Seusovo blago jedno je od najvećih neriješenih pitanja europske arheologije i međunarodnog prava kulturne baštine. Već više od tri desetljeća oko njegova podrijetla vode se rasprave u kojima sudjeluju arheolozi, povjesničari umjetnosti, pravnici i države koje polažu pravo na ovu iznimno vrijednu zbirku antičkog srebra.
DOSJE RP-001
Autor: Ivan Vohrić
1. dio istraživačkog serijala “Dosjei Res Publica Post”
Metodološka napomena
Ovaj istraživački serijal temelji se na javno dostupnim sudskim odlukama, arhivskoj građi, stručnim radovima, znanstvenoj literaturi i drugim provjerljivim izvorima. U svakom nastavku jasno razlikujemo činjenice potvrđene primarnim dokumentima od tvrdnji koje proizlaze iz svjedočenja, sekundarne literature ili medijskih izvještaja. Kada određeni podatak nije moguće neovisno potvrditi, to će biti izričito naznačeno.
Cilj serijala nije potvrditi unaprijed zadanu tezu niti ponuditi konačan odgovor na pitanje podrijetla Seusova blaga. Cilj je rekonstruirati događaje na temelju dostupne dokumentacije i pokazati što se danas može pouzdano utvrditi, a koja pitanja i dalje ostaju otvorena.
Kada arheološki nalaz postane međunarodni spor
Povijest poznaje brojne sporove oko umjetnina, arheoloških nalaza i kulturne baštine. No malo je slučajeva koji su tijekom desetljeća izazvali toliko različitih tumačenja kao što je to učinilo Seusovo blago.
Riječ je o zbirci luksuznog srebrnog posuđa iz kasnog Rimskog Carstva, nastaloj tijekom 4. ili početkom 5. stoljeća poslije Krista. Izrađena od gotovo četrdeset kilograma srebra, zbirka se ubraja među najvrjednije sačuvane primjerke antičke luksuzne umjetnosti. Osim iznimne umjetničke vrijednosti, njezinu važnost povećava činjenica da se i danas vodi rasprava o tome gdje je pronađena i kako je napustila zemlju iz koje potječe.
Upravo to pitanje pretvorilo je arheološki nalaz u jedan od najpoznatijih međunarodnih sporova oko kulturne baštine.
Blago koje se pojavilo bez jasnog podrijetla
Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća zbirka se pojavljuje na međunarodnom tržištu umjetnina. Kao vlasnik navodio se britanski plemić, markiz od Northamptona, koji je tvrdio da je blago zakonito kupio preko trgovca umjetninama.
No vrlo brzo pojavljuje se ozbiljan problem.
Za zbirku nije postojao vjerodostojan i neprekinut dokaz o njezinu podrijetlu, odnosno dokumentacija koja bi jasno pokazala gdje je pronađena i kako je legalno napustila zemlju nalaza.
Takvi se dokumenti u međunarodnoj trgovini umjetninama nazivaju provenijencija i predstavljaju jedan od najvažnijih elemenata pri utvrđivanju zakonitog vlasništva.
U slučaju Seusova blaga upravo je pitanje provenijencije postalo središnja točka budućeg sudskog spora.
Sotheby’s i početak međunarodne afere
Jedan od prijelomnih trenutaka dogodio se kada je ugledna aukcijska kuća Sotheby’s pripremala javnu prodaju zbirke.
Neposredno prije održavanja aukcije pojavile su se države koje su tvrdile da zbirka predstavlja dio njihove kulturne baštine te da je iz njihove zemlje nezakonito iznesena.
Među njima su bili Libanon, tadašnja Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, a nakon njezina raspada pravni položaj u postupku preuzima Republika Hrvatska. U spor se uključuje i Mađarska, koja također polaže pravo na zbirku.
Od tog trenutka pitanje vlasništva više nije bilo predmet rasprava među arheolozima ili kolekcionarima. Preselilo se u sudnicu.
Kako je Hrvatska postala stranka u postupku
Jedna od čestih zabluda koja se pojavljuje u javnosti jest da je Hrvatska naknadno, bez prethodne osnove, odlučila tražiti povrat Seusova blaga.
Dostupna dokumentacija pokazuje drukčiju sliku.
Prvotni zahtjev u međunarodnom postupku podnijela je Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. Nakon njezina raspada Republika Hrvatska preuzela je pravni položaj u postupku i nastavila zastupati tvrdnju da je zbirka pronađena na području današnje Republike Hrvatske.
Time je Hrvatska postala jedna od stranaka u jednom od najpoznatijih međunarodnih sporova vezanih uz kulturnu baštinu.
Što je američki sud zapravo trebao odlučiti?
U javnosti se često stvara dojam da je sud odlučivao kojoj se državi blago “više sviđa” ili koja ima “jače povijesno pravo”.
To nije bio predmet postupka.
Američki sud trebao je odgovoriti na mnogo konkretnije pitanje:
Može li neka od država dokazati da je Seusovo blago pronađeno upravo na njezinu teritoriju?
Drugim riječima, nije bilo dovoljno iznijeti pretpostavke ili povijesne interpretacije.
Bilo je potrebno ponuditi dokaze koji će zadovoljiti pravila američkog građanskog postupka.
