ZET, Bandić i HDZ na prvi pogled pripadaju različitim dijelovima današnje rasprave o Zagrebu. Ali iza aktualnog spora oko plaća nalazi se mnogo starija priča u kojoj se Bandić i HDZ, gradska poduzeća, zapošljavanje, migracije i biračke mreže godinama međusobno dodiruju.
Zagreb pred štrajkom
Reprezentativni sindikati ZET-a i Zagrebačkog holdinga 25. rujna 2026. objavili su da su dobili većinsku potporu članstva za štrajk najavljen za ponedjeljak 28. rujna. Ranije su naveli da bi štrajk trebao početi u 3:30, nakon neuspjelih pregovora i postupka mirenja. Sindikati su tražili povećanje osnovice plaća od 19 posto i kolektivni ugovor na dvije ili tri godine.
IZVOR 01 — Aktualni štrajk HRT / Hina Sindikati ZET-a i Holdinga: Većinska potpora članstva za štrajk 28. rujna Aktualna potvrda sindikata od 25. rujna 2026. da je članstvo većinski podržalo štrajk najavljen za 28. rujna. Otvori izvor
IZVOR 02 — Zahtjevi sindikata HRT / Hina Propali pregovori, sindikati ZET-a i Zagrebačkog holdinga najavili štrajk Izvještaj od 18. rujna 2026. o zahtjevu za rast osnovice od 19 posto, duljem kolektivnom ugovoru i najavljenom početku štrajka u 3:30. Otvori izvor
Gradonačelnik Tomislav Tomašević 25. rujna tvrdio je da aktualna ponuda poslodavaca kroz već provedena i ponuđena povećanja znači kumulativno povećanje osnovice od oko 14 posto u razdoblju od početka 2026. do početka 2027. To je računica gradske strane u pregovorima, a ne neovisna procjena.
IZVOR 03 — Ponuda gradske strane HRT / Hina Tomašević: Ponuda je korektna, štrajk nećemo platiti Izjava gradonačelnika o aktualnoj ponudi radnicima i njegovoj računici kumulativnog rasta osnovice. Otvori izvor
Pravo radnika da traže veću plaću nije sporno. Jednako je legitimno pravo građana pitati koliko takvo povećanje košta, kako se financira i kakva je povijest sustava koji danas od njih traži razumijevanje.
Koliko ZET-ovci danas stvarno primaju?
Grad i ZET odgovorili su na najavu štrajka podacima o stvarno isplaćenim primanjima.
Prema objavljenim podacima za srpanj 2026., prosječna isplata vozača ZET-a iznosila je oko 1.992 eura kada se pribroje stalni dodaci, prehrana i nagrada. Objavljeni primjer prosječnog vozača pokazuje oko 1.799 eura neto za puni fond sati, smjenski, noćni i nedjeljni rad, prije neoporezivih dodataka.
Najmanja navedena isplata vozaču autobusa bila je 1.661,14 eura, dok je jedna od najvećih bila 2.725,05 eura. U tom višem primjeru radnik je imao 14 prekovremenih sati, smjenski i nedjeljni rad, dodatak za zglobno vozilo i znatnu osobnu poreznu olakšicu.
IZVOR 04 — Plaće ZET-a Dnevnik.hr / podaci Grada Zagreba Kako se dolazi do isplata vozača ZET-a Objavljene platne liste i struktura primanja vozača: redovni rad, smjene, nedjelje, prekovremeni sati, neoporezivi primitci i porezne olakšice. Otvori izvor
Sindikati s razlogom upozoravaju da konačna isplata na račun nije isto što i osnovna plaća za redovan rad. Na konačni iznos utječu noćni i nedjeljni rad, smjene, prekovremeni sati, dodaci i individualne porezne olakšice.
Zato ni najvišu pojedinačnu isplatu nije korektno prikazivati kao uobičajenu plaću svakog vozača. Ali nije potrebno ni prešutjeti stvarne iznose koji se isplaćuju.
Za usporedbu, prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj za srpanj 2026. iznosila je 1.540 eura, a medijalna 1.346 eura. U Gradu Zagrebu prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u drugom tromjesečju 2026. iznosila je 1.784 eura.
