao put do skrivenih zaliha droge
Drugi slučaj pokazuje drugačiji oblik moguće zlouporabe službenog položaja.
USKOK je 22. ožujka 2024. podigao optužnicu protiv trojice hrvatskih državljana, među kojima je bio policijski službenik Uprave kriminalističke policije Ravnateljstva policije.
Prema optužnici, policajac je tijekom kriminalističkog rada dolazio do informacija o lokacijama na kojima počinitelji kaznenih djela skrivaju drogu.
Te je informacije, tvrdi USKOK, zatim prosljeđivao ostalim okrivljenicima.
U jednom događaju iz garaže na zagrebačkom području otuđeno je približno 40 kilograma marihuane i devet kilograma hašiša, koji su potom prodavani na ilegalnom tržištu.
USKOK je naveo protupravnu korist od oko 90.000 eura.
Ovaj se predmet ne odnosi na kokain, ali je izrazito važan za razumijevanje načina na koji organizirani narkokriminal može iskoristiti osobu unutar sustava.
Informacija dobivena u službi, umjesto da pomogne otkrivanju kriminala, prema optužnici je poslužila za stjecanje kriminalne zarade.
USKOK – Optužnica od 22. ožujka 2024.
Split 2026.: kada se provjerava tko prati kriminalnu skupinu
Treći slučaj vremenski je najbliži današnjoj raspravi.
USKOK je 15. srpnja 2026. objavio pokretanje istrage protiv trojice hrvatskih državljana zbog sumnje na zlouporabu položaja i ovlasti te poticanje na zlouporabu.
U središtu istrage nalazi se policijski službenik PNUSKOK-a u Splitu.
Prema istražiteljskim sumnjama, taj je službenik u veljači 2021. na zahtjev druge osobe provjeravao podatke o vlasnicima automobila za koje su osobe povezane s preprodajom droge sumnjale da ih policija koristi za praćenje.
Podaci su, prema USKOK-u, proslijeđeni zainteresiranim osobama kako bi mogle utvrditi jesu li pod policijskim nadzorom.
Slučaj je posebno značajan jer pokazuje koliko pristup naizgled običnim evidencijama može biti sigurnosno osjetljiv.
Kriminalnoj skupini katkad nije potrebno znati cjelokupni operativni plan.
Dovoljna joj može biti jedna informacija da prepozna policijski nadzor i promijeni ponašanje.
USKOK – Istraga od 15. srpnja 2026.
Važna pravna napomena: U navedenim predmetima riječ je o sadržaju optužnica i istražiteljskih sumnji. One same po sebi ne znače pravomoćno utvrđenu krivnju okrivljenih osoba.
Međutim, činjenica da su nadležna tijela pokrenula takve postupke dovoljno je ozbiljna da se pitanje zaštite policijskih informacija i integriteta službenika ne smije svesti na pojedinačne političke izjave.
Kokain, politika i policija: veza ne počinje samo konzumacijom
Ovdje dolazimo do najvažnijeg dijela ove analize.
U javnosti se često postavlja pitanje konzumira li određeni političar kokain.
To može biti relevantno za procjenu sposobnosti obavljanja dužnosti u određenim okolnostima, ali samo po sebi ne dokazuje povezanost s organiziranim kriminalom.
Mnogo je ozbiljnije pitanje koristi li kriminalna organizacija svoj novac ili utjecaj kako bi došla do političkih, policijskih i drugih institucionalnih kontakata.
Kriminalna mreža može nastojati osigurati pristup povjerljivim informacijama, utjecati na javne odluke, prikriti podrijetlo nezakonito stečenog novca ili oslabiti postupanje državnih tijela.
To su sigurnosni rizici različiti od same konzumacije droge.
Europska agencija za droge u izvješću za 2026. izričito upozorava na korupciju, zastrašivanje i prodor kriminalnih mreža u komercijalne opskrbne lance, uključujući pomorski transport.
Organizirani kriminal ne djeluje samo preko uličnih preprodavača. Oslanja se na logistiku, financije, komunikaciju, pranje novca i pokušaje kompromitiranja sustava nadzora.
Zbog toga je potrebno razlikovati tri kategorije:
- Konzument droge – osoba čija konzumacija može predstavljati zdravstveni ili pravni problem, ali ne znači automatski da sudjeluje u organiziranom kriminalu.
- Korumpirani službenik – osoba koja zloupotrebljava službene ovlasti, informacije ili utjecaj u korist nedopuštenih interesa.
- Pripadnik ili pomagač kriminalne organizacije – osoba čije je sudjelovanje u kriminalnim aktivnostima potrebno utvrditi dokazima i odgovarajućim postupkom.
Te se kategorije mogu preklapati, ali nisu istoznačne.
Kada bi se sve tri izjednačile, izgubila bi se upravo ona preciznost koja je nužna za ozbiljno kriminalističko istraživanje.
Što obvezno testiranje političara može, a što ne može otkriti?
