Neumorni duh Zagreba i skriveni stup hrvatske kulture – od pravaštva do kroničara grada

Još jedan 21. veljače dođe i prođe, a ime Velimira Deželića starijeg opet ostane skriveno od pogleda šire javnosti. A trebalo bi biti drukčije! Jer, na današnji dan, davne 1864. godine, rođen je u Zagrebu čovjek koji je bio pravi stup hrvatske kulture na prijelazu 19. u 20. stoljeće, čovjek čiji je neumorni duh prožimao Zagreb i Hrvatsku u burnim vremenima nacionalnog buđenja. Polihistor, pisac, političar, publicist, leksikograf, bibliotekar, kulturni radnik – sve to bio je Velimir Deželić stariji. I još mnogo više od toga.

U vremenu kada su se krojile granice i oblikovala nacionalna svijest, Deželić je bio aktivni sudionik i kroničar tih promjena. No, kao da je njegovo bogato nasljeđe palo u sjenu vremena, ostavši skriveno od pogleda mnogih. Zato je “skrivena povijest” pravo mjesto da ponovno osvijetli život i djelo ovog zaboravljenog velikana, da odgonetne njegovu važnost za Zagreb i hrvatsku kulturu.

Rano domoljublje i kulturni počeci

Prema Hrvatskom biografskom leksikonu, već u mladosti Deželić pokazuje izražen domoljubni duh. Kao student u Beču, postaje predsjednik Hrvatskoga akademskog društva »Zvonimir«. Zamislite mladog Zagrepčanina u carskom Beču, kako predvodi hrvatske studente, promiče nacionalni identitet i ujedinjuje ih oko hrvatske ideje. To nije bio samo studentski klub, već rasadište budućih hrvatskih intelektualaca i političara.

U to vrijeme Deželić se upušta i u akciju za otkrivanje groba Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu. Ta inicijativa govori mnogo o njegovoj ranoj svijesti o hrvatskoj povijesti i nacionalnim herojima. Zrinski i Frankopan, žrtve urote i simboli hrvatskog otpora, bili su ključne figure hrvatskog nacionalnog panteona. Deželićeva akcija pokazuje da je već u mladosti bio duboko uronjen u hrvatsku povijesnu naraciju i da je osjećao snažnu povezanost s hrvatskom prošlošću.

Uz sve to, Deželić se pokazuje i kao talentirani pisac i urednik. Suradnik je i urednik almanaha »Zvonimir«, gdje objavljuje svoje prve radove. Već tada se nazire njegova širina interesa i talenata – od povijesti i politike, do književnosti i kulture. Ovo rano razdoblje formira Deželića kao domoljuba, intelektualca i kulturnog djelatnika, postavljajući temelje za njegovo kasnije sveobuhvatno djelovanje.

Književni rad: Povijest u stihovima i prozama – prošireno, naglasak na nacionalnoj svrsi

Iako se danas možda rjeđe spominje u književnim pregledima, Deželić je bio plodan i popularan pisac svoga doba. Njegov književni opus obuhvaća povijesne romane, drame i pripovijetke, ali oni nisu bili samo puka zabava. Prema HBL-u, njegova djela pokazuju “vještinu pisanja i osjećaj za književno nasljeđe, ali su ponajprije namijenjena poticanju hrvatske kulturne i političke svijesti.”

Deželić je znao da književnost ima moć oblikovanja nacionalnog identiteta. Pisao je o važnim momentima iz hrvatske povijesti, posebice o ranom srednjem vijeku i borbama između poganstva i kršćanstva. Djela poput “Prvi kralj”, “Car Dioklecijan”, “Hrvatske slave sjaj” i “Petar Krešimir” nisu bili strogo povijesno točni, ali su budili nacionalni ponos i gradili mitsku sliku hrvatske prošlosti. On je kroz romane popularizirao povijesne ličnosti i događaje, približavajući ih široj publici i usađujući im ljubav prema hrvatskoj domovini.

Možda nisu sva njegova djela remek-djela književnosti u današnjem smislu, ali su iznimno važna kao svjedočanstvo vremena i kao instrument izgradnje nacionalnog identiteta u burnom razdoblju hrvatske povijesti. Deželić je koristio književnost kao oruđe za promicanje nacionalne ideje, što ga čini važnom figurom “skrivene povijesti” hrvatske kulture.

Politički angažman: Od pravaštva, preko Čiste stranke prava, do katoličkog pokreta i HSS-a – prošireno, naglasak na katoličkom pokretu prema HBL-u

Politički život Deželića bio je dinamičan i slojevit, a HBL članak nam daje važan ključ za razumijevanje njegove ideološke orijentacije – hrvatski katolički pokret. Prema HBL-u, Deželić je uređivao časopis »Prosvjeta« u duhu hrvatskoga katoličkog pokreta čak trinaest godina (1898–1911) ! To nije bio marginalni angažman, već dugogodišnje ideološko usmjerenje.