IZVOR 05 — Plaće u Hrvatskoj Državni zavod za statistiku Prosječne mjesečne neto i bruto plaće za srpanj 2026. Službeni podaci DZS-a: prosječna neto plaća 1.540 eura i medijalna neto plaća 1.346 eura u srpnju 2026. Otvori službeni podatak
IZVOR 06 — Plaće u Gradu Zagrebu Državni zavod za statistiku Prosječne plaće po županijama u drugom tromjesečju 2026. Službeni DZS: prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Gradu Zagrebu u drugom tromjesečju 2026. iznosila je 1.784 eura. Otvori službeni podatak
Ni ta usporedba nije savršena: ne uspoređujemo ista zanimanja, istu stručnu spremu, odgovornost ni uvjete rada. Ali daje okvir unutar kojega građani mogu razumjeti današnji spor.
I upravo tu rasprava o plaćama prelazi u mnogo stariju priču o ZET-u, Holdingu, zapošljavanju i politici.
ZET i obiteljsko zapošljavanje: nije samo zagrebačka legenda
O vezama, rođacima i preporukama za posao u ZET-u Zagrepčani govore desetljećima. Problem s takvim pričama jest što ih je teško odvojiti od pretjerivanja.
U ovom slučaju, međutim, postoji dokumentirani javni trag.
Sindikat vozača i prometnih radnika ZET-a 24. veljače 2015. objavio je dopis u kojem je naveo da je s rukovodstvom postignuto suglasje da pri zapošljavanju vozača autobusa prioritet imaju djeca radnika ZET-a i djeca branitelja.
IZVOR 07 — ZET i prednost pri zapošljavanju Sindikat vozača i prometnih radnika ZET-a Zahtjev za poštivanje postignutih dogovora, 24. veljače 2015. Primarni sindikalni dokument u kojem se navodi postignuto suglasje o prioritetu djece radnika ZET-a i djece branitelja pri zapošljavanju vozača. Otvori dokument
Još ranije iste godine isti sindikat objavio je da je od Uprave zatražio da pri zapošljavanju vozača autobusa prioritet imaju djeca njihovih radnika te da se očekuje da se u molbama navede pripadnost užoj obitelji.
IZVOR 08 — Sindikalna objava Sindikat vozača i prometnih radnika ZET-a Aktivnosti sindikata do 15. siječnja 2015. Objava sindikata o traženju prioriteta za djecu zaposlenika pri zapošljavanju vozača autobusa. Otvori dokument
Godine 2019. predsjednik drugog ZET-ova sindikata, komentirajući politička i rodbinska zapošljavanja, javno je pozvao Upravu da se prestane zapošljavati „po babi i stričevima“ te rekao da tvrtki nedostaju konkretni radnici poput vozača i zaposlenih u održavanju.
IZVOR 09 — Sporna zapošljavanja 24sata Sporna zapošljavanja: Uđi u stranku pa ćeš dobiti i posao Članak iz 2019. o političkim i rodbinskim zapošljavanjima u ZET-u, uz izjavu sindikalnog čelnika protiv zapošljavanja po rodbinskim vezama. Otvori članak
Ni jedan od tih dokumenata ne dokazuje da je svaki radnik ZET-a zaposlen preko veze. Ali pokazuju da rasprava o obiteljskom i političkom zapošljavanju nije nastala 2026. niti je samo gradska legenda.
Zagreb kao političko bojište
HDZ je na lokalnim izborima 1993. u Zagrebu osvojio 46,60 posto glasova za Gradsku skupštinu. Već nekoliko godina poslije Zagreb postaje jedno od najvažnijih političkih bojišta u Hrvatskoj.
IZVOR 10 — Lokalni izbori 1993. Državno izborno povjerenstvo / arhiva izbora Rezultati lokalnih izbora u Gradu Zagrebu 1993. Službeni izborni rezultat: HDZ je na izborima za Gradsku skupštinu 1993. dobio 46,60 posto glasova. Otvori službeni dokument
Zagrebačka kriza 1995.–1997.
Na izborima 1995. oporbene stranke osvojile su većinu u zagrebačkoj Gradskoj skupštini. Dogovoreni kandidat za gradonačelnika bio je Goran Granić, ali predsjednik Franjo Tuđman nije ga potvrdio. Slijedili su novi kandidati i nova odbijanja, a politički sukob ostao je zapamćen kao Zagrebačka kriza.
