Rat u Bosni i Hercegovini (1992. – 1995.) obilježen je masovnim stradanjima civila i teškim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava. U tom kontekstu, zločini Armije BiH nad Hrvatima u središnjoj Bosni ostali su znatno manje prisutni u javnom prostoru, unatoč dokumentima i svjedočanstvima. Iako je velik dio međunarodne i domaće javnosti s pravom usmjeren na zločine počinjene nad bošnjačkim stanovništvom, ratna stvarnost bila je složenija: zločine nad hrvatskim civilima i zarobljenicima počinile su i postrojbe Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH).
Autor: Ivan Vohrić
PDF dokument „Zločini Armije BiH protiv Hrvata“ donosi niz konkretnih, imenima i mjestima dokumentiranih slučajeva koji razotkrivaju razmjere tih događaja, danas u velikoj mjeri izostavljenih iz dominantnog ratnog narativa.
Zločini Armije BiH nad Hrvatima u središnjoj Bosni
Prema navedenom dokumentu, tijekom 1992. i 1993. godine u više općina središnje Bosne – Travnik, Zenica, Busovača, Vitez i okolna sela – provedeni su napadi na hrvatska naselja u kojima su stradavali civili, starije osobe i ratni zarobljenici.
U siječnju 1993. zabilježeni su napadi u općini Busovača, uključujući sela Dusina i okolna mjesta, gdje su civili ubijani nakon zauzimanja sela, a dio stanovništva protjeran. U lipnju 1993. slijede napadi na hrvatska sela u travničkom i zeničkom kraju (Brajkovići, Grahovčići, Čukle, Krpeljići i druga), pri čemu su sela opljačkana i spaljena, a civili likvidirani ili nestali.
Posebno je važno naglasiti da se u više slučajeva radilo o osobama koje nisu sudjelovale u borbama, što ove događaje prema međunarodnom pravu svrstava u ratne zločine protiv civilnog stanovništva.
Zenica i početak rata: uloga Vinka Barešića
Za razumijevanje kasnijih događaja u središnjoj Bosni ključno je vratiti se na sam početak rata 1992. godine, osobito u Zenici.
U tom razdoblju u Zenici nije postojala nijedna organizirana muslimanska (bošnjačka) vojna postrojba. Grad je bio izložen sigurnosnom vakuumu, a prijetnja srpskih snaga bila je realna. Upravo tada Vinko Barešić, časnik Hrvatskog vijeća obrane, sudjeluje u organiziranju prve obrane Zenice, s ciljem zaštite civilnog stanovništva – bez obzira na nacionalnost.
Tek kasnije, političkom i vojnom konsolidacijom bošnjačke strane, dolazi do formiranja Armije BiH. U tom trenutku, paradoksalno, Vinko Barešić biva proglašen “pripadnikom neprijateljske vojske”, iako je u fazi kada je organizirao obranu Zenice djelovao u odsutnosti muslimanskih oružanih formacija.
O paradoksu početka rata u Zenici svjedoči i arhivska snimka s izjavom Vinka Barešića, objavljena na Facebooku. Snimka pokazuje da je obrana grada organizirana prije formiranja bošnjačkih vojnih postrojbi.
Selektivna pravda i šutnja institucija
Iako su zločini Armije BiH nad Hrvatima dokumentirani u brojnim izvorima. Uključujući svjedočenja preživjelih i popise žrtava. Pravosudna obrada tih slučajeva ostala je minimalna. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) tek je sporadično procesuirao pripadnike Armije BiH. Dok su mnogi slučajevi ostali izvan fokusa tužiteljstva.
Takav pristup stvorio je dojam selektivne pravde. Gdje se jedne žrtve sustavno priznaju, a druge prešućuju – što dugoročno onemogućuje istinsko pomirenje i objektivno suočavanje s prošlošću.
O širem vojnom i političkom kontekstu rata u BiH. Koji se često naknadno briše ili zamjenjuje optužbama bez kronologije. Pisali smo i ranije u analizi: Bosna i Hercegovina – vojna realnost, političke optužbe i namjerno brisanje konteksta.
Zašto je važno govoriti o ovim zločinima
Priznavanje i dokumentiranje zločina nije relativizacija tuđe patnje, nego temelj ozbiljnog povijesnog i pravnog pristupa ratu. Hrvatski civili ubijeni u središnjoj Bosni ne mogu ostati kolateralna šteta političkih narativa niti nevidljive žrtve međunarodne selektivnosti.
Dokumenti poput ovoga predstavljaju nužan korektiv javnoj slici rata i podsjetnik da istina nije vlasništvo nijedne politike, nacije ili ideologije.
Zločini Armije BiH nad Hrvatima – Izvori i preporučena literatura
- Zločini Armije BiH protiv Hrvata (PDF dokument)
- Hrvatsko-bošnjački sukob – (pregled)
- Presude i rad ICTY-a (službena arhiva)
- Amnesty International – (ratni zločini u BiH)
P: Što dokument navodi o zločinima Armije BiH nad Hrvatima?
O: Navodi konkretne slučajeve napada na hrvatska sela u središnjoj Bosni 1992.–1993., uključujući ubijanja civila, palež i protjerivanja.
P: Zašto je važan kontekst Zenice 1992.?
O: Jer pokazuje kronologiju početka rata: obrana grada organizirana je prije formiranja bošnjačkih vojnih postrojbi, a kasnije su pojedinci retroaktivno proglašavani “neprijateljima”.
P: Postoje li međunarodni izvori o procesuiranju ratnih zločina u BiH?
O: Da. ICTY i organizacije poput Amnesty Internationala imaju arhive presuda, izvještaja i analiza, iako mnogi slučajevi ostaju izvan sudske obrade.
Sva prava pridržana © Ivan Vohrić
About the Author
