Manjinska politika i politički konflikt:
između stvarnog suživota i virtualnog sukoba
Manjinska politika i politički konflikt u Hrvatskoj posljednjih se godina sve češće oblikuju kroz medije i društvene mreže, a ne kroz stvarni suživot građana.
Autor: Ivan Vohrić
Hrvatsko društvo već desetljećima živi jednu očitu, ali rijetko artikuliranu podjelu: stvarni život i međuljudski odnosi u pravilu funkcioniraju normalno, dok se politička i medijska slika sukoba održava kroz simboliku, izjave i – sve češće – društvene mreže.
U svakodnevici, Hrvati i Srbi u Republici Hrvatskoj žive, rade, druže se i surađuju bez ikakvih problema. No u virtualnom prostoru, osobito na Facebooku, stvara se dojam trajne napetosti, neprijateljstva i dubokog konflikta. Taj raskorak nije slučajan niti spontan.
Ovaj tekst ne bavi se emocijama, nego mehanizmima.
Facebook komentari nisu narod – ali jesu alat
Komentari ispod političkih objava, poput onih na stranicama SDSS-a, ne predstavljaju hrvatski narod niti hrvatsko društvo u cjelini. Oni predstavljaju:
- emocionalno najreaktivniji sloj korisnika
- algoritamski pojačane ekstremne stavove
- fragment ratne traume koji nikada nije društveno razriješen
Facebook ne prikazuje uravnotežene stavove – on ističe najradikalnije, najkonfliktnije i najprovokativnije. Upravo zato ti komentari djeluju šokantno i poražavajuće.
Međutim, problem nastaje onda kada se ti komentari prestanu promatrati kao nusprodukt algoritma, a počnu se koristiti kao politički dokaz.
Politika trajne ugroženosti
Dio manjinske politike u Hrvatskoj već godinama funkcionira prema istom obrascu:
- Stalno naglašavanje ugroženosti srpske zajednice
- Selektivno prikazivanje negativnih pojava iz većinskog društva
- Internacionalizacija problema kroz europske institucije
- Zaključak: bez aktualne političke strukture – prava manjine bila bi ugrožena
U tom okviru, ekstremni komentari nisu prepreka – oni su resurs.
Ne treba dokazivati da cijelo društvo mrzi manjinu. Dovoljno je pokazati nekoliko desetaka najgorih komentara i stvoriti sliku sustavne netrpeljivosti.
Zašto konflikt mora postojati
Svaka politička struktura koja svoju legitimnost temelji na zaštiti od prijetnje mora tu prijetnju održavati vidljivom.
Ako:
- nema konflikta
- nema osjećaja ugroženosti
- nema dramatične naracije
onda nestaje i politička nužnost takve strukture.
U tom smislu, mir i potpuna integracija postaju politički problem, a ne cilj.
Financiranje i pitanje interesa
SDSS i srodne organizacije primaju značajna sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Ta sredstva su zakonski dopuštena i formalno opravdana.
No legitimno je postaviti pitanje:
- doprinosi li takva politika smanjenju tenzija ili njihovom održavanju?
- potiče li integraciju ili paralelne identitetske narative?
- koristi li se konflikt kao sredstvo političke samoodrživosti?
Postaviti ova pitanja nije govor mržnje, nego demokratsko pravo.
Ekstremi se međusobno hrane
Desni ekstremizam i manjinska politika ugroženosti ne postoje u vakuumu. Oni funkcioniraju u simbiozi:
- ekstremna desnica daje materijal za dokazivanje ugroženosti
- manjinska politika koristi taj materijal za međunarodnu legitimaciju
- obje strane opstaju zahvaljujući postojanju one druge
U tom krugu, razumna većina ostaje bez glasa.
Hrvatska kao talac narativa
U međunarodnom prostoru, Hrvatska se nerijetko prikazuje kao zemlja trajnog nacionalizma i netrpeljivosti, iako stvarnost to ne potvrđuje.
Takva slika ne nastaje slučajno. Ona je rezultat:
- selektivne prezentacije
- izostanka konteksta
- političke koristi od negativnog imidža države
Na kraju, štetu ne trpe samo Hrvati, nego i srpska zajednica u Hrvatskoj, koja se trajno prikazuje kao žrtva, a ne kao ravnopravni građani.
Zaključak: vrijeme za razumnu većinu
Hrvatskoj ne trebaju ni huškači ni profesionalni zaštitnici konflikta.
Treba joj:
- razumna većina
- politička odgovornost
- prestanak manipulacije identitetima
- politika koja gradi suživot, a ne živi od napetosti
Kritika ovakvih obrazaca nije napad na manjine, nego obrana države, demokracije i zdravog društva.
Ako netko od konflikta živi – tada mir postaje njegov najveći neprijatelj.
Upravo zato manjinska politika i politički konflikt ne smiju ostati izvan ozbiljne javne rasprave.
Sva prava pridržana
About the Author