Akademska literatura tu epizodu opisuje kao izrazito važan sukob oko kontrole glavnog grada i odnosa izvršne vlasti prema izbornoj volji u Zagrebu.
IZVOR 11 — Zagrebačka kriza Politička misao / Hrčak Akademski rad s prikazom Zagrebačke krize 1995. Rad opisuje izbor oporbenih kandidata, početak Zagrebačke krize i političko-pravni sukob oko konstituiranja gradske vlasti. Otvori znanstveni izvor
To je važan kontekst: Zagreb nije postao politički važan tek s Milanom Bandićem. Borba za kontrolu grada bila je jedno od središnjih pitanja hrvatske politike još sredinom devedesetih.
Milan Bandić: od SDP-a do vlastite političke mreže
Milan Bandić na čelo Zagreba dolazi kao SDP-ovac 2000. godine, a 2009. postaje prvi neposredno izabrani zagrebački gradonačelnik. Nakon kandidature za predsjednika Republike prestalo mu je članstvo u SDP-u i počinje razdoblje u kojem gradi samostalnu političku infrastrukturu.
Bandićev model vlasti različiti su politolozi i novinari opisivali kroz osobne, lokalne i interesne mreže. Pojam „klijentelizam“ u tom kontekstu predstavlja stručnu i političku interpretaciju načina održavanja vlasti, a ne sudsku kvalifikaciju svakoga zaposlenja ili političkog odnosa.
BiH i Zagreb: prvo činjenice, zatim politika
Tema stanovništva doseljenog iz Bosne i Hercegovine u Zagrebu lako se pretvara u stereotip. Zato treba početi demografijom.
Doseljavanje iz BiH u Zagreb nije počelo 1990-ih. Znanstveno istraživanje Instituta za migracije i narodnosti pokazuje da je Zagreb bio važno odredište radnih migracija iz BiH još u socijalističkom razdoblju.
Prema Popisu 2011., u Gradu Zagrebu živjelo je 98.579 osoba rođenih u BiH. U Sesvetama ih je bilo 14.201, odnosno 20,3 posto stanovništva te gradske četvrti.
Isti rad pokazuje da je velik dio doseljavanja 1990-ih bio povezan s ratom i prisilnim migracijama.
IZVOR 12 — Migracije BiH–Zagreb Stanovništvo / Institut za migracije i narodnosti Migration from Bosnia and Herzegovina to Croatia: Migration patterns of immigrants in Zagreb Znanstveni rad o migracijama iz BiH u Hrvatsku i Zagreb, uključujući podatke o 98.579 stanovnika Zagreba rođenih u BiH i koncentraciji u Sesvetama. Otvori znanstveni rad
Zbog toga nema činjenične osnove cjelokupno doseljavanje stanovništva iz BiH u Zagreb pripisivati projektu jedne političke stranke.
Ali postoji drugo, legitimno pitanje: jesu li političke stranke pojedine doseljeničke zajednice prepoznavale kao važan dio svoje biračke infrastrukture?
Biračke preferencije i doseljeničke zajednice
Sociolog Dragan Bagić 2021. izjavio je da su neka njegova istraživanja pokazivala kako useljenici, posebno noviji useljenici iz BiH, imaju nešto drukčije biračke preferencije od starosjedilaca te druge i treće generacije useljenika.
To nije tvrdnja da svi ljudi podrijetlom iz BiH glasuju jednako. Upravo suprotno: razlikovanje generacija upozorava da se politički obrasci mijenjaju.
IZVOR 13 — Biračke preferencije useljenika Jutarnji list Razgovor o doseljavanju i biračkim preferencijama u Zagrebu Sociolog Dragan Bagić govori o istraživanjima prema kojima noviji useljenici iz BiH imaju nešto drukčije biračke preferencije od starosjedilaca i kasnijih generacija useljenika. Otvori izvor
Još je važniji trag ostavila sama politika.
U srpnju 2015. zagrebački HDZ na svojoj je službenoj stranici pohvalio činjenicu da je vodstvo u Novom Zagrebu zapad povezalo domicilno i doseljeno stanovništvo, „pretežito iz Bosne i Hercegovine“, te napisao da je to bilo dodana vrijednost izbornom rezultatu Kolinde Grabar-Kitarović.
