Kumrovec je ponovno dospio u središte javne rasprave nakon što je školski izlet jednog razreda otkazan zbog protivljenja dijela roditelja. izvor Zagorje.com Škola otkazala izlet u Kumrovec zbog pobune roditelja Otvori izvor Dok jedni tvrde da djecu ne treba voditi u rodno mjesto Josipa Broza Tita, drugi smatraju da je riječ o kulturnoj i povijesnoj baštini koju ne bi trebalo promatrati isključivo kroz ideološku prizmu. No možda pravo pitanje nije treba li djecu voditi u Kumrovec, nego zašto Hrvatska ni danas ne može mirno razgovarati o vlastitoj povijesti.
Kada je u medijima objavljena vijest da je školski izlet u Kumrovec otkazan nakon pobune dijela roditelja, rasprava se gotovo trenutačno pretvorila u još jedan hrvatski ideološki sukob.
Jedni su tvrdili da djecu ne treba voditi u rodno mjesto Josipa Broza Tita. Drugi su roditelje proglasili neznalicama, zatucanima i ljudima koji šire mržnju.
U svega nekoliko sati nestalo je prostora za razgovor, a ostali su samo rovovi.
No pravo pitanje možda uopće nije treba li djecu voditi u Kumrovec.
Pravo pitanje glasi: zašto se Hrvatska ni danas ne može mirno suočiti s vlastitom poviješću?
Kada školski autobus postane politička bojišnica
Čitajući komentare ispod članka, čovjek vrlo brzo primijeti da se malo tko zapravo bavi djecom, nastavom ili obrazovnom vrijednošću izleta.
Jedni govore o „krvniku hrvatskog naroda“, drugi o „zatucanim roditeljima“, treći o Thompsonu, četvrti o partizanima, peti o ustašama.
Kao da nije riječ o školskoj ekskurziji nego o političkom skupu.
Djeca su pritom postala gotovo nevažna.
Njihova uloga svodi se na to da budu sredstvo preko kojeg odrasli nastavljaju rasprave koje nikada nisu uspjeli riješiti među sobom.
Roditelji imaju pravo postavljati pitanja o izletu u Kumrovec
U demokratskom društvu roditelji imaju pravo znati kamo škola vodi njihovu djecu i s kojim obrazovnim ciljem.
To pravo nitko ne bi smio dovoditi u pitanje.
Ako roditelj smatra da određeni sadržaj nije primjeren ili želi dodatno objašnjenje, to ne znači automatski da je protiv obrazovanja ili povijesti.
Problem nastaje onda kada se svaka tema unaprijed promatra kroz ideološke naočale.
Tada više ne pitamo:
„Što će djeca tamo naučiti?“
nego:
„Je li to naša ili njihova strana povijesti?“
A upravo tada prestaje obrazovanje i počinje političko svrstavanje.
Kumrovec nije samo Tito
Jednako tako nije pošteno svesti Kumrovec isključivo na Josipa Broza Tita.
Kumrovec je i etno-selo.
To je mjesto na kojem djeca mogu vidjeti kako se živjelo prije više od stotinu godina, upoznati stare zanate, način gradnje kuća, svakodnevni život zagorskog sela i dio kulturne baštine Hrvatske.
Činjenica da se ondje nalazi Titova rodna kuća ne briše sve ostalo što Kumrovec jest.
Ali vrijedi i obrnuto.
Tito nije samo turistička atrakcija
Oni koji tvrde da je riječ isključivo o etnografiji također zanemaruju dio stvarnosti.
Josip Broz Tito nije neutralna povijesna osoba.
Za jedne je simbol antifašističke borbe i poslijeratne modernizacije države.
Za druge je simbol jednopartijskog sustava, političkih progona, Golog otoka, poratnih likvidacija i gušenja političkih sloboda.
O tim činjenicama moguće je raspravljati, ali ih nije moguće izbrisati.
Upravo zato škola ne bi smjela djecu učiti ni obožavanju ni mržnji prema povijesnim osobama.
Njezin je zadatak učiti ih činjenicama.
Kumrovec kao ogledalo hrvatskih podjela
Možda će zvučati paradoksalno, ali najveći problem ove priče nije Tito.
Najveći problem je način na koji mi razgovaramo o Titu.
Dovoljno je pogledati komentare.
S jedne strane nalazimo ljude koji svakoga tko kritizira Tita automatski proglašavaju primitivcem ili mrziteljem.
S druge strane nalazimo ljude koji svako spominjanje Kumrovca doživljavaju kao pokušaj komunističke indoktrinacije.
Obje strane polaze od istog uvjerenja:
„Ja već znam istinu, a druga strana je problem.“
A upravo je to način razmišljanja koji onemogućuje ozbiljan razgovor.
Kumrovec pokazuje zašto povijest nije navijački sport
Jedna od najvećih pogrešaka koje društvo može napraviti jest pretvoriti povijest u navijački sport.
Tada više nije važno što se dogodilo.
Važno je samo tko je „naš“, a tko „njihov“.
Takav pristup ne proizvodi znanje.
Proizvodi generacije ljudi koje unaprijed znaju što moraju misliti prije nego što su uopće proučile činjenice.
Ako želimo da djeca jednog dana samostalno razmišljaju, moramo ih učiti postavljati pitanja.
Ne samo o Titu.
Ne samo o Jugoslaviji.
Nego o svakom povijesnom događaju, političkom sustavu i društvenoj pojavi.
Kada unaprijed odlučimo tko su “naši”, a tko “njihovi”, tada više ne istražujemo povijest nego tražimo potvrdu vlastitih uvjerenja. Upravo zato društva ostaju zarobljena u starim sukobima i generacijama prenose iste podjele. O tome smo detaljnije pisali u članku: pročitaj članak Res Publica Post Manipulacija Domovinskim ratom – simboli umjesto istine Otvori izvor
Jer istina rijetko pripada jednoj političkoj strani, ali manipulacija poviješću gotovo uvijek služi nečijem političkom interesu.
Što zapravo želimo ostaviti svojoj djeci?
Možda je najvažnije pitanje cijele ove priče upravo ono koje se najmanje postavlja.
Želimo li svojoj djeci ostaviti društvo koje će ih učiti što moraju misliti?
Ili društvo koje će ih učiti kako razmišljati?
To nije isto.
Prvo proizvodi sljedbenike.
Drugo proizvodi slobodne ljude.
A slobodan čovjek može posjetiti Kumrovec, pročitati različite knjige o Titu, saslušati različita mišljenja i na kraju sam donijeti zaključak.
Bez nametanja.
Bez straha.
Bez ideološke prisile.
Zaključak
Kumrovec nije problem.
Problem je što Hrvatska i dalje vodi ratove prošlog stoljeća preko svoje djece.
Dok god svaku povijesnu temu promatramo isključivo kroz pitanje „tko je naš, a tko njihov“, ostat ćemo zarobljeni u istim podjelama koje nas prate desetljećima.
Povijest ne možemo promijeniti.
Ali možemo odlučiti hoćemo li njome obrazovati nove generacije ili ih preko nje nastaviti dijeliti.
Jer djeca ne trebaju naslijediti naše rovove.
Trebaju naslijediti sposobnost da iz njih izađu.
Autor: Ivan Vohrić
Res Publica Post
Sva prava pridržana © Ivan Vohrić
Pratite Res Publica Post i na WhatsApp kanalu
Želite brzu obavijest kada objavimo novi članak? Pridružite se našem WhatsApp kanalu.
Pratitelji kanala međusobno ne vide brojeve mobitela.
About the Author