Hrvatski katolički pokret bio je važna politička struja u Hrvatskoj na prijelazu stoljeća, usko povezana s pravaškim idejama, posebice s Hrvatskom čistom strankom prava. Zagovarali su katoličke vrijednosti, konzervativizam i snažan hrvatski nacionalni identitet. Deželićevo djelovanje u tom pokretu jasno pokazuje njegovu ideološku bliskost s pravaštvom i ČSP-om, iako HBL članak ne navodi izravno njegovo članstvo u tim strankama.  

Njegova kasnija pripadnost Hrvatskoj seljačkoj stranci (HSS) može se činiti kao zaokret, ali i tu treba tražiti kontinuitet. HSS je, posebice u ranim godinama, također imala snažan nacionalni naboj i oslanjala se na kršćanske vrijednosti u seoskoj sredini. Deželićev prelazak u HSS možda je bio taktički potez, usmjeren na širenje nacionalne ideje među seljaštvom, koje je činilo većinu hrvatskog stanovništva.

U svakom slučaju, Deželićev politički angažman, od pravaštva do HSS-a, uvijek je bio prožet snažnim domoljubljem i uvjerenjem u važnost hrvatske nacionalne ideje. Njegovo djelovanje u hrvatskom katoličkom pokretu daje nam ključ za razumijevanje njegovog političkog svjetonazora i motivacije.

Kulturni radnik i publicist: Promicatelj hrvatske riječi i kulture

Deželić nije bio samo pisac i političar, već i neumorni kulturni radnik i publicist. HBL ističe njegovu važnu ulogu u hrvatskom bibliotekarstvu. Kao ravnatelj Sveučilišne knjižnice u Zagrebu, zaslužan je za izgradnju nove zgrade i suvremeno organiziranje bibliotečnog rada. Bio je pravi vizionar u bibliotekarstvu, shvaćajući važnost knjige i znanja za razvoj hrvatske kulture.

Još jedna zanimljivost iz HBL-a je njegovo suutemeljenje Družbe Braće hrvatskoga zmaja 1905. godine s Emilijem Laszowskim. Ta domoljubna kulturna udruga imala je važnu ulogu u promicanju hrvatske povijesti, kulture i nacionalne svijesti. Deželićeva uloga u Družbi pokazuje njegovu kontinuiranu predanost hrvatskom nacionalnom projektu kroz kulturno djelovanje. Bio je i prvi ravnatelj Gradske knjižnice u Zagrebu, koju su upravo Braća hrvatskoga zmaja utemeljila njegovim zalaganjem!

Uz sve to, bio je aktivan u Matici Hrvatskoj, Društvu hrvatskih književnika, Društvu hrvatskih novinara, pokretao i uređivao novine i časopise. Njegov publicistički rad bio je usmjeren na promicanje hrvatske kulture, jezika i nacionalne svijesti. Bio je pravi neumorni radnik na polju hrvatske kulture, ostavljajući dubok trag u različitim segmentima kulturnog života.

Zagreb u srcu: Zaslužni građanin i kroničar grada

Velimir Deželić bio je duboko vezan uz Zagreb. Njegovo dugogodišnje djelovanje u gradskoj upravi, uključujući i mandat načelnika, ostavilo je trag u razvoju Zagreba. Bio je počasni građanin Zagreba, a ulice u Zagrebu i drugim mjestima nose njegovo ime. Možemo ga smatrati i kroničarom Zagreba svoga doba, čovjekom koji je živio i djelovao u gradu, doprinoseći njegovom kulturnom i društvenom životu. Posebno je važno istaknuti da je njegovim zalaganjem utemeljena Gradska knjižnica u Zagrebu 1907. godine, od strane Družbe Braće hrvatskoga zmaja, čiji je bio suutemeljitelj i istaknuti član. To je konkretan primjer njegovog doprinosa razvoju zagrebačke kulture i institucija.

SKRIVENA POVIJEST

Velimir Deželić stariji bio je mnogo više od zaboravljenog imena iz udžbenika povijesti. Bio je dinamična i svestrana ličnost, čije djelo i angažman zaslužuju da budu ponovno otkriveni i valorizirani. Hrvatski biografski leksikon potvrđuje njegovu iznimnu važnost za hrvatsku kulturu i javni život. Njegov život je prava “skrivena priča o hrvatskoj kulturi i politici” s početka 20. stoljeća, priča o čovjeku koji je, iako možda ne na prvoj crti povijesnih zbivanja, dao značajan i sveobuhvatan doprinos hrvatskom društvu.

Danas, kada se prisjećamo njegovog rođenja 21. veljače, pravo je vrijeme da se odmaknemo od zaborava i ponovno otkrijemo Velimira Deželića starijeg – neumornog duha Zagreba i skrivenog stupa hrvatske kulture. Njegovo djelo čeka da bude ponovno pročitano i vrednovano, a njegova priča da bude ispričana novim generacijama. Jer, “skrivena povijest” često krije najveća blaga, a Velimir Deželić stariji je jedno od tih blaga hrvatske povijesti i kulture koje zaslužuje biti ponovno otkriveno.