IZVOR 14 — HDZ i doseljeno stanovništvo iz BiH HDZ Zagreb — arhiva službene stranice Novi Zagreb zapad — snaga 7. izborne jedinice Službena objava zagrebačkog HDZ-a iz srpnja 2015. u kojoj se povezivanje domicilnog i doseljenog stanovništva, pretežito iz BiH, povezuje s pobjedničkim izbornim rezultatom. Otvori arhivsku objavu
U veljači 2015. zagrebački HDZ javno je zahvaljivao i velikim zajednicama Livnjaka i Janjevaca u Dubravi, navodeći njihov doprinos predsjedničkom izbornom rezultatu.
IZVOR 15 — HDZ, Dubrava i doseljeničke zajednice HDZ Zagreb — arhiva službene stranice Dubravi kapa dolje! Predsjednici 11.000 glasova više nego Josipoviću Stranačka objava iz veljače 2015. o izbornoj potpori u Dubravi i ulozi lokalnih zajednica. Otvori arhivsku objavu
Ti izvori ne dokazuju da je stanovništvo iz BiH planski naseljavano u Zagreb radi izbora. Ali dokumentiraju da je HDZ određene doseljeničke zajednice prepoznavao kao politički relevantne i javno povezivao njihov angažman sa svojim izbornim uspjehom.
To je bitna razlika između dokaza i pretpostavke.
Bandić i birači u BiH
Još jedan izborni podatak teško je zanemariti.
U drugom krugu predsjedničkih izbora 2010., neposredno nakon Bandićeva odlaska iz SDP-a, Milan Bandić osvojio je 94,28 posto glasova birača koji su glasovali u Bosni i Hercegovini.
IZVOR 16 — Bandić u BiH 2010. tportal / rezultati DIP-a Bandić: Ja neću odustati! Izvještaj iz izborne noći s podatkom DIP-a da je Milan Bandić u BiH osvojio 94,28 posto glasova u drugom krugu predsjedničkih izbora 2010. Otvori izvor
To nije dokaz kako su glasovali stanovnici Zagreba rođeni u BiH. Riječ je o različitim biračkim populacijama i njih ne treba izjednačavati.
Ali taj rezultat pokazuje da je Bandić nakon izlaska iz SDP-a imao izrazito snažnu potporu među biračima u BiH.
Neobičan raskorak: HDZ-ova lista i HDZ-ov kandidat
Za razumijevanje odnosa HDZ-a i Bandića zanimljivi su lokalni izbori 2013. i 2017.
Godine 2013. Margareta Mađerić kao kandidatkinja HDZ-a i partnera za gradonačelnicu dobila je 5,41 posto glasova. Istodobno je njihova lista za Gradsku skupštinu dobila 14,72 posto.
IZVOR 17 — Lokalni izbori Zagreb 2013. Državno izborno povjerenstvo Rezultati lokalnih izbora u Gradu Zagrebu 2013. Službeni rezultat: Margareta Mađerić 5,41 posto za gradonačelnicu, a koalicijska lista predvođena HDZ-om 14,72 posto za Gradsku skupštinu. Otvori službeni dokument
Godine 2017. obrazac se ponavlja. Drago Prgomet dobiva 5,60 posto u utrci za gradonačelnika, dok HDZ-ova lista istog dana osvaja 11,96 posto za Gradsku skupštinu.
IZVOR 18 — Lokalni izbori Zagreb 2017. Državno izborno povjerenstvo Rezultati lokalnih izbora u Gradu Zagrebu 2017. Službeni rezultat: Drago Prgomet 5,60 posto za gradonačelnika; HDZ-ova lista 11,96 posto za Gradsku skupštinu. Otvori službeni dokument
Ta razlika jest činjenica.
Ono što iz nje ne možemo dokazati jest namjera. Rezultati sami po sebi nisu dokaz da je HDZ namjerno birao kandidate kako bi Bandiću olakšao pobjedu.
Ali političko pitanje ostaje legitimno: zašto je značajan dio birača bio spreman glasati za HDZ-ovu listu, ali ne i za HDZ-ova kandidata za gradonačelnika?