Zbog toga su u predmetu sudjelovali arheolozi, geolozi, kemičari, stručnjaci za povijest umjetnosti, ali i svjedoci koji su tvrdili da imaju neposredna saznanja o okolnostima pronalaska blaga.
Hrvatska teza – početak jedne velike istrage
Republika Hrvatska tvrdila je da je Seusovo blago pronađeno na području Barbarige u Istri.
Kako bi tu tvrdnju potkrijepila, okupila je stručni tim sastavljen od arheologa, geologa, kemičara i drugih stručnjaka, a pred sudom su se pojavili i svjedoci čiji će iskazi tijekom postupka izazvati brojne rasprave.
Koliko su ti dokazi bili uvjerljivi, koje su znanstvene analize provedene i zbog čega dio hrvatske argumentacije nije imao očekivani učinak pred američkim sudom, pitanja su koja zahtijevaju zasebnu i detaljnu analizu.
Upravo zato njima ćemo posvetiti sljedeći nastavak ovog istraživačkog serijala.
Nastavlja se…
U drugom dijelu serijala “Seusovo blago” analizirat ćemo hrvatski dokazni tim, stručne ekspertize, svjedoke te prve tragove koji vode prema Barbarigi u Istri.
Pokušat ćemo odgovoriti na pitanje:
Na kojim je dokazima Republika Hrvatska temeljila svoj zahtjev za povrat jednog od najvrjednijih antičkih srebrnih blaga na svijetu?
DOKUMENTACIJA DOSJEA RP-001
Metodologija korištenja izvora
Ovaj dosje izrađen je na temelju javno dostupnih sudskih odluka, arhivske građe, stručnih radova i drugih provjerljivih izvora. Izvori su razvrstani prema dokaznoj vrijednosti kako bi čitatelj mogao jasno razlikovati primarne dokumente od stručne literature i medijskih izvještaja. Medijski izvori korišteni su kao istraživački tragovi i kronološka pomoć, dok su zaključci ovog dosjea utemeljeni prvenstveno na primarnim i stručnim izvorima.
I. PRIMARNI PRAVNI IZVORI
Ovi dokumenti predstavljaju temelj za razumijevanje sudskog postupka vođenog pred američkim sudovima.
Žalbena presuda Google Scholar 203 A.D.2d 167 (1994) Otvori izvor
Sudski predmet – Index No. 3790/1990 Scribd Republic of Croatia v. Trustee of the Marquess of Northampton Otvori izvor
II. STRUČNA I ZNANSTVENA LITERATURA
Ovi izvori korišteni su za razumijevanje arheološkog, geološkog i povijesnog konteksta slučaja.
Informatica Museologica Hrčak Izbor iz domaćeg tiska – Seusovo blago Otvori izvor
Ancient Treasures Brian Haughton Ancient Treasures (2013) Otvori izvor
ArThemis – pregled međunarodnog spora University of Geneva Sevso Treasure Case Otvori izvor
III. DOKUMENTARNI I NOVINSKI IZVORI
Korišteni za rekonstrukciju javno dostupne kronologije i izjava sudionika.
Globus / Jutarnji list Jutarnji list Kako sam u New Yorku vještačio Seusovo blago Otvori izvor
24sata 24sata Iskopano je u Hrvatskoj? Sve analize kažu da je blago naše Otvori izvor
HVG HVG Seuso – mađarski pogled na slučaj Otvori izvor
IV. STATUS ISTRAŽIVANJA
Analizirano u prvom nastavku
✔ međunarodni pravni okvir spora
✔ povijesni nastanak slučaja
✔ pojavljivanje zbirke na tržištu umjetnina
✔ uloga aukcijske kuće Sotheby’s
✔ uključivanje Republike Hrvatske u sudski postupak
Predmet analize u drugom nastavku
◻ hrvatski dokazni tim
◻ Vesna Girardi-Jurkić
◻ Mladen Juračić
◻ Anton Cvek
◻ Ivan Kaurić
◻ geološke i kemijske ekspertize
◻ nalazište Barbariga
Otvorena istraživačka pitanja
Do trenutka objave ovog nastavka javnosti nisu dostupni svi dokumenti koji bi omogućili potpunu rekonstrukciju dokaznog postupka pred američkim sudom. Posebno se to odnosi na dio dokazne dokumentacije, izvorne ekspertize te cjelovite zapisnike s glavne rasprave. U nastavku istraživanja posebna će se pozornost posvetiti upravo tim otvorenim pitanjima.
UREDNIČKA RIJEČ
Dosje RP-001 zamišljen je kao otvoreni istraživački dosje. Njegov cilj nije potvrditi unaprijed postavljenu tezu, nego sustavno prikupiti, analizirati i predstaviti dostupnu dokumentaciju. Ako u budućnosti postanu dostupni novi sudski spisi, arhivska građa ili drugi vjerodostojni izvori koji mogu bitno promijeniti razumijevanje ovog slučaja, uredništvo Res Publica Posta dopunit će ovaj dosje ili ga ponovno otvoriti.
Sva prava pridržana © Ivan Vohrić
Pratite Res Publica Post i na WhatsApp kanalu
Želite brzu obavijest kada objavimo novi članak? Pridružite se našem WhatsApp kanalu.
Pratitelji kanala međusobno ne vide brojeve mobitela.
About the Author