Prijedlog nasumičnog testiranja političkih dužnosnika otvara nekoliko važnih pitanja.
Zakon o zaštiti na radu već propisuje zabranu rada pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti te postupke provjere kod radnika, uz zakonom određene uvjete.
No izabrani politički dužnosnici nisu u svakom pogledu pravno izjednačeni s radnicima u uobičajenom radnom odnosu.
Uvođenje posebnog sustava testiranja zahtijevalo bi jasnu zakonsku osnovu, odgovarajuću zaštitu privatnosti, medicinski vjerodostojne postupke i uređene načine osporavanja nalaza.
Jednako tako, pojedini testovi mogu utvrditi raniju izloženost određenoj tvari, ali ne moraju dokazati da je osoba bila pod njezinim utjecajem u trenutku donošenja konkretne odluke.
Bilo bi pogrešno rezultate testiranja pretvarati u javni spektakl ili izlaganje nečijih zdravstvenih podataka bez odgovarajuće pravne osnove.
Međutim, razmatranje zakonitih i razmjernih provjera sposobnosti za obavljanje posebno odgovornih dužnosti legitimna je tema javne rasprave.
Još važnije, testiranjem se ne može otkriti sve ono što kriminalne organizacije nastoje prikriti.
Političar može imati negativan nalaz na drogu, a ipak sudjelovati u korupciji.
Jednako tako, osoba koja je konzumirala drogu ne mora biti povezana s kriminalnom organizacijom.
Zato borba protiv prodora narkokriminala u institucije mora obuhvatiti mnogo više od testiranja: zaštitu povjerljivih podataka, kontrolu neovlaštenih pristupa evidencijama, financijske istrage, provjere sukoba interesa i neovisno procesuiranje korupcije.
Tko kontrolira one koji kontroliraju?
U demokratskoj državi policija mora imati zakonske ovlasti i operativne mogućnosti da istražuje kriminal.
Istodobno mora postojati učinkovit nadzor nad primjenom tih ovlasti.
Nije prihvatljivo da se zbog pojedinih korupcijskih predmeta cjelokupnu policiju proglašava kriminalnom organizacijom. Brojni policijski službenici upravo su svojim radom omogućili otkrivanje takvih slučajeva.
Ali jednako bi pogrešno bilo tvrditi da unutarnja korupcija nije ozbiljan problem samo zato što većina službenika časno obavlja posao.
Službeni predmeti pokazuju što se može dogoditi kada se službeni položaj, kriminalističko znanje i pristup informacijama stave u službu nezakonitih interesa.
Zato se nadzor ne smije zaustaviti na najnižim razinama.
Potrebno je postavljati pitanja i o odgovornosti rukovoditelja, sigurnosnim provjerama, praćenju neuobičajenih pristupa službenim evidencijama te učinkovitosti unutarnjih i vanjskih kontrolnih mehanizama.
Za političke dužnosnike vrijedi slična logika.
Javna funkcija ne smije biti ni dokaz nečije krivnje ni zaštita od zakonitog ispitivanja mogućih nepravilnosti.
Isto pravilo mora vrijediti bez obzira na političku stranku, položaj ili osobne veze.
Sedam godina poslije pitanje je ostalo otvoreno
Kada je M. M. Viribus unitis u siječnju 2019. predložio tjedna nasumična testiranja saborskih zastupnika, njegov tekst mnogi su mogli čitati kao političku provokaciju.
U listopadu 2025. slično pitanje otvorio je saborski zastupnik Marin Miletić.
U listopadu 2026. isto pitanje javno postavlja dubrovački gradonačelnik Mato Franković.
U međuvremenu su hrvatska policija i USKOK dokumentirali ozbiljne predmete u kojima se pojedine policijske službenike sumnjiči ili tereti za izravno sudjelovanje u trgovini drogom odnosno zlouporabu policijskih informacija u korist kriminalnog miljea.
Ti predmeti ne dokazuju postojanje jedinstvene mreže koja povezuje hrvatsku politiku i narkomafiju.
Ali jasno pokazuju zašto je opravdano istraživati pokušaje kriminalnog utjecaja na državne institucije.
Nije dovoljno pitati samo tko konzumira kokain.
Potrebno je pitati tko na njegovoj prodaji zarađuje, kako se nezakonita zarada prikriva, tko raspolaže osjetljivim informacijama i koliko učinkovito institucije prepoznaju osobe koje zloupotrebljavaju povjerene ovlasti.
A ako političari smatraju da je testiranje potrebno, onda bi javnosti trebali predstaviti konkretan, zakonit i provediv prijedlog, umjesto da tema ostane na izjavama koje se brzo zaboravljaju.
Urednička riječ: Pitanja koja ne zastarijevaju
Prije nekoliko godina, u jednom od dugih telefonskih razgovora s prijateljem koji svoje tekstove potpisuje inicijalima M. M. Viribus unitis, razgovarali smo upravo o porastu prisutnosti kokaina u Hrvatskoj.