Bandić i HDZ: od „tihe suradnje“ do formalnog partnerstva
Izraz „tihi partner“ godinama se koristio u političkim raspravama o odnosu Bandića i HDZ-a. Za ranije razdoblje to je interpretacija, a ne pravna činjenica.
Kasnije više nije bilo potrebe za nagađanjem.
U prosincu 2016., nakon prihvaćanja HDZ-ovih amandmana, Bandić je prijedlog proračuna opisao kao njihov zajednički proračun.
IZVOR 19 — Zajednički proračun 2016. Grad Zagreb / Hina Prijedlog proračuna za 2017. i prihvaćeni amandmani HDZ-a Službena gradska objava: prihvaćeni su HDZ-ovi amandmani, a Milan Bandić proračun naziva njihovim zajedničkim proračunom. Otvori službeni izvor
U lipnju 2017. zagrebački HDZ javno je odlučio surađivati s Bandićem u Gradskoj skupštini. U srpnju je potpisan sporazum između Bandićeve opcije, HDZ-a i Neovisnih za Hrvatsku kojim su definirana prava i obveze, skupštinske funkcije i 17 zajedničkih projekata.
IZVOR 20 — Formalni sporazum 2017. tportal Sporazum Bandić – HDZ – Esih Objavljeni sadržaj sporazuma kojim su definirane međusobne obveze, skupštinske funkcije i 17 projekata. Otvori izvor
Do 2019. ni sam HDZ odnos više nije opisivao neformalnim riječima. Na službenoj stranici Bandićevu je stranku nazvao svojim koalicijskim partnerom.
IZVOR 21 — HDZ o koalicijskom partneru HDZ HDZ: Bandićeva stranka naš je koalicijski partner Službena objava HDZ-a iz 2019. u kojoj se stranka Milana Bandića izrijekom naziva koalicijskim partnerom. Otvori službenu objavu
Prema tome, moguće je raspravljati koliko je ranija suradnja bila „tiha“. Ali kasnije partnerstvo bilo je javno i formalizirano.
2021. i 2025.: prekid jednog političkog kontinuiteta
Nakon smrti Milana Bandića 2021. Zagreb je dobio potpuno drukčiju političku vlast.
Tomislav Tomašević u drugom je krugu izbora 2021. osvojio 199.630 glasova, a Miroslav Škoro 106.300.
IZVOR 22 — Lokalni izbori Zagreb 2021. Državno izborno povjerenstvo Rezultati lokalnih izbora u Gradu Zagrebu 2021. Službeni rezultat drugog kruga: Tomislav Tomašević 199.630 glasova, Miroslav Škoro 106.300. Otvori službeni dokument
Četiri godine poslije Tomašević je ponovno izabran. U drugom krugu 2025. dobio je 130.996 glasova, a Marija Selak Raspudić 96.590.
IZVOR 23 — Lokalni izbori Zagreb 2025. Državno izborno povjerenstvo Rezultati drugog kruga lokalnih izbora u Gradu Zagrebu 2025. Službeni rezultat drugog kruga: Tomislav Tomašević 130.996 glasova, Marija Selak Raspudić 96.590. Otvori službeni dokument
To ne dokazuje motive pojedinačnih birača niti znači da su problemi političkog zapošljavanja ili upravljanja nestali. Ali pokazuje da promjena vlasti 2021. nije ostala samo jednokratna reakcija neposredno nakon Bandićeve smrti.
Što možemo dokazati, a što ne možemo
Nakon pregleda javno dostupnih izvora moguće je prilično jasno povući granicu.
Dokumentirano je da su u ZET-u postojali sindikalni zahtjevi za davanjem prednosti djeci zaposlenika pri zapošljavanju.
Dokumentirani su javni navodi o političkim i rodbinskim zapošljavanjima u ZET-u.
Dokumentirano je veliko i dugotrajno doseljavanje iz Bosne i Hercegovine u Zagreb, uključujući migracije mnogo prije stvaranja samostalne Hrvatske.
Dokumentirano je da su pojedine doseljeničke skupine imale drukčije biračke obrasce te da je zagrebački HDZ u svojim objavama otvoreno isticao političku važnost povezivanja domicilnog i doseljenog stanovništva, pretežito iz BiH.
Dokumentirana je snažna potpora Milanu Bandiću među biračima koji su 2010. glasovali u BiH.