Tema se vrlo brzo proširila na organizirani kriminal, moguće veze s pojedincima u policiji i politici te pitanje koliko je državni sustav sposoban prepoznati kriminalni utjecaj unutar vlastitih redova.
M. M. razgovor je, na sebi svojstven način, začinio šalom da nas sigurno prisluškuju i da ću već sljedećeg dana morati objašnjavati na koje smo policajce mislili.
Smijali smo se.
Naravno, ta šala nije nikakav dokaz prisluškivanja, kao što naš razgovor nije bio dokaz protiv bilo kojeg konkretnog službenika.
Ali pitanje o kojem smo razgovarali ostalo je ozbiljno.
Danas, kada čitamo službene optužnice, pratimo izvješća o tržištu droga i slušamo kako politički dužnosnici ponovno predlažu testiranja, vrijedi se prisjetiti da se o takvim problemima govorilo i prije nego što su postali aktualni naslovi dnevnih vijesti.
M. M. svoje je pitanje javno postavio još 2019. godine.
Nije potrebno složiti se sa svakom njegovom ocjenom ili svakim predloženim rješenjem da bi se prepoznala vrijednost otvaranja rasprave o odgovornosti javnih dužnosnika.
Jer najveća opasnost za pravnu državu ne nastaje samo kada kriminalci krše zakon, nego kada osobe kojima je povjereno njegovo provođenje zloupotrijebe tu odgovornost.
I zato pitanje iz 2019. još uvijek zaslužuje odgovor.
Za prijatelja koji nije čekao da neka tema postane politički popularna kako bi o njoj javno progovorio.
M. M. Viribus unitis.
Izvori i dokumentacija
Primarni službeni izvori
- MUP RH – Izvješće o radu policije u 2025., podaci predstavljeni 28. svibnja 2026.
https://mup.gov.hr/print.aspx?id=298425&url=print - USKOK – Optužnica protiv policijskog službenika PU zadarske, 29. srpnja 2025.
https://uskok.hr/hr/priopcenja/podignuta-optuznica-protiv-policijskog-sluzbenika-zbog-zlouporabe-polozaja-i-ovlasti-0 - USKOK – Optužnica protiv policijskog službenika Uprave kriminalističke policije, 22. ožujka 2024.
https://uskok.hr/hr/priopcenja/optuzen-policajac-zbog-zlouporabe-polozaja-i-ovlasti-odavanja-sluzbene-tajne-i - USKOK – Istraga protiv policijskog službenika PNUSKOK-a Split, 15. srpnja 2026.
https://uskok.hr/hr/priopcenja/pokrenuta-istraga-protiv-policijskog-sluzbenika-zbog-sumnje-na-zlouporabu-polozaja-i-0 - Hrvatski zavod za javno zdravstvo – Analiza otpadnih voda i droga 2025., objavljeno u ožujku 2026.
https://www.hzjz.hr/priopcenja-mediji/analiza-otpadnih-voda-i-droga-2025-europska-studija-u-vise-gradova/ - EUDA – European Drug Report 2026, Drug supply, production and precursors.
https://www.euda.europa.eu/publications/european-drug-report/2026/drug-supply-production-and-precursors_en - Zakon o zaštiti na radu, članci 58.–60.
https://www.zakon.hr/z/167/zakon-o-zastiti-na-radu
Povijesni i medijski izvori
- M. M. Viribus unitis – Braniteljski portal, 27. siječnja 2019.
https://www.braniteljski-portal.hr/zasto-se-u-hrvatskom-saboru-ne-bi-sluzbeno-uvelo-nasumicno-testiranje-na-alkohol-i-opijate-droge-i-tako-svaki-tjedan/ - Hina / Glas Istre – Izjava Marina Miletića o testiranju zastupnika, 23. listopada 2025.
https://www.glasistre.hr/hrvatska/2025/10/23/miletic-most-jednom-godisnje-nenajavljeno-sve-zastupnike-testirati-na-droge-1029800 - Index.hr – Izjava Mate Frankovića, 31. listopada 2026.
https://www.index.hr/vijesti/clanak/hdzov-gradonacelnik-dubrovnika-kamioni-kokaina-su-i-dalje-tu/2851769.aspx
Metodološka napomena: Članak razdvaja službenu statistiku, dokumentirane kaznene postupke, izjave političkih dužnosnika i autorsku analizu. Navođenje istrage ili optužnice ne predstavlja tvrdnju o pravomoćno utvrđenoj krivnji. Osobna sjećanja autora služe kao kontekst nastanka članka, a ne kao dokaz kaznenih aktivnosti.
Sva prava pridržana © Ivan Vohrić
Pratite Res Publica Post i na WhatsApp kanalu
Želite brzu obavijest kada objavimo novi članak? Pridružite se našem WhatsApp kanalu.
Pratitelji kanala međusobno ne vide brojeve mobitela.
About the Author