Dokumentiran je velik raskorak između rezultata HDZ-ovih kandidata za gradonačelnika i HDZ-ovih lista 2013. i 2017.
Dokumentiran je prijelaz odnosa Bandić–HDZ od političke suradnje do formalnog sporazuma i otvorenog koalicijskog partnerstva.
Ali nismo pronašli dokument koji bi dokazao tvrdnju da je stanovništvo iz BiH planski naseljavano u Zagreb upravo radi stvaranja biračke baze HDZ-a.
Nismo pronašli vjerodostojnu statistiku prema kojoj bi se moglo tvrditi da većinu zaposlenika ZET-a čine osobe rođene u BiH.
I ne postoji način da se iz podrijetla pojedinog radnika zaključi za koga on glasa.
Te granice nisu slabost teksta. One su uvjet da sve ono što jest dokazano zadrži svoju težinu.
I ponovno smo kod ZET-a
Današnji ZET nije isti ZET iz devedesetih, kao što Zagreb 2026. nije Zagreb Milana Bandića.
Ali javne institucije i gradske tvrtke imaju povijest.
Kada zaposlenici sustava koji može ozbiljno poremetiti funkcioniranje grada traže dodatno povećanje plaća, građani imaju pravo razgovarati o njihovim uvjetima rada i pravu na štrajk.
Istodobno imaju pravo pitati kako se sustav desetljećima kadrovski gradio, tko je odlučivao o zapošljavanju, gdje završava legitimna zaštita zaposlenika, a gdje počinje rodbinsko ili političko pogodovanje.
Jedno pitanje ne poništava drugo.
Radnik koji je svoj posao dobio regularno i svakodnevno odgovorno vozi tramvaj ili autobus ne može biti proglašen političkim kadrom samo zato što radi u ZET-u.
Ali dokumentirana povijest zapošljavanja u ZET-u i političkih odnosa oko zagrebačkih gradskih poduzeća također se ne može izbrisati zato što je tema neugodna.
Isto vrijedi za stanovništvo podrijetlom iz BiH.
Podrijetlo čovjeka nije dokaz njegove političke lojalnosti. No kada sama politička stranka javno govori o povezivanju doseljenog stanovništva iz BiH kao dodatnoj vrijednosti svom izbornom rezultatu, ta činjenica pripada političkoj povijesti Zagreba i legitimno ju je analizirati.
Zato rasprava o ZET-u 2026. ne mora završiti pitanjem hoće li u ponedjeljak voziti tramvaji.
Može otvoriti šire pitanje:
kako su se tijekom posljednjih tridesetak godina u Zagrebu prepletali javna radna mjesta, lokalne zajednice, migracije, politička lojalnost i gradska vlast — i koliko je toga nasljeđa još uvijek prisutno u sustavu kojim danas upravlja neka druga politička garnitura?
Urednička i metodološka napomena
Ovaj tekst razlikuje provjerljive činjenice, izjave stručnjaka, stranačke tvrdnje i političke interpretacije.
Navođenje stanovništva doseljenog iz Bosne i Hercegovine nije tvrdnja o kolektivnom političkom ponašanju niti vrijednosna prosudba ljudi prema mjestu rođenja.
Rezultati glasovanja u Bosni i Hercegovini ne mogu se automatski preslikavati na stanovnike Zagreba rođene u BiH.
Dokumentirani slučajevi ili zahtjevi povezani s rodbinskim i političkim zapošljavanjem ne znače da su svi zaposlenici ZET-a ili Zagrebačkog holdinga zaposleni preko veze.
Suradnja Bandićeve političke opcije i HDZ-a u kasnijem razdoblju javno je dokumentirana; za tvrdnje o ranijim neformalnim dogovorima treba razlikovati svjedočenja i političke interpretacije od izravnog dokumentarnog dokaza.
Cilj članka nije odrediti čitatelju politički zaključak, nego pokazati što se iz dostupnih izvora može utvrditi, a što zasad ostaje nedokazano.
Autor: Ivan Vohrić
Sva prava pridržana © Ivan Vohrić
Pratite Res Publica Post i na WhatsApp kanalu
Želite brzu obavijest kada objavimo novi članak? Pridružite se našem WhatsApp kanalu.
Pratitelji kanala međusobno ne vide brojeve mobitela.
About the Author
